Riješi jedan problem, a pred njim se odmah pojavi neki drugi – tako bi se u kratkim crtama mogla opisati vladavina zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića koji, prema vlastitim riječima, odrađujući svoj drugi mandat na čelu grada ujedno odrađuje i svoj posljednji gradonačelnički mandat, nakon čega bi karijeru mogao nastaviti ili na Pantovčaku ili u Banskim dvorima, odnosno kao kandidat za predsjednika ili premijera. Svi ti planovi na dugom su štapu, a ono za što se Tomašević trenutačno može uhvatiti i što bi svakako i dugoročno njegovoj karijeri moglo dati vjetar u leđa, jest realizacija projekata koje je najavio nakon što je sredinom prosinca zagrebačka Gradska skupština usvojila rekordni proračun u iznosu od 3,154 milijarde eura.
Iz gradonačelnikova tima već je objašnjeno da je riječ o najvećem proračunu u povijesti Zagreba, a kako Tomašević u Skupštini ima većinu, tako se kritikama ondašnje oporbe nije ni morao zamarati. Tek što je realizirao plan s proračunom, pred Tomaševića je stigao novi izazov, pa se tako legionela pojavila na malom bazenu Sportskog parka Mladost. Ispostavilo se i da je to drugi slučaj potvrđene kontaminacije vodenih instalacija u Zagrebu u prosincu, jer je ta bakterija zabilježena i u vrtiću Bajka.
Pojava te bakterije u gradskim ustanovama sama je po sebi problematična, a dodatni problem stvara i to što je javnost za legionelu u vrtiću prvobitno doznala od roditelja i iz medija, a tek je onda reagirao Grad Zagreb i nadležni Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, pri čemu je u zraku ostalo visjeti mnoštvo pitanja. Nije jasno iskomunicirano postoji li problem s toplom vodom iz HEP Toplinarstvo sustava niti kada su točno u gradskim ustanovama doznali za nalaz vode, kao i jesu li svi u sustavu pravodobno i odgovarajuće reagirali.
Najveće kritike
Sve te nelogičnosti Tomaševiću je spočitao i bivši gradski zastupnik Renato Petek, koji u posljednje vrijeme bespoštedno kritizira prvog čovjeka metropole baš kao što je svojedobno kritizirao i njegova pokojnog prethodnika Milana Bandića. Padaju li te kritike i kod građana na plodno tlo, teško je reći, no sigurno je da je Ustanova za upravljanje sportskim objektima koja se nedavno našla i u središtu afere Hipodrom, zatvorila mali bazen na Mladosti.
Bazena bi, međutim, u Zagrebu moglo biti još, posebice nakon što je izglasan rekordni proračun na temelju kojeg Tomašević i jest najavio velik investicijski zamah, napominjući da su kapitalne investicije povećane deset puta u odnosu na prijašnje mandate. Poseban fokus Tomašević je stavio na stabilnost i razvojne projekte odnosno nastavak ulaganja u infrastrukturu, što uključuje komunalije i promet, vrtiće i škole te obnovu javnih objekata. Uz rekordan proračun, Tomašević će svejedno biti primoran posegnuti za novim neto zaduživanjem u iznosu od oko 120 milijuna eura da bi se pokrile investicijske potrebe.
Kako to obično biva kod izglasavanja proračuna, i ovaj rekordni nije prošao bez niza oštrih kritika, pa tako oporba ističe da građani Zagreba plaćaju najveći porez na dohodak u državi, a Grad istodobno bilježi rekordne prihode koji se ne vraćaju kroz kvalitetu usluga. Dio opozicije smatra i da proračun neće donijeti nove, stvarne investicije, već će se jednostavno nastaviti započeta ulaganja koja ionako teku sporo. Najveće je kritike, međutim, Tomašević primio zbog povećanja plaća gradonačelniku i pročelnicima, a da bi kritika oko toga moglo biti još i više, vidljivo je iz toga što je iz redova zagrebačkoga gradonačelnika najavljeno širenje gradske administracije za novih 156 ljudi. Umjesto 173, Grad Zagreb samo ove godine zapošljava 329 novih ljudi, pa iz toga proizlazi da gradska uprava probija granicu od 3400 zaposlenih, što je 200 više nego na kraju Bandićeve ere.
Nove snage
“Umjesto racionalizacije, rezanja troškova i stvarnog upravljanja slijedi postizborna birokratska ekspanzija. Na sunce sa stranačkim iskaznicama! Otvoreno je 156 dodatnih mjesta za one koji će, naravno, biti najbolji i najkompetentniji. Posebno su simpatične zelene i crvene. Poruka je jasna. Utrpajte se dok možete. Građani stežu remen. Gradska vlast zapošljava”, navodi Petek. Treba, međutim, znati da se i novi val zapošljavanja referira na novi proračun.
Osim toga, treba napomenuti da se najveći broj novih radnih mjesta odnosi na ona u ključnim upravnim tijelima, počevši od Ureda gradonačelnika pa sve do Gradskog ureda za financije i javnu nabavu, gdje se planira popunjavanje pozicija poput višeg stručnog referenta za poslove likvidature te referenta za provedbu postupka jednostavne nabave. Nove radne snage trebale bi stići i u Stručnu službu gradske uprave, kao i u Upravni odjel za obrazovanje i kulturu, ali i među tehničko-administrativno osoblje. Argumentirajući svoju odluku o novim radnim mjestima, Tomašević je objasnio da mu je u cilju popuniti upražnjena mjesta zbog odlazaka i povećati efikasnost uprave u trenutku provedbe velikih, investicijskih spremnika.
Inače je u Gradu Zagrebu, uzmu li se u obzir svi zaposlenici pod gradskom upravom – što podrazumijeva gradske tvrtke poput Holdinga, javne ustanove, vrtiće… – zaposleno više od 20.000 ljudi, a nova zapošljavanja kritičari i mimo Peteka nazivaju povratkom na razine Bandićeve administracije. U trenutku primopredaje vlasti 2021., Tomaševića je dočekalo oko 3200 gradskih službenika koje je naslijedio od Bandića. Iduće, 2022. ta je brojka pala na oko 3050 kao rezultat smanjenja zbog prirodnog odljeva, ali i zbog reorganizacije kojom je gradska uprava svedena na 16 ureda.
Bandićeve brojke
Sljedeće godine broj zaposlenih stabilizirao se na oko 3040, a onda je 2024. uslijedio novi val zapošljavanja i brojka se popela na oko 3100. Ovu godinu Tomašević privodi kraju s oko 3400 zaposlenika pa stoga oni koji mu nisu skloni kažu da čak i premašuje Bandićeve brojke. Što se pak tiče brojki koje se odnose na rashode za zaposlene, oni su 2021., kada je Tomašević preuzeo vlast u Zagrebu, iznosili oko 490 milijuna eura. Iduće godine rasli su na 510 milijuna eura.
Značajan skok zbog prvih većih korekcija osnovice za gradske službenike i ustanove dogodio se 2023., kada je za plaće izdvajano oko 580 milijuna eura. Godinu iza toga dogodio se još veći skok dijelom zbog novih kolektivnih ugovora, a dijelom zbog uključivanja 340 gradskih ustanova, pa je na plaće u 2024. u Gradu Zagrebu otišlo oko 870 milijuna eura. Samo u prvom polugodištu ove godine na zaposlene u gradskoj upravi otišlo je skoro 580 milijuna eura, a očekuje se da bi ta brojka krajem ove godine mogla doći do 1,2 milijarde eura. Pritom valja napomenuti da je Tomašević u rujnu najavio povećanje plaća sebi, svojim zamjenicima i pročelnicima gradskih ureda.
Bez obzira na ove nemale izdatke, Tomašević, kada su financije u pitanju, daleko veće kritike trpi zbog financiranja udruga javnim novcem, na što je nedavno i sam burno reagirao, rekavši da su sve bankovne transakcije Grada Zagreba dostupne svima u realnom vremenu te da će, postoji li zahtjev za dodatnom dokumentacijom o financiranju udruga javnim novcem, istu ustupiti zainteresiranima. “Iz toga se vidi, suprotno lažnim vijestima koje dolaze od desne oporbe u Zagrebu, da najviše novca iz gradskog proračuna dobivaju sportske udruge, a ne druge koje oni navode”, kazao je Tomašević. No, još se od jeseni, međutim, šuška o tome da je i Uskok pokazao interes za financiranje udruga iz gradskog proračuna.
Interne istrage
U sklopu istrage koja je kolokvijalno dobila naziv ‘afera Konzultant’ navodno se provjeravaju sumnje na izvlačenje proračunskog novca kroz gradske udruge, na što Tomašević odmahuje rukom pozivajući se na transparentnost. Primjetno je, međutim, kako je gradonačelnik sredinom prosinca proveo reizbor članova kulturnih vijeća, kojima je prethodno proširio ovlasti. Neposredno prije imenovanja novih članova, Grad Zagreb proširio je ovlasti kulturnih vijeća, a ujedno osnovao i dva nova, pri čemu treba znati da sve članove imenuje upravo gradonačelnik.
Što se pak tiče istrage, o njoj se za sada ne zna previše, osim što se može čuti da se provodi na temelju kaznene prijave u sklopu koje su spominjani čelni ljudi nekolicine udruga za koje se sumnja da su preko vlastitih tvrtki sami sebi izdavali fakture. Na taj su način, sumnja se, izvlačili proračunski novac i pretvarali ga u privatnu dobit. Radi se navodno o iznosima i do stotinu tisuća eura koji su se, među ostalim, fakturirali kroz konzultantske i druge usluge tvrtkama na čijem su čelu isti ljudi koji se nalaze i na čelu udruga.
Gdje će dovesti ova istraga i hoće li od nje išta biti, ostaje za vidjeti, a ono što je svakako već vidljivo jest optužnica koja je nedavno podignuta protiv petero osoba u aferi Hipodrom zbog sumnje na višemilijunske malverzacije i pritiske na svjedoke. Među optuženima se našao bivši voditelj Hipodroma Kosta Kostanjević te Slavko i Domagoj Galić iz zaštitarske tvrtke Eurolex, ali i Tomaševićev blizak suradnik Goran Đulić te Jagoda Bončina Franjković – dvojac koji se tereti za pokušaj utjecaja na svjedoke i degradaciju zaposlenika tijekom trajanja interne istrage.
