S prvim danom Nove godine rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo Vijećem EU-a od Danske preuzeo je Cipar, jedna od najmanjih članica Unije.
Podijeljena otočna država u istočnom Sredozemlju s nešto manje od milijun stanovnika, koja je članica EU-a od 2004. godine, po drugi put će predsjedavati Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci ove godine, a u drugoj polovici godine tu dužnost preuzima Irska.
Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides najavio je da će prioriteti predsjedništva biti jačanje strateške autonomije EU-a, u rasponu od obrane i sigurnosti do energije, konkurentnosti, migracija, priuštivog stanovanja, kao i približavanje Unije Bliskom istoku i istočnom Mediteranu.
‘Autonomna Europa, otvorena prema svijetu’
Među prioritetima je i nastavak potpore Ukrajini, dogovor o sedmogodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. te proširenje.
Najistočnija članica EU-a predsjedat će pod sloganom “Autonomna Europa, otvorena prema svijetu”. “Autonomna Unija je ona koja je jaka iznutra, sposobna, prije svega, zaštititi svoje građane, svoje granice i svoje interese. Unija koja je sposobna stvarati partnerstva i saveze s pozicije snage, potpuno svjesna da što je jača, to postaje vrjednija svojim partnerima. Unija koja je okrenuta prema van i otvorena prema svijetu”, rekao je ciparski predsjednik Christodoulides prilikom predstavljanja programa predsjedanja.
Potpora Ukrajini i sigurnosna pitanja
Ciparski predsjednik rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu na “najjasniji mogući način” pokazala potrebu za jačanjem europske sigurnosne arhitekture i obrambene spremnosti. Stoga će “potpora Ukrajini ostati glavni prioritet ciparskog predsjedništva”.
Ciparsko predsjedništvo nastavit će posao na pregovaračkom okviru za Višegodišnji financijski okvir (VFO). Prethodno dansko predsjedništvo pripremilo je nacrt pregovaračkog okvira, ali bez konkretnih brojki, a Ciprani najavljuju da će nastojati do kraja lipnja u taj okvir ugraditi indikativne iznose.
U području sigurnosti i obrane, Cipar će se zauzimati za brzu provedbu Bijele knjige o europskoj obrani i Plana za obrambenu spremnost do 2030.
Migracije i međunarodni odnosi
Upravljanje migracijama Cipar vidi kao središnje sigurnosno pitanje. “Ciparsko predsjedništvo promovirat će kao ključni prioritet punu provedbu Pakta o migracijama i azilu te jačanje sustava povratka nelegalnih migranata”, rekao je Christodoulides.
Cipar je najavio da će nastojati postići napredak u pristupnim pregovorima sa zemljama kandidatima.
Također će raditi na jačanju odnosa EU-a s južnim i istočnim susjedstvom i zemljama Perzijskog zaljeva.
Cipar planira organizirati neformalni summit EU-a 23. travnja, a 24. travnja europskim čelnicima trebali bi se pridružiti i predstavnici zemalja iz ciparskog susjedstva, uključujući i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Posebnost Cipra kao podijeljene države
Cipar je i jedina podijeljena zemlja u Europskoj uniji čija međunarodno priznata vlada ne kontrolira cijeli teritorij. Na sjeveru, na jednoj trećini otoka, 1974. godine proglašena je Turska Republika Sjeverni Cipar, koju jedino priznaje Turska, čiji se vojnici i danas tamo nalaze.
Cipar je republika s predsjedničkim sustavom u kojem je predsjednik države istodobno i na čelu izvršne vlasti.
Sadašnji predsjednik, 52-godišnji Nikos Christodoulides, prvi je predsjednik rođen u neovisnom Cipru, koji je neovisnost od Velike Britanije stekao 1960. godine. Zanimljivo je da je Christodoulides bio glasnogovornik prvog ciparskog predsjedništva u drugoj polovici 2012. godine, a nešto kasnije bio je ministar vanjskih poslova.
Turski dio Cipra se žali na grčki dio: Postali su vojno čvorište za zapadne interese
