Župa Gospe Sinjske objavila je statističke podatke za proteklu 2025. godinu. Prema tim podacima, u ovoj župi, koja obuhvaća više od 90 posto stanovništva grada Sinja, u 2025. godini kršteno su 274 djeteta, ili 17 više nego godinu prije. Znakovit je podatak da 52 djeteta nisu imali prebivalište u alkarskom gradu.
U prošloj godini na području sinjske župe vjenčalo se 136 parova, ili sedam više nego prethodne godine. Pritom 10 parova, ni mladenka ni ženik, u Sinju nisu imali prijavljeno prebivalište. Na kraju, održan je 181 sprovod, 10 manje nego godinu prije, s tim da 14 sahranjenih na sinjskim grobljima u Sinju nije imalo prebivalište.
Prema podacima što ih je objavio Državni zavod za statistiku u Sinju, Dicmu i Otoku, kroz 2023. i 2024. godinu dogodio se pozitivni prirodni prirast, istina minimalni, ali ipak pozitivni, i to poslije duljeg vremenskog perioda. Tako je u 2023. godini u Sinju evidentirano 7 živorođenih više nego umrlih, u Dicmu 3 više i u Otoku 8 više. U istoj godini u gradu Trilju broj umrlih bio je veći od broja živorođenih za 51 osobu, u Hrvacama 33 i u Vrlici 27 osoba.
Sinj je u 2024. godini imao pozitivni prirodni prirast za 16 osoba, Dicmo 4 i Otok 11, dok su u Trilju imali negativni prirodni prirast za 24, u Hrvacama za 28 i u Vrlici za 23 osobe.
Zaustavljen negativan trend
Cijeli cetinski kraj od 2019. do 2024. godine zabilježio je negativni prirodni prirast od 639 osoba. Najveći gubitak bio je 2020. godine i iznosio je 156 osoba. Od tada se taj negativni trend smanjuje. U promatranom razdoblju od šest godina, zaključno s 2024., samo Dicmo imalo je pozitivni prirodni prirast, i to za 3 osobe. U Sinju je u istom periodu negativni prirodni prirast bio 74 osobe, u Trilju 224, Otoku 24, Hrvacama 170 i Vrlici 150 osoba.
Zanimljiv je, ali i zabrinjavajući, podatak Državnog zavoda za statistiku o kretanju broja stanovnika u gradovima i općinama cetinskoga kraja. Po prvom popisu iz 1953. godine, Sinj je imao 16.864 stanovnika, Trilj 13.338, Vrlika 8854, Hrvace 8212 i Dicmo 3783 stanovnika. Sinj i Trilj nastavili su s rastom broja stanovnika do špice u 1991. godini, kada je i Otok prvi put obuhvaćen popisom kao samostalna jedinica, dok su Hrvace, Dicmo i Vrlika uglavnom bilježili trend smanjenja broja stanovnika. Tako je Sinj 1991. godine imao 25.985 stanovnika, Trilj 13.894, Otok 5428, Hrvace 5296, Dicmo 2840 i Vrlika 5621 stanovnika.
U idućoj dekadi dogodio se zaokret u trendu koji je, po navodu samih državnih statističara, vodio u demografsku katastrofu. Od 59.064 stanovnika u 1991. godini, broj stanovnika cetinskoga kraja u 2021. godini pao je na 44.311, ili za više od 33 posto. Popisna bilanca iz 2021. pokazala je da je te godine u Sinju živjelo 23.454 (10,8 posto manje) stanovnika, u Trilju 8182 (70 posto manje), Otoku 4998 (8,6 posto manje), Hrvacama 3144 (68 posto manje), Dicmu 2805 (1 posto manje) i Vrlici 1728 stanovnika (325 posto manje).
Pomaka ima, ali…
Pozitivni pomaci u 2023. i 2024. godini, koje lokalni politički čelnici dižu u nebesa, svakako su za pozdraviti, ali kada se pozitivni prirodni prirast stavi u odnos s brojem stanovnika, tek tada se vidi koliko je to malo. Sinjski prirodni prirast od 7 u 2023. i 16 stanovnika u 2024. godini matematički se na 23.454 stanovnika izražava kao rast od 0,3 i 0,68 promila. U Dicmu s brojem stanovnika od 2805 i pozitivnim prirastom od 3, odnosno 4 stanovnika u iste dvije godine znači rast od 1,07, odnosno 1,4 promila. Najbolje stoji Otok, koji je na 4998 stanovnika imao prirast od 8 osoba u 2023. i 11 osoba u 2024. godini, što predstavlja rast od 2,14 i 2,20 promila.
Još jedan podatak koji je upravo objavljen za Hrvatsku također budi nadu da bi, možda, moglo doći barem do zaustavljanja demografske katastrofe. Objavljeno je, naime, da žena u Hrvatskoj u vrijeme fertiliteta rodi 1,5 djece. Donedavno je ta brojka bila 1,4 djece s prijetnjom daljnjeg pada. Hoće li žene u Hrvatskoj rađati više djece u godinama koje dolaze, pokazat će vrijeme. Ako se to i dogodi, što bi uistinu bilo pozitivno i ohrabrujuće, pitanje je hoće li one moći nadoknaditi broj djece što bi ih rodile mlade žene koje su posljednjih 30-ak godina, a osobito posljednjih 10, emigrirale iz Hrvatske. Toni Paštar
