Početkom 2026. godine, čovječanstvo ispisuje novu stranicu povijesti zaštite okoliša. Nakon desetljeća pregovora i diplomatskih napora pod okriljem Ujedinjenih naroda, službeno će stupiti na snagu Sporazum o očuvanju i održivom korištenju morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ), poznatiji kao Ugovor o otvorenom moru, koji će biti pravno obvezujući od 17, siječnja. 2026.
Ovaj pravno obvezujući dokument predstavlja najznačajniji iskorak u zaštiti oceana od donošenja Konvencije UN-a o pravu mora (UNCLOS) prije više od 40 godina.
Kraj “Divljeg zapada” na oceanima
Otvoreno more – područje koje počinje izvan isključivih gospodarskih pojaseva država (udaljenije od 200 nautičkih milja od obale) – obuhvaća gotovo dvije trećine svjetskih oceana i pokriva polovicu površine Zemlje.
Do danas je manje od 1% tih prostranstava bilo pod bilo kakvom vrstom sustavne zaštite, što ih je činilo svojevrsnim “Divljim zapadom” podložnim prekomjernom izlovu, zagađenju i neprovjerenom dubokomorskom rudarstvu.
– Danas smo konačno postavili letvicu oko najvrjednijeg zajedničkog resursa našeg planeta – izjavila je visoka povjerenica UN-a za oceane.
– Ovaj ugovor nije samo pobjeda za prirodu, već i za multilateralnu diplomaciju u vremenima globalnih previranja.
Ključne točke Ugovora
Ugovor donosi četiri temeljna stupa promjene koja stupaju na snagu s današnjim datumom:
- Morska zaštićena područja (MPAs): Ugovor omogućuje uspostavu velikih zaštićenih zona na otvorenom moru, što je ključno za postizanje globalnog cilja “30 do 30” (zaštita 30% svjetskih kopnenih i morskih površina do 2030. godine).
- Procjene utjecaja na okoliš: Od danas svaka komercijalna aktivnost na otvorenom moru, od novih brodskih ruta do istraživanja ruda, mora proći rigorozne međunarodne procjene utjecaja na ekosustav.
- Pravedna raspodjela genetskih resursa: Dobit od otkrića morskih genetskih materijala (koji se koriste u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji) dijelit će se pravednije između bogatih i zemalja u razvoju.
- Transfer tehnologije: Razvijene zemlje obvezale su se na prijenos morskih tehnologija kako bi se osnažili kapaciteti manjih otočnih država.
Znanost u službi opstanka
Morski biolozi ističu da je stupanje na snagu ovog ugovora u 2026. godini došlo u “posljednji trenutak”. Oceani se suočavaju s rekordnim temperaturama i zakiseljavanjem, što izravno ugrožava populacije kitova, morskih pasa i koraljnih grebena dubokih voda.
Stručnjaci iz Ocean Census-a, koji su samo prošle godine otkrili stotine novih vrsta, upozoravaju da bi bez ovog zakonskog okvira mnogi oblici života nestali prije nego što bi uopće bili otkriveni.
Što dalje?
Iako je slavlje u znanstvenim i ekološkim krugovima opravdano, pravi izazov tek počinje – implementacija. Potrebno je uspostaviti Tajništvo sporazuma i osigurati financijska sredstva za patroliranje i nadzor ogromnih oceanskih prostranstava putem satelita i bespilotnih plovila.
No, siječanj 2026. ostat će zapamćen kao mjesec kada je svijet odlučio da oceani više nisu ničija zemlja, već zajednička baština koju moramo štititi za buduće generacije.
D.G.

