Ministar turizma i sporta Tonči Glavina gostovao je u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ gdje je govorio o rezultatima turističke 2025. godine. Istaknuo je kako su u Ministarstvu zadovoljni ostvarenim pokazateljima, osobito činjenicom da se hrvatski turizam sve snažnije razvija u smjeru cjelogodišnjeg modela, dok je pritom upozorio da visoke cijene postaju jedan od ključnih ograničavajućih čimbenika konkurentnosti.
Osvrćući se na proteklu godinu, Glavina je naglasio da su zabilježeni blagi porasti u broju dolazaka i noćenja u odnosu na godinu ranije, a ukupni rezultati, prema njegovim riječima, potvrđuju nastavak pozitivnog trenda.
“Zadovoljni smo zato što je po svim parametrima, što se tiče dolazaka i noćenja, što se tiče financija i praktički svega ostaloga, ovo još jedna rekordna godina hrvatskog turizma. Evo po prvi puta u našoj povijesti smo premašili brojku od 110 milijuna realiziranih noćenja. To je stvarno vrhunski uspjeh cijelog turističkog sustava”, istaknuo je ministar.
Rast u predsezoni i posezoni
Posebnim uspjehom smatra promjenu strukture turističkog prometa koji se sve manje oslanja isključivo na vrhunac ljetne sezone, a sve više ravnomjernije raspoređuje tijekom godine.
“Ono po čemu je ova godina vrlo specifična i posebna je što taj rast i ove rekordne brojke koje imamo, nisu po prvi puta u našoj povijesti generirane u dva ljetna mjeseca. U dva ljetna mjeseca imali smo nešto malo manji turistički promet nego prethodne godine, ali je generiran snažnim rastom u turističkoj predsezoni i posezoni, što je upravo ono što radimo, što je dio naše strategije, dio naših svih napora da Hrvatsku transformiramo u cjelogodišnju turističku destinaciju, koja nije izrazito visoko sezonalna zemlja, nego je zemlja koja ima podijeljen turistički promet i prostorno, i vremenski tijekom i cijele Republike Hrvatske i cijele kalendarske godine”, rekao je.
Dodao je kako se u posljednjih nekoliko godina znatno promijenio udio ljetnih mjeseci u ukupnom turističkom prometu. Hrvatska je u nekom trenutku bila skoro do 70 posto realizacije svih svojih dolazaka i noćenja u dva ljetna mjeseca. Sada smo već blizu otprilike 50 posto, dodao je ministar.

Prihodi manji za 21 milijun eura
Prema podacima Hrvatske narodne banke, turistički prihodi u protekloj sezoni bili su manji za 21 milijun eura, što predstavlja pad od 0,2 posto. Ministar smatra da je riječ o zanemarivom odstupanju.
“Taj blagi pad od 0,2 posto je uistinu minimalan ako uzmete u obzir da je nama realizirani broj noćenja i dolazaka bio za srpanj i kolovoz otprilike 1,2 posto manji. Ne bi me iznenadilo ni da je taj financijski pad bio mrvicu veći od toga zato što je logično da ako je manje gostiju da će biti manja potrošnja”, objasnio je.
Naglasio je i da su fizički pokazatelji u prvoj polovici godine iznimno dobri u usporedbi s konkurencijom. “Ako pogledate ove brojke fizičkih pokazatelja, dakle dolasci i noćenja, za prvih šest mjeseci mi smo u samome vrhu po rastu za prvih šest mjeseci turističkih dolazaka i noćenja. Tu smo bili bolje ove godine od Italije, Španjolske i Grčke, naših direktnih konkurenata”, istaknuo je.

Cijene imaju ključu ulogu
Govoreći o razlozima nešto slabijeg ljetnog prometa, Glavina je naglasio da je riječ o kombinaciji više faktora, pri čemu cijene imaju ključnu ulogu u percepciji Hrvatske kao destinacije.
“Pokazalo se opravdanim naše apeliranje cijelu ovu godinu odnosno otkad sam ja preuzeo odgovornost kao ministar turizma i sporta vezano za ovu temu. Mi smo u cjenovnoj konkurentnosti pali, definitivno. Mi smo negdje tamo od početka 2023. godine u sljedeće dvije godine nama su cijene porasle iznad 50 posto. To su gosti naravno primijetili”, pojasnio je.
Istaknuo je da dio poskupljenja ima opravdanje u rastu kvalitete ponude. “Jedan dio toga je opravdan zato što podižemo kvalitetu. Mi u kontinuitetu podižemo razinu usluge ako govorimo o smještaju – nama u kontinuitetu raste, u postotnom smislu, broj hotela i smještajnih kapaciteta od četiri i pet zvjezdica, isto tako usluga u ugostiteljstvo, jako puno smo narasli”, tvrdi Glavina.

Ne može se u dva mjeseca zaraditi za cijelu godinu
Ipak, upozorio je kako postoji segment ponude u kojem visoke cijene nisu utemeljene na kvaliteti što dugoročno nije održivo. “To se najviše događa u onim klasičnim sezonskim objektima ili trgovini koji se bazira na izrazito visokoj sezonalnosti, da se u dva ljetna mjeseca zaradi za cijelu godinu. Ta turistička politika više ne postoji, nju smo napustili”, naglasio je.
Dodao je kako se od onih koji žele živjeti od turizma danas očekuje dugoročniji i stabilniji poslovni model. “Svatko tko se želi baviti turizmom danas mora biti svjestan da turizmom mora tražiti način da živi i zarađuje cijelu godinu. Ako ne kalendarski doslovno 12 mjeseci u godini, onda svakako da model poslovanja mora biti baziran na šest do osam mjeseci minimalno jer na taj način se stvaraju uvjeti i okolnosti u kojima od turizma uistinu možete živjeti”, dodao je.
Ministar je naglasio da kontinuirano podizanje cijena ne može biti rješenje za objekte koji posluju isključivo tijekom ljeta. “Mi imamo na području Europe odnosno kod naših konkurenata situaciju u kojoj su se cijene davno već stabilizirale. Iako su cijene rasle svugdje, nisu rasle samo u Hrvatskoj, međutim naši direktni konkurenti su te cijene stabilizirali”, rekao je.

Posljedica općeg rasta troškova
Kao jedan od ključnih izazova u narednom razdoblju istaknuo je potrebu jasnog usklađivanja cijene i kvalitete. “Ono što je sad jedan od najvećih izazova je prepoznavanje odnosa cijene i kvalitete. Jer gost čak i ako platežno može sebi priuštiti određenu uslugu on je ne želi sebi priuštiti ako cijena ne odgovara kvaliteti i to je nešto na čemu moramo posebno sada raditi”, dodao je.
Naglasio je i da cijene u turizmu ne rastu izolirano, već kao posljedica općeg rasta troškova. “Kada govorimo o cijenama u turizmu, one nisu izdvojene i one se ne događaju same od sebe – one se događaju kao posljedica rasta cijena svugdje – prvenstveno i najviše, kao što vidimo, su cijene u trgovinama na veliko i malo. Ako su vaši ulazni parametri narasli logično je da stoga morate podignuti cijenu. Apeli koje mi govorimo idu prema svima”, naglasio je.
Zaključno je upozorio da hrvatski turizam u budućnosti očekuju brojni izazovi, među kojima su geopolitičke nesigurnosti i promjene u ponašanju turista. “Čeka nas jako teška i neizvjesna turistička godina”, zaključio je.

