Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) imali su pune ruke posla na širem području sjeverne Dalmacije, gdje su u posljednjih nekoliko dana sudjelovali u nizu zahtjevnih intervencija zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Spašavatelji iz stanica Šibenik i Zadar pomagali su izoliranim stanovnicima, pružali podršku hitnim službama te spašavali životinje koje su ostale zarobljene na nepristupačnim lokacijama.
U Muškovcima je organizirana dostava hrane i lijekova za četiri radnika na vodocrpilištu Zrmanje, do kojeg se moglo doći isključivo pješice. Tijekom povratka, spašavatelji su evakuirali i tri osobe te jednog psa koji zbog neprohodnosti terena nisu mogli napustiti područje svojim vozilom.
U mjestu Barić Dragi, zbog crnog leda na cesti i jake bure, evakuirana je obitelj s dvoje djece. U ovoj akciji sudjelovalo je pet zadarskih spašavatelja s dva vozila, koji su koordinirali sigurni prolazak obitelji iz ugroženog područja.
Crni led i opasnosti na cestama
HGSS je u nekoliko navrata pružao podršku i drugim hitnim službama. U mjestu Kruševo – Vrulje, vozilo hitne medicinske pomoći nije se moglo probiti do ozlijeđene osobe, pa su na teren izašli HGSS-ovci iz Zadra. Slična situacija dogodila se u mjestu Zidine – Jokići iznad Obrovca, gdje je bilo potrebno prebaciti osobu do sanitetskog vozila koje je ostalo blokirano zbog zaleđenog i skliskog terena.
Nažalost, jedna od intervencija nije završila sretnim ishodom. U Otriću su šibenski spašavatelji pokušali spasiti psa koji je upao u jamu. Unatoč brzoj reakciji i svim naporima spašavatelja, životinja nije preživjela. Posebnu pažnju spašavatelji i vozači trebaju obratiti na crni led, koji je jedan od najvećih izazova u ovakvim zimskim uvjetima. Iako ga nazivamo „crnim“, radi se o tankom, potpuno prozirnom sloju leda koji se stopio s podlogom, najčešće asfaltom. Zbog toga ga je teško uočiti, a može se zamijeniti za mokru mrlju na cesti.
Crni led nastaje kada se otopljeni snijeg, kiša ili rosa ponovno zalede na površinama čija je temperatura pala ispod nule. Pojaviti se može i kada je temperatura zraka u plusu, ako je sama površina ceste ohlađena ispod točke smrzavanja. Najrizičnija razdoblja su kasno navečer, noću i u ranim jutarnjim satima, kada su ceste posebno skliske.
Posebno opasna mjesta su mostovi, nadvožnjaci i ulazi u tunele, gdje se površine hlade s obje strane i brže lede. Rizične su i sjenovite dionice cesta, ispod drveća ili u šumama, kao i prometnice s manjim prometom, jer toplina vozila ne uspijeva otopiti tanki sloj leda.
Inače, crni led je izraz za gotovo nevidljiv, tanak sloj leda koji se stapa s podlogom. Zbog toga ga vozači i pješaci često ne primijete, što ga čini posebno opasnim. Najčešće nastaje kada vlaga ili otopljeni snijeg zalede površinu, a rizična mjesta uključuju mostove, nadvožnjake, sjenovite dijelove i ceste s manjim prometom. Posebno oprezni trebamo biti noću i u ranim jutarnjim satima, kada je pojava crnog leda najčešća.

