Luksuzna odmarališta uz more, brza željeznica i pametne energetske mreže kojima upravlja umjetna inteligencija dio su ambiciozne vizije poslijeratne Gaze u planu nazvanom „Projekt Sunrise“, koji Trumpova administracija posljednjih tjedana predstavlja stranim vladama i investitorima kao nacrt obnove razorene enklave.
Plan su, prema američkim dužnosnicima, u posljednjih 45 dana izradili Jared Kushner, zet bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, i Steve Witkoff, izaslanik za Bliski istok, uz sudjelovanje drugih visokih dužnosnika Bijele kuće. Cilj je, kako piše Wall Street Journal, Gazu pretvoriti iz ratom pogođenog područja u modernu obalnu metropolu.
Riječ je o 32 stranice PowerPoint prezentacije, označene kao „osjetljive, ali neklasificirane“, ispunjene vizualima futurističkih nebodera, infrastrukturnih projekata i financijskih projekcija. Dokument, međutim, ne navodi konkretne zemlje ni tvrtke koje bi financirale obnovu, niti odgovara na pitanje gdje bi tijekom višegodišnjih radova živjela oko dva milijuna raseljenih Palestinaca.
Potencijalni donatori
Američki dužnosnici tvrde da je nacrt već predstavljen potencijalnim donatorima, među kojima su bogate zaljevske države, Turska i Egipat. No unutar same administracije postoje ozbiljne sumnje u provedivost projekta, ponajprije zbog neizvjesnosti oko toga bi li Hamas pristao na potpuno razoružanje – ključni preduvjet za početak obnove.
„Mogu napraviti koliko god slajdova žele“, rekao je Steven Cook, viši suradnik Vijeća za vanjske odnose (CFR). „Nitko u Izraelu ne misli da će se pomaknuti dalje od trenutne situacije i svi su s tim u redu. Ništa se ne događa dok se Hamas ne razoruža. Hamas se neće razoružati, tako da se ništa neće dogoditi.“
Iz Bijele kuće poručuju da administracija nastavlja pratiti stanje na terenu. „Trumpova administracija nastavit će marljivo raditi s našim partnerima kako bi održala trajni mir i postavila temelje za mirnu i prosperitetnu Gazu“, rekao je glasnogovornik Bijele kuće.
Prema nacrtu, „Projekt Sunrise“ bi tijekom deset godina stajao ukupno 112,1 milijardu dolara, uključujući humanitarnu pomoć i plaće u javnom sektoru. Sjedinjene Države bile bi financijsko „sidro“ s oko 20 posto sredstava, uglavnom kroz bespovratna sredstva i jamstva za dug, dok bi ostatak došao od međunarodnih donatora i institucija poput Svjetske banke.
Obnova je zamišljena u četiri faze, počevši s jugom Gaze – Rafahom i Khan Younisom – a potom postupno prema sjeveru. Prve godine bile bi posvećene uklanjanju ruševina, neeksplodiranog streljiva i Hamasovih tunela, uz osiguravanje privremenog smještaja, poljskih bolnica i osnovne infrastrukture. Tek kasnije slijedila bi izgradnja trajnih stambenih objekata, škola, bolnica i prometnih čvorišta.
‘Novi Rafah’
Jedan od središnjih projekata je „Novi Rafah“, zamišljen kao novo administrativno središte Gaze s više od 500.000 stanovnika, desecima tisuća stanova te mrežom obrazovnih, zdravstvenih i vjerskih ustanova. Dugoročno, plan računa i na komercijalno iskorištavanje obale, uz procjenu da bi turistička „rivijera“ u drugom desetljeću mogla donijeti više od 55 milijardi dolara povrata ulaganja.
Prepreke su, međutim, goleme. Tisuće tijela još su pod ruševinama, tlo je kontaminirano, a sigurnosna situacija ostaje nestabilna. I sam dokument, istaknuto crvenim slovima, priznaje da obnova ovisi o tome da Hamas „demilitarizira i dekomisionira svo oružje i tunele“.
Američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je da bez sigurnosti nema ni investicija. „Nećete nikoga uvjeriti da ulaže novac u Gazu ako vjeruju da će se za dvije ili tri godine dogoditi novi rat“, rekao je Rubio, dodajući da Washington ipak vjeruje kako može osigurati donatore barem za obnovu i humanitarnu pomoć.
