Vlada Republike Srpske u četvrtak je u Banjoj Luci, uz sudjelovanje visokih dužnosnika iz Srbije, ponovno obilježila 9. siječnja kao dan tog entiteta, unatoč ranijim odlukama Ustavnog suda BiH kojim je taj praznik proglašen neustavnim. Središnja svečanost protekla je uz političke poruke potpore iz Beograda, ali i nove separatističke najave Milorada Dodika.
Na obilježavanju je sudjelovao i srbijanski premijer Đuro Macut, čiji je dolazak ocijenjen kao otvoreno ignoriranje presuda najviše sudske instance u BiH. Tijekom svečane akademije Republiku Srpsku je opisao kao „našu kuću“, naglašavajući da Srbija, kako je rekao, poštuje Daytonski mirovni sporazum i BiH kao državu sastavljenu od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. “Srbija će uvijek biti uz RS i narod koji ovdje živi”, kazao je srbijanski premijer.
Svečanosti je nazočila i Ana Trišić Babić, koja nakon smjene Milorada Dodika obnaša dužnost privremene predsjednice Republike Srpske. Ona je Dodika predstavila kao legitimnog predsjednika, tvrdeći da su ga smijenili, kako je navela, neprijatelji RS-a, te je od uzvanika zatražila da mu pljeskom iskažu potporu.
➡️ Волим Републику Српску и не видим будућност без ње и њеног постојања.
Срби су платили велику цијену нашим заблудама југословенства. У Бањалуци смо формирали Војску Републике Српске, а прије тога донијели смо и Устав, који и данас важи.➡️ Био сам свједок времена када су… pic.twitter.com/18GbiSVSXF
— Милорад Додик (@MiloradDodik) January 8, 2026
‘Jedan narod’
Obilježavanju 9. siječnja prisustvovao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, koji je tijekom obraćanja Dodika oslovio kao predsjednika, a osnutak Republike Srpske opisao je kao čin više, božanske volje.
Iako trenutno nema izvršnu funkciju, Dodik je na akademiji imao ulogu počasnog govornika. Tom je prilikom ponovio niz zapaljivih političkih poruka, pritom veličajući osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, za koje je ustvrdio da su pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu odgovarali, prema njegovim riječima, bez stvarne krivnje.
Govoreći o uzrocima rata u Bosni i Hercegovini, Dodik je ustvrdio da su Srbi u toj zemlji bili dovedeni u položaj u kojem im je uskraćeno pravo da ostanu u Jugoslaviji.
“Mi nismo formirali Republiku Srpsku da ona bude dio BiH nego nezavisna država”, kazao je Dodik, naglasivši da ideja odcjepljenja i dalje ostaje temelj njegova političkog djelovanja.
“Jedan narod”, kazao je Dodik, “zaslužuje jednu državu i od te ideje nećemo odustati”. Dodik je dodatno pojasnio kako je, prema vlastitim riječima, promijenio politički pristup u zamjenu za ukidanje američkih sankcija, ali ne i krajnje ciljeve. U tom kontekstu izrazio je uvjerenje da će oslabljeni utjecaj Europske unije te moguća potpora američkog predsjednika Donalda Trumpa ići u prilog njegovim planovima.
‘Kazneno djelo’
Vlasti Republike Srpske 9. siječnja obilježavaju kao dan entiteta u znak sjećanja na događaje iz 1992. godine, kada je dio srpskih zastupnika u tadašnjoj Skupštini Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Republiku srpskog naroda u BiH, kasnije preimenovanu u Srpsku Republiku BiH, odnosno današnju Republiku Srpsku.
Takvo proglašenje imalo je za cilj zadržati Bosnu i Hercegovinu ili njezine dijelove unutar okvira tadašnje, skraćene Jugoslavije, nakon što su iz nje već istupile Slovenija i Hrvatska. Ustavni sud BiH u dva je navrata utvrdio da je obilježavanje 9. siječnja kao dana RS-a neustavno jer diskriminira Hrvate i Bošnjake, koji su u tom entitetu, kao i Srbi, konstitutivni narodi s jednakim pravima.
Na kršenje sudskih odluka reagirao je i Ured visokog predstavnika za BiH, upozorivši da obilježavanje tog datuma predstavlja otvoreno nepoštivanje obvezujućih presuda.
“Nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati kazneno djelo na temelju odredbi Kaznenog zakona BiH te je poduzimanje zakonom propisanih mjera u ovlasti tijela za provedbu zakona, posebno kada se radi o nositeljima javnih funkcija”, stoji u priopćenju OHR-a.
