Gospodarske turbulencije u Rusiji vjerojatno neće uvjeriti predsjednika Vladimira Putina da pregovorima okonča rat, smatra CNN. Rusko gospodarstvo ove se godine suočava s rastućim problemima: neobuzdanom inflacijom, rastućim proračunskim deficitom – djelomično zbog golemih vojnih troškova – i smanjenim prihodima od nafte i prirodnog plina.
Gospodarski rast je također naglo usporio. No, nadolazeća ekonomska oluja vjerojatno neće uskoro dovesti Putina za pregovarački stol. Analitičari kažu da bi Kremlj mogao izdržati još mnogo godina uz trenutni tempo borbi i postojeće zapadne sankcije. “Ako pogledate samo gospodarstvo, ono neće biti ona zadnja slamka koja će devi slomiti leđa”, rekla je za CNN Maria Snegovaya, viša suradnica za Rusiju i Euroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS). “Nije katastrofalno. Može se kontrolirati.”
Gledajući razdoblje od sljedećih tri do pet godina, Rusija bi mogla nastaviti s borbom, rekla je, napominjući da je teško donijeti pouzdanu procjenu nakon toga. Skupina prognanih ruskih ekonomista, protivnika Putina, vjeruje da bi rat iscrpljivanjem mogao trajati i dulje jer je sposobnost Kremlja da vodi rat “neometana bilo kakvim ekonomskim ograničenjima“.
🧵1/12: Russia’s economy hasn’t collapsed, but it is suffering immensely. It still runs, but only because the central bank keeps it alive with constant REPO liquidity. What was once emergency support is now the daily operating system.
📷:@evgen1232007 pic.twitter.com/ohJMSwqdZH
— Oliver Alexander (@OAlexanderDK) December 27, 2025
Ruse spašava nafta
Zapadne sankcije nisu nanijele dovoljno boli ruskom gospodarstvu usmjerenom na energiju da bi promijenile planove Moskve, izjavio je za CNN Richard Connolly iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI). “Sve dok Rusija crpi naftu i prodaje je po prilično razumnoj cijeni, imaju dovoljno novca da nekako guraju dalje“, rekao je Connolly. “Nije to baš ružičasta slika, ali imaju dovoljno da ekonomija ne bude faktor u Putinovim kalkulacijama kada razmišlja o ratu.”
Povijest pokazuje da je Rusija sklonija pristati na nepovoljan mirovni sporazum ako proživljava gospodarski pad, kao što je bio slučaj krajem Prvog svjetskog rata i sovjetskog rata u Afganistanu, rekla je Snegovaya. No, trenutna ekonomska situacija “još nije ni blizu tome, a trebat će mnogo ozbiljniji pritisak i mnogo više vremena da se to postigne”. To su loše vijesti za Ukrajinu, ali i za Trumpovu administraciju, koja je održala brojne runde razgovora pokušavajući dogovoriti kraj rata.
Povećanje poreza i rast cijena
Ono što se za Rusiju promijenilo jest to da se početni gospodarski poticaj uzrokovan naglim porastom vojne potrošnje čini gotovim, te Kremlj sada mora “nastaviti prebacivati teret rata na rusko društvo“, kaže Snegovaya. Taj se teret manifestira kroz veliko povećanje stopa poreza na dobit i dohodak, kao i povećanje PDV-a kako bi se financirala rekordna razina vojne potrošnje. Ruski potrošači također se bore s naglim porastom cijena, posebno uvezene robe.
No, za razliku od Zapada, visoka inflacija u Rusiji “ne stvara mnogo društvenog nezadovoljstva”, tvrdi Snegovaya, ukazujući na učinke državne propagande i represije. Connolly dodaje da je inflacija u postsovjetskoj Rusiji oduvijek bila visoka, pa su potrošači na nju navikli. MMF predviđa da će inflacija u Rusiji ove godine iznositi prosječno 7,6%.
Rusija sada troši gotovo 40% svog proračuna “na agresiju”, rekao je ranije ovog mjeseca glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Ta je potrošnja prošle godine skočila za 38% u usporedbi s 2023. godinom. Veća potrošnja stvorila je novu klasu ratnih ekonomskih “pobjednika”, uključujući proizvođače oružja i radničku klasu. Kao rezultat toga, siromaštvo je palo u nekim dijelovima Rusije, što znači da se Putin suočava s još manjim pritiskom određenih sektora društva.
Adrenalin za siromašne regije
Kako je Rusija pokušala zamijeniti dio uvoza sa Zapada, proširila je proizvodnju tekstila, obuće, prehrambenih proizvoda i osnovne elektronike. Neke skupine radnika zabilježile su utrostručenje, pa čak i peterostruko povećanje plaća između 2021. i 2024. godine.
“Bilo je to poput injekcije adrenalina”, rekla je Ekaterina Kurbangaleeva sa Sveučilišta George Washington, govoreći o ratnom poticaju gospodarstvu. Neke od siromašnijih, ruralnih regija također su doživjele ekonomski uspon, dijelom zbog golemih plaća ruskih vojnika. “Ruski vojnici danas su plaćeni više nego bilo koji ruski vojnik u povijesti“, kaže Connolly.
Vlada je također isplatila velike odštete obiteljima poginulih ili ozlijeđenih vojnika. Tim novcem Kremlj uspijeva obuzdati nezadovoljstvo unatoč tome što se ruski gubici približavaju brojci od milijun ljudi (poginulih i ranjenih). Također, stručnjaci kažu da Kremlj strahuje od povratka velikog broja veterana u društvo bez posla ako se postigne mir. “U Putinovom je najboljem interesu da se ovaj rat nastavi, samo s domaćeg stajališta“, kaže Kimberly Donovan iz Atlantskog vijeća.
Izbjegavanje sankcija je skupo
Iako su gospodarski problemi rješivi kratkoročno, dugoročno bi priča mogla biti drugačija. Rusija je duboko zagrabila u svoj fond nacionalnog bogatstva. Prema KSE Institutu, vrijednost likvidne imovine u tom fondu pala je za 57% od početka rata.
Kako se fond prazni, “teško je zamisliti scenarij u kojem ruska vlada može održati trenutne izdatke za obranu bez smanjenja socijalne potrošnje koje bi bilo vidljivo stanovništvu”, navodi se u izvješću Atlantskog vijeća. Osim toga, nove sankcije SAD-a i UK-a usmjerene na Lukoil i Rosneft povećale su troškove poslovanja jer Rusija mora preusmjeravati izvoz preko manjih tvrtki, što je skupo. “Što veći pritisak možemo izvršiti na Rusiju ovim vrstama sankcija, to će ih više koštati pokušaji njihova izbjegavanja”, zaključuje Donovan.
