Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da američkog predsjednika Donalda Trumpa treba shvatiti ozbiljno u vezi s njegovim izraženim interesom za stjecanje Grenlanda , iako su i Danska i Grenland odlučno odbacili tu ideju. U razgovoru za dansku javnu televiziju DR, Frederiksen je naglasila da je stav Kraljevine Danske jasan i da Grenland dosljedno izražava svoje protivljenje pripojenju Sjedinjenim Državama.
Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da Donald Trump ozbiljno želi preuzeti kontrolu nad Grenlandom, unatoč jasnom odbijanju i Grenlanda i Danske , izvijestio je Reuters.
Jens Frederik Nielsen, premijer Grenlanda odbacio je zabrinutost da bi se nešto slično moglo dogoditi samoupravnom danskom teritoriju. “Situacija nije takva da Sjedinjene Države mogu jednostavno osvojiti Grenland”, rekao je Nielsen za CNBC. “Mi smo zemlja koja je demokratska i demokratska je već mnogo, mnogo godina. Ako pogledamo cijelu sliku, možemo razumjeti da su neki ljudi zabrinuti”, rekao je Nielsen, no tvrdi da situacija nije usporediva s Venezuelom. “Želimo stvoriti i ponovno uspostaviti suradnju koju smo prije imali sa Sjedinjenim Državama, posebno dobru suradnju koju smo imali”, tvrdi.
‘Ako Sjedinjene Države napadnu drugu zemlju NATO-a, sve staje ‘
Frederiksen je izdala upozorenje samo dan nakon što su SAD provele vojnu operaciju u kojoj su zarobile venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu. Premijerka je naglasila da je Grenland , kao dio Danske i članica NATO-a, zaštićen sigurnosnim okvirom saveza. Također je podsjetila da bilateralni obrambeni sporazum već daje SAD-u znatan pristup Grenlandu, što daljnje prijetnje čini nepotrebnim i neprimjerenim. Pozvala je Sjedinjene Države da prestanu davati takve izjave protiv povijesno bliskog saveznika i teritorija koji je jasno izjavio da nije na prodaju.
Ove izjave slijede prethodne Trumpove komentare, uključujući izjave za The Atlantic u kojima je rekao: “Apsolutno nam je potreban Grenland”. Trump je to objasnio militarizacijom regije koju provode Rusija i Kina, no Grenland je također bogat resursima, pogotovo mineralima potrebnim za dekarbonizaciju. Njegova nedavna vojna akcija u Venezueli, koja je uključivala mjesece priprema, potaknula je nagađanja da bi Trump mogao pokušati silom ostvariti druge teritorijalne ambicije. Maduro i njegova supruga prebačeni su u SAD pod optužbama povezanim s drogom.
Problem je dodatno istaknut kada je Katie Miller, supruga višeg pomoćnika Bijele kuće Stephena Millera, objavila sliku na X-u koja prikazuje Grenland prekriven američkom zastavom, s natpisom ” USKORO “, nedugo nakon Madurovog hvatanja. Trump već dugo javno raspravlja o ideji stjecanja Grenlanda, samoupravnog, mineralima bogatog teritorija pod danskim suverenitetom. Prošli mjesec imenovao je guvernera Louisiane Jeffa Landryja posebnim izaslanikom za Grenland. Osim toga, Trump je prethodno pokrenuo ideju o integraciji Kanade kao 51. američke savezne države, iako su i Grenland i Kanada više puta odbacili te ponude. Naime, samo 6% stanovnika Grenlanda je reklo u anketi da žele biti dio SAD-a.
Preuzimanje Grenlanda bi bio zadnji čavao u lijesu transatlantskih odnosa
Frederiksenino upozorenje naglašava čvrst stav Danske da se o autonomiji Grenlanda i suverenitetu kraljevstva ne može pregovarati. Ona je pitanje uokvirila ne samo kao pitanje teritorijalnog integriteta već i kao pitanje savezničkih obveza, ističući NATO-ovo sigurnosno jamstvo kao zaštitnu mjeru. Naglašavajući da je Grenland već dostupan SAD-u prema postojećim sporazumima, nastojala je ukloniti svaku uočenu potrebu da Sjedinjene Države eskaliraju prijetnje.
Sličan stav je ponovio bivši britanski ministar obrane Ben Wallace za Sky News: “Ako najveći podupiratelj NATO-a, čovjek koji trenutno osigurava 70% NATO-ovih kapaciteta, odluči da više nije za takav savez ili da ga zapravo nije briga ua prekid takvog saveza, to je puno opasnije”.
Glavni urednik kopenhagenskih novina Berlingske napisao je danas u kolumni da bi Danska i njezini saveznici trebali nastojati povećati cijenu bilo kakve moguće vojne agresije za Washington, uključujući i premještanje više vojne imovine na otok: “To neće moći zaustaviti SAD, ali to će biti simboličan korak”.
Carsten Søndergaard, danski diplomat koji je služio kao veleposlanik u Rusiji i stalni predstavnik pri NATO-u, rekao je za The Atlantic da bi se o dodatnim američkim trupama na Grenlandu, kao i o pravima za rudarenje, moglo pregovarati, u korist svih strana. “Neprijateljsko preuzimanje teritorija saveznika imat će ozbiljne posljedice za transatlantske odnose i Zapad. Toliko je toga na kocki”, rekao je.
EU stala iza Danske
Širi kontekst Trumpove izjave odražava agresivni stav njegove administracije prema vanjskoj politici na zapadnoj hemisferi. Američka dominacija u zapadnoj hemisferi je dio, pod Trumpom revitalizirane, ali stare američki Monroeove doktrine. Hvatanje Madura pokazalo je spremnost administracije da upotrijebi vojnu silu za strateške ciljeve, što je izazvalo zabrinutost oko toga mogu li se slične ambicije proširiti na druge regije poput Grenlanda. Međutim, Frederiksenov odgovor, uz ponovljena odbijanja Grenlanda i Kanade, jasno daje do znanja da bi se svaki takav potez suočio sa značajnim diplomatskim i političkim otporom. Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Europska komisija su izrazile podršku Danskoj i osudile Trumpove izjave.
Grenland je povijesno gledano održavao visok stupanj samouprave dok je ostao dio Kraljevine Danske. Njegov strateški položaj, bogati mineralni resursi i vojni značaj dugo su privlačili pozornost, posebno Sjedinjenih Država. Unatoč Trumpovom kontinuiranom interesu, Danska inzistira na tome da će teritorij ostati pod danskom kontrolom.
Odnos Danske i Grenlanda
Grenland je postao danski zbog povijesnih okolnosti vezanih uz nordijska naseljavanja i kasniju kolonijalnu politiku Danske. Još u 10. stoljeću Grenland su naselili nordijski doseljenici s Islanda i iz Norveške, predvođeni Erikom Crvenim, te je teritorij ušao u sastav Norveške krune.
Kada su Danska i Norveška ušle u personalnu uniju, a kasnije u zajedničku državu, Grenland je time posredno došao pod dansku vlast. Nakon raspada Dansko-norveške unije 1814. godine, Grenland je mirovnim ugovorom ostao pod upravom Danske.
U 20. stoljeću Grenland je postupno dobivao veća prava, a 1953. godine formalno je postao dio Kraljevine Danske, a ne kolonija. Referendumom 1979. uvedena je domaća samouprava, koja je dodatno proširena 2009. godine.
Grenland danas ima široku autonomiju, uključujući vlastitu vladu i parlament, dok Danska zadržava nadležnosti nad vanjskom politikom, obranom i monetarnim pitanjima.
Tijekom posljednjih desetljeća jačaju rasprave o većoj samostalnosti Grenlanda, pa i o mogućoj neovisnosti. Danske vlasti pritom naglašavaju partnerstvo i pravo Grenlanđana da sami odlučuju o svojoj budućnosti. Gospodarski odnosi snažno su povezani s danskim subvencijama koje čine važan dio grenlandskog proračuna. Dakle, stanovnici Grenlanda prilično ovise o ekonomskoj pomoći iz Danske. Istodobno, Grenland sve više ulaže u razvoj ribarstva, turizma i potencijalno rudarstva kako bi smanjio ovisnost o Danskoj. U javnosti Grenlanda prisutne su različite političke struje: od onih koje zagovaraju postupnu neovisnost do onih koje podržavaju nastavak bliske suradnje s Danskom.
Američka vojna baza na Grenlandu je izuzetno bitna: Evo zašto
