Očekivalo se da će premijer Andrej Plenković u nadolazeću 2026. godinu ući potpuno spokojan jer je u proteklom razdoblju za sobom ostavio sve izbore, počevši od onih parlamentarnih do posljednjih lokalnih, iz kojih je izišao kao neupitni pobjednik. No, godina pred nama je, prema tvrdnjama upućenih, možda i jedna od najizazovnijih kako za premijera Plenkovića, tako i za dvojicu njegovih ključnih ministara – Antu Šušnjara iz gospodarskog resora i Marka Primorca, od kojeg se očekuje da se u nadolazećem razdoblju pokaže kao čarobnjak za stabilizaciju državnih financija.
Kada se financije stabiliziraju i dovode u red, to obično sa sobom nosi rezove koji nerijetko izazivaju nezadovoljstvo, pa i val prosvjeda među građanima koji su ionako već sada zasićeni svakodnevnim rastom cijena i inflacijom. Da je u tom pogledu Hrvatska u nezavidnom položaju, jasno je i iz najnovijih europskih podataka. Inflacija je, naime, prema podacima Eurostata u studenom u eurozoni bila stabilna, uz neznatno i blaže poskupljenje hrane nego što su to pokazale preliminarne procjene.
Ono što Hrvatsku u ovoj europskoj računici mora zabrinuti jest to što najnoviji podaci o inflaciji, koji obuhvaćaju sve članice Europske unije, pokazuju da su u studenom najsnažnije na godišnjoj razini za 8,6 posto porasle potrošačke cijene u Rumunjskoj. Na drugom je mjestu s potvrđenom godišnjom stopom inflacije od 4,7 posto Estonija, a onda sa stopom od 4,3 posto Hrvatska. Sve se to događa u situaciji kada je na razini EU-a godišnja stopa inflacije spuštena na 2,4 posto.
Izravan utjecaj
Tijekom cijele 2025. Hrvatska je bilježila jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji, a upućeni strahuju da će se taj trend prenijeti i na godinu pred nama. Štoviše, analize iz rujna i listopada predviđaju da bi cijene hrane u našoj zemlji iduće godine mogle rasti dvostruko brže negoli je to slučaj u eurozoni, pri čemu Europska komisija kalkulira da će se pritisak na cijene posebice pojačati nakon travnja 2026. jer tada istječu dosadašnje Vladine potpore za energente. To će, dakako, imati izravan utjecaj i na troškove proizvodnje i na distribuciju hrane.
Inače, i Vlada za iduću godinu projicira opću stopu inflacije od 2,8 posto, s čime nije suglasna Hrvatska udruga poslodavaca koja predviđa višu razinu od 3,4 posto. U novoj godini dodatno će se, kažu stručnjaci, opteretiti budžet kućanstava, pa tako i dio naših sugovornika iz Ministarstva financija strahuje od toga da bi u 2026. prije svega i do osam posto mogla rasti cijena kruha i pekarskih proizvoda, pri čemu treba znati da smo i ove godine u vrhu EU-a po skupoći kruha u odnosu na kupovnu moć. Očekuje se da bi, također, i za pet posto mogle rasti cijene mliječnih proizvoda i mesa, s posebnim naglaskom na teletinu i svinjetinu. Povrće kao što su krumpir i luk, koji su već sada drastično poskupjeli, zadržat će visoku cijenu, objašnjava nam dobro upućeni sugovornik.
Ono što je građanima već poprilično jasno objašnjeno jest da se od proljeća iduće godine u punoj mjeri počinje primjenjivati porez na nekretnine. Očekuje se da bi već od ožujka građani masovno trebali početi dobivati prva rješenja o visini poreza koji se, kao što je poznato, kreće između 0,60 i osam eura po četvornom metru. Nije tajna da su brojni gradovi i općine iskoristili razdoblje koje je za nama da bi postavili maksimalne iznose kako bi time kompenzirali lokalne proračunske gubitke.
Novi porez
Porezna uprava je dosad uspjela prikupiti najveći dio podataka o kvadraturi i namjeni pa će slijedom toga od iduće godine krenuti sa slanjem rješenja, pri čemu jedinice lokalne samouprave određuju visinu unutar zakonskog raspona, a kako to izgleda u praksi može se zaključiti na primjeru gradova kao što su Umag, Vis i Baška Voda, u kojima je izglasan najveći zakonski mogući porez od osam eura po četvornom metru. Među većim gradovima, Zagreb i Rijeka odredili su pet eura, isto kao i Split, a Osijek 0,6 eura po četvornom metru.
Porez na nekretnine u konačnici je povećalo više od 200 općina i gradova, što i ne čudi kada se zna da odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave na čijem se području nekretnina nalazi. U kontekstu poreza na nekretnine treba podsjetiti da se ne plaća za najam nekretnine koja se koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu. Izuzete su i nekretnine koje su oštećene u prirodnim nepogodama i koje nisu prikladne za stanovanje. No, u svakom slučaju, uvođenje ovog novog poreza moglo bi u idućoj godini značiti udar za značajnu skupinu građana.
Velik dio građana od početka iduće godine naći će se i u Središnjem registru stanovništva, koji bi uskoro trebao postati potpuno operativan, a to znači da će se kroz njega državi omogućiti uvid u vašu stvarnu imovinu, kao i plaće te obiteljske veze svakog pojedinačnog građanina, što možda i nije toliki problem, koliko bi problematično moglo biti to što će Registar poslužiti i kao baza za strože ciljanje socijalnih naknada, kao i za efikasniju naplatu poreza na imovinu. Registar bi, kao što je to već najavljeno, trebao povezati podatke iz MUP-ova sustava, Porezne uprave, zemljišnih knjiga, matice rođenih te evidenciju o primanjima, a sustav bi trebao biti ključan alat upravo u naplati novog poreza na nekretnine, jer će se kroz njega automatizmom detektirati tko ima više nekretnina, tko u njima uistinu ne živi i tko ih ne iznajmljuje, što bi trebao biti izravan temelj i za slanje poreznih rješenja.
Poseban akcent
Time što će vam država izravno moći zaviriti u džep cijelog kućanstva omogućit će se i strože kontrole isplate dječjih doplataka, stipendija i socijalnih pomoći jer je, kako kažu oni koji su Registar osmislili, cilj da naknade dobivaju samo i isključivo oni kojima su zaista potrebne. Ono što mnogima definitivno nije potrebno su alkohol i cigarete. Već se sad najavljuje da će s prvim danom siječnja cijene svih duhanskih proizvoda rasti jer je Vlada odlučila povećati trošarine na cigarete, duhan i slične proizvode. Specifična trošarina za tisuću cigareta slijedom toga bit će veća za oko pet posto, a isto toliko raste trošak i na sitno rezani duhan. Trošarina na e-tekućine rast će za 25 posto, a na grijane duhanske proizvode za oko šest posto.
Prema procjeni vladajućih, povećanje trošarina iduće bi godine u državni proračun trebalo donijeti 129 milijuna eura dodatnih prihoda. Upućeni kažu da bi nakon duhana na red trebali doći alkohol, a onda i gorivo, i to zašto što Europska unija potiče fiskalnu disciplinu i smanjenje deficita u idućoj godini za sve vlade unutar Unije, uključujući i Hrvatsku. U tom pogledu poseban akcent stavlja se na povećanje poreza i trošarina na luksuz, kao i na povećanje prihoda iz zelenih poreza.
Krajem studenoga ove godine Europska komisija Hrvatskoj je poslala službeno upozorenje zbog prevelikih proračunskih rashoda pa je rečeno i da je neto stopa rashoda za 2026. procijenjena iznad dopuštene europske granice, što Vladu i tjera k tome da kroz trošarine pribavi nove prihode. Pod krinkom ekološke, europske politike, valja očekivati i reviziju trošarina na energente. Istodobno bi mogle rasti i trošarine za alkohol uz argumente temeljene na zdravstvenim ciljevima, iako upućeni objašnjavaju da je krajnji cilj ovakvih mjera hitno punjenje proračuna za iduću godinu u kojoj se planiraju i promjene u sustavu oporezivanja dohotka, koje se već predstavljaju kao udar na paušalce i samozaposlene jer bi se po novome neoporezivi dijelovi za samozaposlene mogli značajno smanjiti, i to s dosadašnjih 2470 eura na 1200 eura. To će izravno pogoditi male poduzetnike i ‘slobodnjake’.
Glavni teret
Fiskalizacija 2.0. i kontrola naplate još je jedna od mjera koje se očekuju u razdoblju pred nama, kada kreće uvođenje naprednije, digitalne kontrole prometa, što će pogoditi uslužni sektor i samo po sebi moglo bi dovesti do rasta cijena za krajnje korisnike.
Nije, dakle, teško zaključiti da će u idućoj godini glavni teret inflacije i proračunskih rupa snositi ionako preopterećeni građani, koje Vlada nastoji uvjeriti da provodi socijalne razvojne mjere kojima se štiti životni standard građana, a oni, s obzirom na poskupljenja s kojima se svakodnevno susreću, teško mogu povjerovati u te priče. Imajući u vidu sve ono što u obliku troškova iduće godine dolazi pred građane, kojima se ukidaju gotovo sve olakšice, nije teško zaključiti da će biti izazovno preživjeti u egzistencijalnom, a Plenkoviću u političkom smislu, jer uza sve s prvim danom siječnja stiže i poskupljenje električne energije, nakon što je HERA odobrila povećanje tarifnih stavki za prijenos i distribuciju struje.
Rast cijena, nastavak inflacije i nove porezne represije mogli bi probuditi i uspavanu oporbu koja je Plenkovića do sada rešetala uglavnom lakim, ideološkim temama, na koje je on olako odmahivao rukom.
