Prosječne neto plaće na hrvatskim otocima nastavile su rasti te su u 2024. godini dosegnule 1.050 eura, čime su se znatno približile nacionalnom prosjeku od 1.171 euro. Pritom čak sedam otočnih gradova i općina – Sutivan, Cres, Punat, Mali Lošinj, Rab, Krk i Tkon – bilježi plaće iznad državnog prosjeka, pokazuje Vladino Izvješće o provedbi Zakona o otocima za 2024. godinu.
Najviše prosječne neto plaće zabilježene su u Sutivanu, gdje su dosegnule 1.633 eura, dok se na začelju ljestvice deset vodećih otočnih jedinica nalazi Korčula s 1.104 eura. Razlika između najniže i najviše plaće iznosi gotovo 530 eura.
U odnosu na 2023. godinu, raspon plaća dodatno se proširio, a rast je u svim vodećim sredinama bio dvoznamenkast. Sutivan je u godinu dana skočio s 1.239 na 1.633 eura, Cres s 1.060 na 1.267 eura, Punat s 1.091 na 1.214 eura, Rab s 1.085 na 1.209 eura, dok je Tkon porastao s 967 na 1.173 eura. Povećanja se kreću između 15 i 25 posto.
Prema Izvješću, visoke plaće u Sutivanu, Cresu i Puntu potaknute su razvojem luksuznog turističkog smještaja i pratećih usluga, dok su općine s nižim primanjima više oslonjene na masovni turizam, prerađivačku industriju ili komunalne djelatnosti te imaju kraću turističku sezonu.
Raste broj poduzetnika i zaposlenih
Gospodarska slika otoka ocijenjena je izrazito pozitivnom. Od 2016. do 2024. broj poduzetnika porastao je za 40 posto, a broj zaposlenih za 38 posto. Rast zaposlenosti na otocima čak je snažniji nego na kopnu, dok se nove tvrtke osnivaju gotovo jednakom dinamikom.
U 2024. godini otočni poduzetnici ostvarili su prihode od 2,7 milijardi eura, što je rast od 11,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno su od 2018. do 2024. uprihodili 13,5 milijardi eura. Broj poduzetnika povećan je na 5.887, a zaposlenih na 28.816.
Najvažnije gospodarske djelatnosti na otocima su turizam, trgovina, građevinarstvo, prerađivačka industrija te administrativne i pomoćne usluge, koje zajedno ostvaruju oko 80 posto ukupnih prihoda.
Stabilan broj učenika, ali izazovi ostaju
Za razliku od kontinentalne Hrvatske, gdje broj učenika kontinuirano pada, otočni školski sustav u posljednjem je desetljeću zadržao stabilnost. Broj učenika kreće se između 10.400 i 10.800 godišnje, a u razdoblju od školske godine 2013./2014. do 2024./2025. smanjen je za svega 1,25 posto. U istom razdoblju Hrvatska je ukupno izgubila više od 61 tisuće učenika.
Broj djece upisane u vrtiće raste već treću godinu zaredom, no unatoč tome populacija djece u dobi od jedne do šest godina bilježi blagi pad.
Ulaganja veća od pola milijarde eura godišnje
Država je u 2024. godini u razvoj otoka uložila 527,3 milijuna eura, od čega je više od 500 milijuna bilo bespovratno. Iako je to manje nego prethodnih godina, ulaganja i dalje premašuju pola milijarde eura godišnje. Od 2006. do 2024. u otoke je ukupno uloženo 6,09 milijardi eura, od čega više od četiri milijarde tijekom mandata vlada premijera Andreja Plenkovića.
Slabosti u skrbi za starije i infrastrukturi
Unatoč pozitivnim trendovima, Izvješće upozorava na niz izazova. Smještaj u domovima za starije na otocima pokriva tek 2,13 posto populacije starije od 65 godina, što je ispod državnog i europskog prosjeka. Iako je većina otočana priključena na javnu vodoopskrbu, manje od polovice ima pristup sustavu odvodnje.
Nedovoljno se koristi i potencijal obnovljivih izvora energije, a stopa odvojenog prikupljanja otpada ostaje niska, prenosi HRT.
I.N.
