Zbog dugogodišnje i intenzivne eksploatacije rude, tlo ispod švedskog grada Kirune počelo se slijegati, čineći život na tom području sve opasnijim za njegove stanovnike. Posljedica toga je jedan od najneobičnijih urbanističkih projekata u Europi – postupno preseljenje cijelog grada kako bi se omogućilo daljnje rudarenje ispod njegovih ulica.
Tijekom ljeta 2025. godine, crkva stara 113 godina premještena je gotovo tri kilometra dalje, a slična sudbina čeka i velik dio Kirune. Projekt predvodi švedska državna rudarska kompanija LKAB, a sve s ciljem iskorištavanja golemih nalazišta rijetkih zemnih elemenata koji se nalaze ispod grada. Kako piše Oil Price, riječ je o resursima ključnima za zelenu tranziciju i novu industrijsku revoluciju.
Rudarska industrija više od jednog stoljeća oblikuje ovaj dio sjevera Švedske. LKAB ondje eksploatira željeznu rudu još od početka 20. stoljeća, no danas se suočava s ozbiljnim ograničenjima. Iznad najvrjednijih nalazišta nalaze se kuće, ceste, crkve i javne zgrade, što onemogućuje puni razvoj rudnika. Uz to, dugogodišnje vađenje rude uzrokovalo je slijeganje tla, čime je dodatno ugrožena sigurnost stanovnika. Zbog toga je donesena odluka o preseljenju dijelova grada na sigurniju lokaciju, dalje od aktivnih rudarskih zona.
Strateški resursi za Europu
LKAB danas nije samo proizvođač željezne rude, već i jedan od ključnih europskih aktera u opskrbi rijetkim zemnim elementima. Riječ je o mineralima poput neodimija i disprozija, koji su neizostavni u proizvodnji električnih vozila, vjetroturbina, baterija, ali i u obrambenoj industriji.
Prema podacima same kompanije, nalazišta u Kiruni spadaju među najveća na svijetu. Njihov značaj dodatno raste u kontekstu europskih nastojanja da smanji ovisnost o Kini, koja trenutačno dominira globalnim tržištem rijetkih zemnih elemenata.
Analize Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuju da Kina kontrolira oko 91 posto kapaciteta za rafiniranje rijetkih zemnih elemenata te čak 94 posto proizvodnje magneta. Takva koncentracija predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost globalnih opskrbnih lanaca, zbog čega Europska unija sve više ulaže u razvoj vlastitih izvora.
Kiruna se u tom kontekstu ističe kao strateški resurs koji bi mogao osigurati stabilniju opskrbu Europi. Slična nalazišta otkrivaju se i u drugim nordijskim zemljama, poput Finske i Norveške, no švedski projekt zasad je najdalje otišao.
Za oko 23.000 stanovnika Kirune preseljenje nije samo ekonomsko ili tehničko pitanje, već i duboko emotivno iskustvo. Iako su mnogi prihvatili odštetu ili nove domove, dio stanovnika teško se miri s napuštanjem povijesnog grada u kojem su živjeli generacijama. Predsjednik Općinskog vijeća Kirune Mats Taaveniku ističe da je rudarstvo oduvijek bilo temelj života u gradu. „Kiruna je izgrađena na mineralima i svaki njezin stanovnik zna da ćemo se prije ili kasnije morati iseliti iz svojih domova jer ovisimo o rudarskoj industriji“, rekao je Taaveniku.
Kiruna je tako postala simbol globalne borbe za resurse koji će oblikovati industrije budućnosti. Dok svijet ubrzano traži rješenja za energetsku i tehnološku tranziciju, stanovnici ovog švedskog grada suočeni su s realnošću u kojoj se cijeli grad mora pomaknuti kako bi budućnost mogla krenuti dalje.
