Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić komentirala je u N1 studiju uživo sastanak “Koalicije voljnih” u Parizu. Razgovor je vodio Hrvoje Krešić, a tema su bile najave nekih članica Koalicije o mogućem slanju vojske u Ukrajinu nakon postizanja mirovnog sporazuma, kao i rastuće napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Europe oko Grenlanda.
Pusić je istaknula da se radi o europskoj reakciji na promjene u NATO savezu. “Koalicija voljnih je od samog početka bio jedan diskretniji pokušaj da se osmisli europska alternativa NATO-u, ne samo europska, nego i transatlantska, s Kanadom. Ta Koalicija je pokušaj Europe da postane jedan ozbiljni obrambeni savez u situaciji u kojoj je NATO krajnje upitan. To je apsolutno logično i više nego potrebno Europi, s obzirom na situaciju kojoj svjedočimo”, naglasila je.
Bivša ministrica upozorava da prijedlozi američke administracije o preuzimanju Grenlanda predstavljaju ozbiljan izazov za savez. “Ako uistinu dođe do toga da SAD zauzme Grenland, to bi i formalno bio kraj NATO saveza. Naravno, Europljani to ne mogu glasno reći jer naprosto nisu još spremni da se sami brane, ni od Rusije, kao što se vidi u situaciji s Ukrajinom, ali ni da se suoče s ovom novom situacijom gdje treba postati svjestan da SAD više nije neupitni europski saveznik”, upozorila je.
Odgađanje jedina mogućnost?
Pusić smatra da Europa u ovom trenutku može samo odgađati moguće poteze SAD-a, ali ne može spriječiti teritorijalno zauzimanje Grenlanda. “Europa može samo pokušati u ovom trenutku, s obzirom na objektivnu situaciju obrambenih sposobnosti, može pokušati odugovlačiti, odgađati ovu situaciju u kojoj SAD preuzimaju Grenland. Time definitivno ubijaju NATO i time informalno postaju neprijatelji Europe, u situaciji u kojoj si to Europa ne može priuštiti, zbog Ukrajine, Rusije, niza drugih stvari”, istaknula je.
Analizirajući motive SAD-a, Pusić napominje da sigurnosni i ekonomski razlozi nisu uvjerljivi. “Što se tiče sigurnosnih razloga koje Trump navodi, to ne drži vodu. Što se tiče ekonomskih razloga – rijetkih minerala koji se nalaze na Grenlandu, to je također Danska otvorila za američke kompanije, slobodu istraživanja i eksploatacije – dakle, ni to nije pravi razlog. Ali, za Trumpa… je to teritorijalno povećanje nešto što mu je privlačno i što bi ga stavilo uz bok Jeffersona, Lincolna, Roosevelta. Mislim da je to jedan od elemenata koji mu je tu privlačan. Jer ni sigurnost ni ekonomski razlozi ne izgledaju uvjerljivi”, objasnila je.
Na pitanje o posljedicama za Hrvatsku, Pusić je istaknula da zemlja nije izravno teritorijalno ugrožena, ali geopolitički položaj traži oprez. “Hrvatska nije, što se tiče velikih sila, teritorijalno ugrožena, ali što se tiče susjeda, uvijek znamo da je tu situacija nestabilna, i da tu treba voditi računa o sigurnosti. Ali treba voditi računa i o tome tko su hrvatski saveznici i gdje Hrvatska pripada. Hrvatski saveznici u ovom trenutku su samo europske zemlje, odnosno države koje su se okupili u ‘Koaliciju voljnih’”, rekla je.
Pusić je podsjetila i na primjere američke politike prema Venezueli. “Kao što smo vidjeli na primjeru Venezuele, američka administracija, američki predsjednik ni jednom riječju od otmice venezuelskog predsjednika nijedanput nisu spomenuli ‘demokraciju’ ni promjena režima u Venezueli. Dakle, ta politika ‘Amerika na prvom mjestu’ znači isključivo ekonomske, energetske interese Amerike i jednog sloja u Americi, a takav saveznik Hrvatskoj ne znači mnogo. U tim uvjetima mislim da je Hrvatska irelevantna za bilo kakav američki angažman, ali Europi znači mnogo, jer Hrvatska je značajna za europsku sigurnost, s obzirom na naš geopolitički položaj, i o tome moramo voditi računa”, naglasila je.
Bivša ministrica govorila je i o mogućim lokalnim partnerima Hrvatske u regiji. “U nekim najljepšim snovima, najljepšim projekcijama naše budućnosti mi smo uvijek razmišljali o ovoj regiji jugoistočne Europe kao o nekoj jugoistočnoeuropskoj Skandinaviji, ne samo u obrambenom smislu, nego u ekonomskom, trgovinskom smislu, političkom smislu – to je bila neka projekcija pozitivnog razvoja događaja. To naravno nismo uspjeli iz niza razloga i iz činjenice da su naši konflikti recentniji od onih u nordijskim zemljama. Oni su uspjeli svoju suradnju razvijati godinama”, rekla je.
Prema Pusić, Hrvatska bi mogla razvijati suradnju sa Slovenijom, Austrijom i Italijom, kao i s NATO članicama u “regiji”, uključujući Crnu Goru i Albaniju. “Pitanje je koje druge potencijalne saveznike imamo? Bilo bi, naravno, logično da surađujemo sa svim našim susjedima. Kakva je naša situacija? S jedne strane, imamo Mađarsku koja apsolutno iskače iz svih aranžmana europskih i europske zajedničke sigurnosti, bar dok je Viktor Orban na vlasti. Imamo Srbiju koja, za sada barem, ima drugačiju putanju, drugačiji politički stav i što se tiče Rusije i NATO-a. Imamo Bosnu i Hercegovinu koja u nekim stvarima naprosto teška funkcionira. Tako da objektivno govoreći, naši susjedi nisu na taj način jednoznačno orijentirani i sigurnosno i politički kao što su to nordijske zemlje”, zaključila je.
