Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je odbacio tvrdnje Rusije da su ukrajinski dronovi pokušali napasti državni rezidencijalni objekt ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nazvao je to još jednom laži te upozorio da Moskva ovu optužbu koristi kako bi opravdala moguće napade na Kijev. „Ovom izjavom o navodnom napadu na neku rezidenciju oni pripremaju teren za udar, najvjerojatnije na glavni grad i vladine zgrade“, rekao je Zelenski u razgovoru s ukrajinskim medijima u ponedjeljak. Dodao je da je Rusija ovu optužbu iznijela u trenutku kada su pregovori Ukrajine i SAD-a o revidiranom okviru mirovnog sporazuma napredovali, te je naglasio da je tajming namjeran.
„Očito je da smo jučer imali sastanak s predsjednikom Trumpom, i jasno je da kad za Ruse nema skandala, kada postoji napredak, to im je neuspjeh. Ne žele završiti ovaj rat i sposobni su to učiniti samo pod pritiskom. Zato traže izgovor“, dodao je Zelenski. Ranije u ponedjeljak ruski neovisni medij Meduza izvijestio je, pozivajući se na službene izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, da su Ukrajinci navodno pokušali udariti na Putinovu državnu rezidenciju s 91 dronom u Novgorodskoj oblasti.
Lavrov je rekao da će Rusija „revidirati svoj pregovarački položaj“, ali da se neće povući iz pregovora, optuživši Kijev za ono što je nazvao „državnim terorizmom“ i upozorivši da su ciljevi za odmazdu već identificirani. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha rekao je da Ukrajina udara samo legitimne vojne ciljeve na ruskom teritoriju kao odgovor na ruske napade, naglašavajući da Rusija ostaje agresor, dok Ukrajina djeluje u samoobrani prema članku 51. Povelje UN-a. Podsjetio je da je Rusija ove godine jednom već gađala vladinu zgradu te da je Kabinet ministara Ukrajine pogođen ruskom raketom Iskander u noći 7. rujna u Kijevu.
Putin says that overnight, Ukrainian forces attacked his residence in Novgorod Oblast with 91 drones.
Before that claim had been published, Russian authorities reported this morning that they had downed 41 drones over the entire Oblast. Ukraine denies the attack. pic.twitter.com/BKwsXOyqFZ
— OSINTtechnical (@Osinttechnical) December 29, 2025
Trump je bijesan
Američki predsjednik Donald Trump, koji se u nedjelju na Floridi sastao sa Zelenskim, rekao je da je od Putina saznao za navodni napad i izrazio snažnu osudu. „Ne sviđa mi se. Nije dobro“, rekao je Trump novinarima kada su ga pitali može li ovo zakomplicirati mirovne napore. „Saznao sam za to od predsjednika Putina danas. Bio sam vrlo ljut zbog toga. Ovo je delikatno razdoblje“, dodao je. „Nije pravo vrijeme. Jedno je napadati, jer Rusi napadaju. Drugo je napasti njegovu kuću. Nije pravo vrijeme za bilo što od toga.“
Na pitanje postoji li ikakav dokaz iz američkih obavještajnih izvora da je napad stvarno imao mjesto, Trump je priznao da je „moguće“ da se zapravo nije dogodio prema ruskoj verziji događaja. No dodao je: „Predsjednik Putin mi je jutros rekao da se dogodio.“
Navodni napad Ukrajinaca na jednu od rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina pojavio se u izrazito osjetljivom trenutku, dok u Floridi traju razgovori o mogućem mirovnom rješenju rata u Ukrajini. Iako ruske vlasti zasad nisu objavile snimke ni konkretne dokaze koji bi potvrdili taj napad, sama informacija snažno je odjeknula u javnosti i otvorila prostor sumnjama da bi incident mogao poslužiti kao politički alat. Dio analitičara upozorava kako bi se ovakav događaj mogao iskoristiti kao izgovor za povlačenje Rusije iz pregovora ili kao opravdanje za dodatnu eskalaciju sukoba.
Satellite images have revealed details of Russian President Vladimir Putin’s residential complex in the Novgorod region, offering a rare aerial view of the secured compound and surrounding infrastructure. The visuals come amid increased attention on leadership security and… pic.twitter.com/FFBF2Mj4ms
— APT News (@APT__News) December 29, 2025
Kovač: ‘Nemoguće je da Amerikanci nisu za to znali’
Bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula (SDP) u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” istaknuo je kako je u ratnim okolnostima, bilo da je riječ o oružanom sukobu ili diplomatskom nadmetanju, često prisutna praksa insceniranja situacija koje onda služe kao povod za eskalaciju ili nametanje novog oblika pritiska suprotnoj strani. Naglasio je da u ovom trenutku ne postoje potvrđene informacije o tome što se doista dogodilo, ali smatra da je važno promatrati širi politički kontekst.
Prema njegovu mišljenju, ključ leži u pitanju motiva, tko u određenom trenutku ima interes dodatno naglasiti vlastite zahtjeve upravo usred pregovora koji su se održavali na Floridi. Iako ruski predstavnici ondje nisu bili, Moskva je vrlo brzo ponovno istaknula svoje temeljne političke zahtjeve. Picula je podsjetio i na prijašnja obraćanja predsjednika Putina, u kojima je ruskim oružanim snagama govorio da ne smiju odustati, da nastave s osvajanjem ukrajinskog teritorija te da će se tzv. specijalna vojna operacija nastaviti dok se ne ispune svi politički ciljevi Moskve. U tom kontekstu, zaključio je Picula, trenutačnu političku korist od navodnog napada ima upravo ruska strana.
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač (HDZ) naglasio je kako je u suvremenim ratnim okolnostima iznimno teško sakriti bilo kakav ozbiljan vojni incident. Prema njegovim riječima, satelitske snimke omogućuju praćenje gotovo svega, zbog čega više ne postoje iznenadne “blic operacije” kakve su bile moguće u Drugom svjetskom ratu. Kovač je istaknuo da bi, u slučaju da je doista došlo do napada dronovima na neku od Putinovih rezidencija, američka strana o tome zasigurno imala saznanja. Govoreći o odnosu Putina i Trumpa, ocijenio je da obje strane imaju interes postići dogovor o završetku rata, ali, kako tvrdi, na štetu Ukrajine.
Đana Luša: ‘Svijet je u fazi prelaska na multipolarni poredak’
Prema Kovaču, i Washington i Moskva slažu se oko toga da bi Ukrajina trebala napustiti dijelove Donjecke oblasti, što je zahtjev koji Trump postavlja pred predsjednika Volodimira Zelenskog, ali i dugogodišnji cilj Rusije. Takav odnos opisao je kao svojevrsno partnerstvo, uz napomenu da Sjedinjene Države žele rat privesti kraju jer imaju druge globalne prioritete i probleme, dok bi Rusija bila spremna na mir isključivo pod vlastitim uvjetima. Kovač je upozorio i na izuzetno tešku poziciju u kojoj se nalazi Zelenski. Postavlja se pitanje kako bi eventualne ustupke mogao objasniti ukrajinskoj javnosti te kako osigurati vlastito političko, ali i fizičko preživljavanje. Naglasio je da je lako govoriti o rješenjima iz sigurnosti studija, dok je stvarnost na terenu daleko složenija.
Osvrnuo se i na ideju referenduma o mirovnom rješenju, dovodeći u pitanje kako bi se on uopće mogao provesti tijekom rata. Podsjetio je na primjere Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje su mirovni sporazumi i reintegracije provedeni bez referenduma. Prema njegovu mišljenju, inzistiranje na referendumu moglo bi biti i znak pokušaja sabotiranja mirovnog procesa. Na kraju je postavio ključno pitanje – koji je stvarni izlaz za Ukrajinu u ovoj situaciji? Nastavak rata, upozorio je, znači daljnje gubitke ljudskih života i razaranje gradova, dok političko rješenje nosi teške i bolne odluke.
Profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša analizirala je odnose između američkog predsjednika Donalda Trumpa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, istaknuvši da se aktualni pregovori ne mogu promatrati izvan šireg konteksta promjena u međunarodnom poretku. Iako je Trumpova komunikacija često bila izložena kritikama, Luša upozorava da je svijet trenutačno na prijelazu iz unipolarnog u multipolarni poredak, razdoblju u kojem su sukobi i njihova eskalacija najizgledniji. Prema njezinu tumačenju, aktualni događaji predstavljaju povratak, odnosno snažno učvršćivanje realpolitike, u kojoj Trump Putina doživljava kao ravnopravnog sugovornika.
Četiri scenarija za Ukrajinu
Posebno je upozorila na opasnost stvaranja sigurnosnog vakuuma tijekom prijelaza prema multipolarnom poretku. Taj prostor, naglasila je, mogu ispuniti različiti akteri, a u ovom slučaju jasno je da Trump i Putin nameću okvir i uvjete mirovnog rješenja. U tom kontekstu, smatra Luša, ne treba nužno osuđivati Trumpove telefonske razgovore s Putinom koji prethode susretima sa Zelenskim, jer oni odražavaju logiku realpolitike u kojoj dva ključna lidera kroje političku stvarnost istočne Europe. Luša je naglasila i da vrijeme ne ide u prilog Ukrajini, koja se u ovom procesu nalazi u slabijoj poziciji.
Govoreći o mogućim ishodima rata, Kovač je naveo četiri scenarija za Ukrajinu – izraelski, južnokorejski, gruzijski i bjeloruski. Bjeloruski scenarij ocijenio je neprihvatljivim, dok je gruzijski moguć u slučaju izostanka sigurnosnih jamstava. Kao realne opcije istaknuo je izraelski scenarij, koji podrazumijeva snažnu vojnu samostalnost, te korejski, koji bi uključivao stacioniranje savezničkih snaga unutar Ukrajine.
Prema Kovaču, ključna dilema trenutačno se lomi između izraelskog i gruzijskog scenarija, pri čemu Rusija preferira model nalik gruzijskom, Ukrajinu oslabljenu i dugoročno ovisnu o Moskvi. U tom kontekstu naveo je i poruke koje Putin, prema njegovoj procjeni, upućuje američkom predsjedniku, nudeći sudjelovanje u obnovi Ukrajine i isporuku jeftine energije, čime bi se zadržala ruska poluga utjecaja nad Kijevom.
