U posljednjih 48 sati ogromna se diplomatska buka s istočne strane Atlantika podigla oko ponovljenih pretenzija američkog predsjednika Donalda Trumpa na Grenland.
Od britanskog premijera Starmera, do danske premijerke Mette Frederiksen i premijera samog Grenlanda Jensa Frederika Nielssena, da spomenemo samoe neke, svi su stava: “Ruke dalje od Grenlanda”.
Danska je premijerka Mette Frederiksen uputila i oštro upozorenje da će mogući američki napad na Grenland značiti i kraj NATO-a, a stigla je i zajednička izjava euro čelnika koju su potisali i francuski predsjenik Macron te britanski premijer Starmer:
“Arktička sigurnost ostaje ključni prioritet za Europu i od presudne je važnosti za međunarodnu i transatlantsku sigurnost. NATO je jasno dao do znanja da je arktička regija prioritet te da europski saveznici pojačavaju svoje djelovanje.
Mi i mnogi drugi saveznici povećali smo svoju prisutnost, aktivnosti i ulaganja kako bismo Arktik održali sigurnim i odvraćali protivnike. Kraljevina Danska – uključujući Grenland – dio je NATO-a.
Sigurnost na Arktiku stoga se mora osiguravati zajednički, u suradnji s NATO saveznicima, uključujući Sjedinjene Države, uz poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica.
To su univerzalna načela i nećemo ih prestati braniti. Sjedinjene Države ključan su partner u tom nastojanju, kao NATO saveznik i kroz obrambeni sporazum između Kraljevine Danske i Sjedinjenih Država iz 1951. godine. Grenland pripada njegovim ljudima. Isključivo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda“, stoji u zajedničkoj izjavi europskih čelnika.
Javnosti se tako na kraju “medijskog vatrometa” obratio i Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekavši da se “nitko neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda”, prenosi The New York Times.
Miller je rekao da bi otok trebao biti dio Sjedinjenih Država te dodao da je Trump jasno izražava svoj stav po tom pitanju od početka svog mandata prije gotovo godinu dana. Miller tvrdi da SAD, kao vodeća vojna sila NATO-a, treba kontrolu nad Grenlandom kako bi osiguravala arktičku regiju. Doduše, SAD na Grenlandu već ima vojnu bazu, tj. vojno je prisutan u vojnoj bazi Thule, doduše uz neveliki broj vojnika koji se prema raspoloživim podacima kreće do 200 ljudi. Tijekom 50-ih američka vojska izgradila je tri zračne baze na Grenlandu: Narssarsuaq, Sondestrom i spomenutu – Thule.
Miller je na kraju svog obraćanja javnosti u pitanje i sam suverenitet Danske nad teritorijem, pitajući na kojoj pravnoj osnovi Grenland pripada Danskoj i zašto bi otok trebao ostati “danska kolonija”.
J.T.
