Prije 30 godina ovdje je bila pustinja, a danas Dubai slavi obljetnicu svog najvišeg tornja. Uz milijarde ulaganja i milijune radnika, Arapi su stvorili najprogresivniji grad planeta. Donosimo detaljan pregled transformacije.
Danas je nedjelja, 4. siječnja. Dok globalne metropole zbrajaju dojmove protekle godine, Dubai danas slavi obljetnicu koja je 2010. redefinirala granice arhitekture i moći: otvorenje Burj Khalife. Sa svojih 828 metara visine, ovaj toranj nije samo najviša građevina na svijetu; on je kruna tridesetogodišnjeg plana koji je jedan pustinjski emirat pretvorio u novi, neslužbeni glavni grad svijeta.
Počeci: Vizija koja je prethodila nafti
Stvarni temelji ovog uspona postavljeni su mnogo prije prvih nebodera, još 1970-ih godina, kada je vizionarski šeik Rashid bin Saeed Al Maktoum shvatio da se budućnost ne smije graditi isključivo na nafti. Strateškim ulaganjima u infrastrukturu, poput luke Port Rashid i kasnije Jebel Alija, stvoreno je međunarodno trgovačko središte usred ničega. Dok su susjedni emirati tek otkrivali bogatstvo energenata, Dubai je već modernizirao zračnu luku i osnovao prvu islamsku banku na svijetu, započevši tako diversifikaciju gospodarstva koja mu danas omogućuje stabilnost bez obzira na cijenu barela nafte.
Prijelomni trenutak za Dubai kakav poznajemo dogodio se početkom 2000-ih, kada je šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum donio povijesni dekret kojim je strancima dopušteno puno vlasništvo nad nekretninama. To je bio okidač za eru ekstremnog inženjeringa u kojoj je grad počeo doslovno pobjeđivati prirodu.
2000-e: Era ikoničnih projekata i slobodnog vlasništva
Okidač za najprogresivniji rast grada dogodio se između 2007. i 2009. godine. Godine 2007. osnovana je Regulatorna agencija za nekretnine (RERA) s ciljem osiguranja transparentnosti i eliminacije prijevara na tržištu nekretnina. Sljedeće, 2008. godine, dovršeni su temelji današnjeg skylinea – od Dubai Marine i Arabian Ranchesa do umjetnih otoka Palm Jumeirah, koji su dramatično proširili obalu.
Godine 2009. pušten je u rad Dubai Metro, potpuno automatizirani sustav koji je revolucionirao kretanje kroz grad. Čak i u jeku svjetske ekonomske krize 2008., Dubai nije stao. Upravo suprotno, na današnji dan 2010. godine, otvaranjem Burj Khalife, poslana je poruka da je ovaj grad postao mjesto gdje je “izvanredno postalo norma”.
Gospodarska sila koja zapošljava milijune
Danas je Dubai kozmopolitsko društvo u kojem živi više od 200 nacionalnosti. Prema procjenama iz 2021., broj stanovnika premašio je 3 milijuna, a grad je postao golema tvornica prilika koja zapošljava milijune radnika iz svih dijelova planeta.
Ekonomska snaga emirata i dalje je impresivna. Prema najnovijim podacima objavljenim u studenom 2025., gospodarstvo nastavlja snažan uzlet zahvaljujući agendi D33, čiji je cilj udvostručiti ekonomiju u idućem desetljeću. U prvih šest mjeseci 2025. ukupni BDP dosegao je 241 milijardu AED, što predstavlja rast od 4,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posebno je snažan bio drugi kvartal, kada je BDP iznosio 122 milijarde AED, uz stopu rasta od 4,7%. Turizam također bilježi rekordne brojke: u prvih šest mjeseci grad je posjetilo 9,88 milijuna međunarodnih posjetitelja, što je 6% više nego lani.
Sektori koji predvode ekonomski rast pokazuju raznoliku snagu. Zdravstvo i socijalna skrb prednjače s impresivnim rastom od 20%, potvrđujući transformaciju Dubaija u globalni medicinski hub. Građevina, potaknuta golemim državnim ulaganjima u razvojne projekte, porasla je za 8,5%, dok je sektor nekretnina zabilježio rast od 7%, uz nevjerojatan skok prodaje nekretnina od 40%. Financije i osiguranje doprinose s 12,5% ukupnom BDP-u, uz stabilan rast od 6,7%, dok trgovina ostaje kralježnica gospodarstva, pridonoseći gotovo četvrtini ukupnog BDP-a (23,8%).
Detalji o Burj Khalifi
Što se tiče Burj Khalife, spomenimo i da je gradnja započela 21. rujna 2004., a neboder je otvoren 4. siječnja 2010. Cijeli Burj Khalifa koštao je oko 1,5 milijarde američkih dolara. Burj Khalifa je najviša građevina koja je postavila veliki broj rekorda u različitim segmentima pa je tako najviša zgrada u svijetu (828 m), zgrada je s najviše katova (163 ), ima najbrže dizalo na svijetu (64 km/h), najviši je svjetski noćni klub (144. kat), a ima i najviši svjetski restoran (122. kat na 442 m). U zgradi je smješteno 30.000 stanova, 9 hotela, trgovinski centar, nekoliko bazena i mnogo drugih prostora.
Dizajn tornja inspirisan je Hymenocallisom, cvijetom s dugim laticama koje se protežu od njegovog centralnog dijela, viđenim u tropskim podnebljima širom svijeta. Kako se navodi na službenoj internet stranici, za izgradnju cijelog zdanja trebalo je ukupno 22 milijuna radnih sati, što znači da ga je gradila samo jedna osoba trebalo bi joj točno 7534 godina.
Najvišu zgradu na svijetu gradilo je 12 tisuća radnika, no ta izgradnja nije prošla bez kontroverzi. Naime, zabilježeni su i smrtni slučajevi radnika, no koliko je točno ljudi stradalo tijekom gradnje, nije službeno poznato. Ako se već nije pazilo na ljudske živote, pazilo se na visoke standarde energetske održivosti. Tako su instalirani solarni paneli koji zagrijavaju dnevno čak 140 tisuća litara vode, dok se tamošnji vrtovi zalijevaju zahvaljujući kondenzaciji iz klimatizacijskog sustava.
Iako je izgradnja koštala čak 1,5 milijardi dolara, Burj Khalifa i u tom segmentu drži još jedan rekord. Naime, već u prvoj godini poslovanja vraćeni su ti novci, a Dubaiju se itekako isplatila gradnja najviše zgrade na svijetu. Kako govore službeni podaci, ovu čudesnu građevinu godišnje posjeti čak 14 milijuna ljudi.
