Trideset i dva kubanska časnika ubijena su u Venezueli tijekom vikenda tijekom američke vojne operacije, potvrdila je kubanska vlada, označavajući prvo službeno priznanje smrtnih slučajeva.
Prema izjavi emitiranoj na kubanskoj državnoj televiziji u nedjelju navečer, vojno i policijsko osoblje bilo je angažirano u misiji koju je poduzela vojska te karipske države po nalogu venezuelanske vlade.
Točna priroda njihova rada u južnoameričkoj zemlji ostaje neotkrivena. Međutim, Kuba i Venezuela dijele blisko savezništvo, a Havana je poslala vojne i policijske snage kao pomoć u raznim operacijama tijekom nekoliko godina.
“Znate, puno je Kubanaca jučer ubijeno”, rekao je američki predsjednik Donald Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One dok je u nedjelju navečer letio s Floride natrag u Washington. “Bilo je mnogo smrti s druge strane. Nema smrti s naše strane.”
Kubanska vlada proglasila je dvodnevnu žalost.
“Vjerni svojim obvezama za sigurnost i obranu, naši su sunarodnjaci dostojanstveno i junački izvršili svoju dužnost i pali nakon žestokog otpora u izravnoj borbi protiv napadača ili kao posljedica bombardiranja objekata”, dodaje se u službenom priopćenju.
Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro trebao se pojaviti pred američkim sudom u ponedjeljak nakon što su ga američke snage zarobile tijekom vikenda, a američki predsjednik Donald Trump ostavlja otvorenom mogućnost novog upada ako Sjedinjene Države ne postignu svoje s privremenim čelnikom zemlje.
Trump je rekao novinarima u nedjelju da bi mogao narediti još jedan napad ako Venezuela ne surađuje s naporima SAD-a da otvori svoju naftnu industriju i zaustavi trgovinu drogom. Također je zaprijetio vojnom akcijom u Kolumbiji i Meksiku i rekao da kubanski komunistički režim “izgleda kao da je spreman pasti” sam od sebe.
Trumpova izjava došla je uoči Madurovog pojavljivanja u ponedjeljak pred saveznim sucem u New Yorku. Maduro je uhićen tijekom vojne akcije u subotu u Caracasu koja je izazvala zabrinutost međunarodne zajednice i gurnula Venezuelu u neizvjesnost.
Dužnosnici Trumpove administracije prikazali su zapljenu kao akciju za provođenje zakona kako bi se Maduro držao odgovornim za kaznene prijave podnesene 2020. koje ga terete za urotu za narko-terorizam. Ali sam Trump je rekao da su u igri bili i drugi čimbenici, rekavši da je raciju djelomično potaknuo priljev venezuelanskih imigranata u Sjedinjene Države i odluka zemlje da nacionalizira američke naftne interese prije nekoliko desetljeća.
“Vraćamo ono što su ukrali”, rekao je u zrakoplovu Air Force One dok se u nedjelju vraćao u Washington s Floride. – Mi smo glavni.
Naftne kompanije će se vratiti u Venezuelu i obnoviti naftnu industriju zemlje, rekao je Trump. “Potrošit će milijarde dolara i izvadit će naftu iz zemlje”, rekao je.
Globalne cijene nafte porasle su u burnoj trgovini jer su ulagači razmatrali implikacije američke vojne akcije u Venezueli, dok su tržišta dionica porasla u Aziji. MKTS/GLOB
U međuvremenu, Madurova vlada i dalje je na vlasti u Caracasu, a najviši dužnosnici ostali su prkosni.
Potpredsjednica Delcy Rodriguez, koja je preuzela dužnost privremene čelnice, rekla je da Maduro ostaje predsjednik i proturječila Trumpovoj tvrdnji da je voljna surađivati sa Sjedinjenim Državama. Rodriguez, koji je i ministar nafte, dugo se smatrao najpragmatičnijim članom Madurovog najužeg kruga.
Maduro, 63, suočava se s optužbama koje ga terete za pružanje podrške velikim skupinama za krijumčarenje droge, poput kartela Sinaloa i bande Tren de Aragua.
Tužitelji kažu da je upravljao rutama krijumčarenja kokaina, koristio vojsku za zaštitu pošiljki, pružao utočište nasilnim krijumčarskim skupinama i koristio predsjedničke objekte za prebacivanje droge. Optužbe, koje su prvi put podignute 2020., ažurirane su u subotu kako bi uključile njegovu suprugu Ciliju Flores, koja je optužena za naručivanje otmica i ubojstava.
Maduro je negirao krivnju i moglo bi proći nekoliko mjeseci prije nego što mu se sudi.
Sjedinjene Države smatraju Madura nelegitimnim diktatorom otkako je proglasio pobjedu na izborima 2018. obilježenim optužbama o velikim nepravilnostima. Ali Trump je odbacio ideju da oporbena čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Corina Machado preuzme vlast, rekavši da joj nedostaje potpore.
Machado je zabranjeno sudjelovanje na izborima 2024., ali je rekla da njezin saveznik Edmundo Gonzalez ima mandat preuzeti predsjedničku dužnost, a neki međunarodni promatrači kažu da je on uvjerljivo pobijedio na tim izborima.
U nedjelju je Trump rekao da će njegova administracija pokušati surađivati s aktualnom vladom Venezuele kako bi se suzbila trgovina drogom i otvorila njezina naftna industrija, umjesto da traži izbore za postavljanje novih čelnika.
Iako Maduro ima malo saveznika na svjetskoj pozornici, mnoge su zemlje dovele u pitanje zakonitost zarobljavanja šefa strane države i pozvale SAD da poštuje međunarodno pravo. Vijeće sigurnosti UN-a planiralo se sastati u ponedjeljak kako bi raspravljalo o američkom napadu, koji je glavni tajnik Antonio Guterres opisao kao opasan presedan.
Napad je također izazvao pitanja u Washingtonu, gdje oporbeni demokrati kažu da ih je administracija dovela u zabludu o svojoj politici prema Venezueli. Državni tajnik Marco Rubio trebao je izvijestiti najviše zakonodavce na Capitol Hillu kasnije u ponedjeljak.
Nekoć jedna od najprosperitetnijih nacija u Latinskoj Americi, gospodarstvo Venezuele doživjelo je kolaps u proteklih 20 godina, poslavši otprilike jednog od pet Venezuelanaca u inozemstvo u jednom od najvećih svjetskih egzodusa. Smjena Madura, bivšeg vozača autobusa koji je vodio Venezuelu više od 12 godina nakon smrti moćnog Huga Chaveza, mogla bi dovesti do još veće destabilizacije u zemlji od 28 milijuna ljudi.
