Američki vojni napad na Venezuelu izazvao je snažnu lavinu reakcija diljem svijeta i otvorio ozbiljna pitanja o globalnoj stabilnosti na samom početku 2026. godine. Dok Moskva i Teheran govore o “oružanoj agresiji” i kršenju međunarodnog prava, latinoameričke zemlje strahuju od humanitarne katastrofe, Europa poziva na deeskalaciju, a američki saveznik Javier Milei otvoreno slavi potez Donalda Trumpa. Svijet s napetošću promatra što slijedi.
Rusija je među prvima i najglasnijima osudila američki napad na Venezuelu. U priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koje prenosi Reuters, navodi se da su Sjedinjene Američke Države počinile “oružanu agresiju” nad suverenom državom.
“Sjedinjene Države počinile su jutros oružanu agresiju protiv Venezuele. To je duboko zabrinjavajuće i zaslužuje osudu”, stoji u priopćenju, uz ocjenu da je u Washingtonu „ideološko neprijateljstvo trijumfiralo nad ekonomskim pragmatizmom“. Moskva smatra da su izgovori za vojnu akciju „neutemeljeni“ te je podržala zahtjev Venezuele i nekoliko latinoameričkih čelnika za hitno sazivanje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Iran: ‘Nećemo pokleknuti’
“U trenutačnoj situaciji važno je, prije svega, spriječiti daljnju eskalaciju i usredotočiti se na pronalaženje izlaza iz situacije putem dijaloga”, poručili su iz Moskve, naglašavajući da Latinska Amerika mora ostati “zona mira”, kako je i proglašena 2014. godine.
Američki napad oštro je osudio i Iran, jedan od ključnih saveznika Venezuele. Iransko Ministarstvo vanjskih poslova, kako prenosi AFP, nazvalo je akciju “drskim kršenjem nacionalnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti” Venezuele. Ubrzo se oglasio i vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamenei, s iznimno ratobornom porukom.
“Kada neprijatelj bahato pokušava nametnuti nešto zemlji, dužnosnicima, vladi i narodu, mora mu se čvrsto stati nasuprot i isturiti prsa u znak otpora. Nećemo popustiti neprijatelju“, rekao je Hamenei, dodavši: „Bacit ćemo neprijatelja na koljena”, prenosi Reuters.
Latinska Amerika podijeljena
Reakcije u Latinskoj Americi bile su burne i duboko podijeljene. Kolumbija je najavila raspoređivanje svojih oružanih snaga duž granice s Venezuelom. Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, politički blizak Nicolasu Maduru, upozorio je da bi američki napad mogao izazvati ozbiljnu humanitarnu krizu.
“Opća uzbuna, napali su Venezuelu”, napisao je Petro na platformi X, pozvavši na hitan sastanak Organizacije američkih država (OEA) i Ujedinjenih naroda kako bi se procijenila „međunarodna zakonitost“ napada. Čileanski predsjednik Gabriel Borić također je izrazio zabrinutost, naglasivši privrženost međunarodnom pravu: “Čile potvrđuje svoju privrženost zabrani uporabe sile, nemiješanju, mirnom rješavanju sporova i teritorijalnoj cjelovitosti država”, poručio je Borić.
Meksiko je upozorio da svaka vojna akcija ozbiljno ugrožava regionalnu stabilnost, dok je Urugvaj ponovio svoje dugogodišnje protivljenje bilo kakvoj vojnoj intervenciji jedne države na teritoriju druge. S druge strane, argentinski predsjednik Javier Milei, bliski saveznik Washingtona, dao je punu podršku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu: “Sloboda napreduje. Živjela sloboda, dovraga”, objavio je Milei na X-u, uz videozapis u kojem Madura opisuje kao prijetnju regiji i poručuje da je “prošlo vrijeme mlakog pristupa”.
LA LIBERTAD AVANZA
VIVA LA LIBERTAD CARAJO pic.twitter.com/yexGuQfKvF— Javier Milei (@JMilei) January 3, 2026
Europa traži smirivanje
Europske reakcije bile su suzdržanije, ali obilježene ozbiljnom zabrinutošću. Britanski premijer Keir Starmer istaknuo je da Ujedinjeno Kraljevstvo nije sudjelovalo u napadima te da želi utvrditi sve činjenice. “Želim razgovarati s predsjednikom Trumpom i sa saveznicima. Mogu biti apsolutno jasan da nismo bili uključeni i da vjerujemo u poštovanje međunarodnog prava”, rekao je Starmer.
Španjolska je otišla korak dalje i ponudila svoje usluge posredovanja: “Pozivamo na deeskalaciju i umjerenost te smo spremni pomoći u pronalasku mirnog i dogovornog rješenja”, priopćilo je španjolsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Zabrinutost su izrazile i Njemačka, Poljska i Italija. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da 2026. godina započinje „teškim udarcem“ koji će imati globalne posljedice, dok je talijanska premijerka Giorgia Meloni poručila da pažljivo prati situaciju, osobito zbog sigurnosti talijanskih državljana u Venezueli.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u subotu da su američke snage, nakon velikog vojnog napada, zarobile venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura. Međutim, venezuelska potpredsjednica izjavila je da ne zna gdje se Maduro ni njegova supruga nalaze te je zatražila od SAD-a da dokažu da su živi. Američki State Department poručio je da za Venezuelu započinje “nova era”, dok međunarodna zajednica s nelagodom promatra razvoj događaja koji bi mogli preoblikovati globalne odnose.
