Nakon što je Maduro uhićen, ključno pitanje je što dalje s vlašću u Venezueli? Koji će biti potezi naroda? Koji će biti potezi opozicije?
Venezuelska oporbena čelnica Maria Corina Machado inzistirala je na tome da će predsjednik Nicolas Maduro napustiti vlast, bez obzira na to hoće li doći do pregovorne promjene vlasti ili ne. Govoreći nakon što je prošlog mjeseca primila Nobelovu nagradu za mir, Machado je dodala da je usredotočena na postizanje mirne tranzicije.
“Imamo planove i timove spremne preuzeti kontrolu prvog dana”, rekla je dopisniku Sky Newsa. Iako je rekla da oporba nije bila uključena u donošenje odluka SAD-a o Venezueli, dodala je da će njihovi timovi objašnjavati svoje ideje SAD-u i drugim vladama u prvih 100 sati nakon Madurovog pada.
Ako je Maduro prisilno uklonjen iz Venezuele, kako Trump kaže, to će se smatrati velikom pobjedom među nekim od jastrebovskih figura u američkoj administraciji – od kojih su neke otvoreno podržavale promjenu režima.
Venezuela je sa svoje strane optužila SAD da žele ukrasti njezine unosne rezerve nafte – za koje se smatra da su najveće na svijetu.
Pristalice američke intervencije raspravljale su o tome da bi ovakvo svrgavanje utrlo put venezuelskoj oporbi da preuzme vlast, predvođenoj dobitnicom Nobelove nagrade za mir Mariom Corinom Machado ili oporbenim kandidatom iz 2024., Edmundom Gonzalezom. Međutim, drugi vjeruju da to nipošto ne bi bilo tako jednostavno. Vojska i paravojne snage u Venezueli ostale su lojalne Maduru, a čak su se i neki Madurovi kritičari bojali da bi izravna američka intervencija mogla dovesti do daljnje destabilizacije u zemlji. Sigurno će biti i drugih njegovih bliskih saveznika koji će se bojati za vlastitu budućnost nakon vijesti o Madurovom uhićenju, piše Ione Wells za BBC.
Vlada bez glavne figure
Glavni dopisnik Sky News-a za Venezuelu, Stuart Ramsay kaže da će nadolazeći sati i dani biti ključni za vidjeti što će vojska i sigurnosne službe odlučiti učiniti.
“Mislim da će ljudi uskoro izaći na ulice i tada ćemo morati vidjeti kakva će biti reakcija sigurnosnih službi.” “Jer očito je ovo ogromna promjena, ali to još ne znači da je cijela organizacija… nestala.”
Ramsay također primjećuje da je “CIA djelovala u zemlji” prije nego što je dodao da je stav vojske i oporbene stranke “sada apsolutno ključan”.
O opoziciji pita: “Mogu li se brzo organizirati i doći na vlast? Opozicija se zapravo sastoji od skupine stvarnih političkih protivnika koji… se ne slažu baš dobro, ali su se nekako ujedinili”, kaže Ramsay.“Moraju se organizirati. Rekli su da su spremni krenuti”, zaključuje.
Napominje da se “šuškalo” da se radi na dogovoru o Madurovom odlasku iz Venezuele te da je “postojao osjećaj da vojska neće dopustiti da se to dogodi i da je zapravo, ako je istina, njegov vlastiti život mogao biti u opasnosti, to dolazilo od nekih iz njegova užeg kruga”.
“Ali kako stvari sada stoje, on je otišao. Vlada je još uvijek na mjestu, iako bez svoje glavne figure na čelu”.
Vojska sada drži konce u rukama
Stručnjak za Latinsku Ameriku Mariano de Alba, rekao je da je “prerano reći” što će se dogoditi sada kada je Nicolas Maduro “zarobljen”. “Mislim da će venezuelska vojska morati odlučiti što je sljedeće”, rekao je. “…u smislu podržavaju li ostanak Chaveza [pristaše Madurovog prethodnika] na vlasti.”
Alba napominje da su i Maduro i vođa oporbe Maria Corina Machado trenutno izvan zemlje te da će “u sljedećih nekoliko sati venezuelanska vojska diktirati konce”.
Na pitanje slaže li se s oporbom da je Madurov odlazak bio “pregovarački dogovoren”, Alba prvo ističe “činjenicu da je bilo bombaških napada na različitim mjestima”. “Ovo nije bila samo operacija koja je ušla u zemlju kako bi se gospodin Maduro izvukao iz Venezuele“, dodao je. “Još uvijek ne znamo što se dogodilo unutar kompleksa u kojem su Maduro i njegova supruga vjerojatno spavali.” “…ako ima Venezuelanaca iz oružanih snaga koji su ubijeni, ako je to bila operacija bez žrtava.”
Geopolitičke posljedice
Nakon napada na glisere i zapljene tankera, kopneni napadi činili su se neizbježnima, ali hvatanje Madura diže sve na novu razinu, riskirajući geopolitički povratni udarac, piše David Blevins.
Rusija, Kina i Iran izrazili su solidarnost s Madurom. Osim, naravno, ako njegov odlazak nije rezultat pregovora u tajnosti – prethodno mu je ponuđen siguran prolaz za odstupanje.
Tu je i pitanje domaće politike. Donald Trump ponovno je izabran na platformi “Amerika na prvom mjestu”, a njegova baza u MAGA-i podijeljena je zbog fokusa na vanjske poslove.
Vrlo je rano jutro u Washingtonu, ali mnogo toga ovisi o tome što će predsjednik Trump reći kada se obrati medijima u nadolazećim satima.
Bez presedana
Ako su, kako se tvrdi, SAD poslale specijalne snage Delta Force u srce venezuelanske prijestolnice i izvukle aktualnog predsjednika, zajedno s njegovom suprugom, to je nešto što smo do sada vidjeli, piše analitičar Joe Inwood za BBC. Najbliža usporedba bila bi hvatanje panamskog vođe Manuela Noriege, također od strane specijalnih snaga, 1989. godine. Obojica su proglasili pobjedu na spornim izborima, obojicu su SAD optužile za umiješanost u trgovinu drogom i obojici je prethodilo značajno gomilanje američke vojske.
No Noriegino hvatanje uslijedilo je nakon kratkog, odlučujućeg rata između dviju zemalja, u kojem su panamske snage brzo poražene. Sklonio se u vatikansko veleposlanstvo, gdje je ostao 11 dana. Noriegu su nagovorili da ode nakon upotrebe “psihološkog ratovanja”, posebno stalnog puštanja glasne rock glazbe, uključujući The Clash, Van Halen i U2. Vratili su ga u SAD, gdje su ga osudili zbog prekršaja povezanih s drogom.
Detalji operacije hvatanja Nicolasa Madura tek će se pojaviti, ali čini se da je to bila još ambicioznija operacija – uspjela je izvući predsjednika i njegovu suprugu bez upotrebe konvencionalnih kopnenih snaga.
Maske su pale: SAD baca oko na naftu Venezuele
