Nova 2026. godina nije mogla početi luđe pa se čini da nam je svima ključni izazov zapravo kako istu preživjeti u doslovnom smislu te riječi.
Da je to upravo tako najbolje će posvjedočiti i ovaj tekst u čijem je središtu, a što drugo nego ukrajinski rat. Jer on je onaj koji o svemu odlučuje. Nisu to ni Venezuela, ni Maduro, ni Gaza, ni Iran. Na ukrajinskom tlu sve više otvoreno ratuju Rusija i čitav zapad. U njemu pobjednik nosi sve, a gubitnik ostaje bez ičega.
Zato je ključno pitanje, a s obzirom kako je u tako postavljenom egzistencijalnom kontekstu nemoguća potpuna pobjeda bilo koje strane (da je moguća ne bi se niti vodili ovako dugi i mukotrpni pregovori o završetku rata već gotovo godinu dana), je li moguće postići kompromis, o tome, kako izaći iz ukrajinskog blata čistog obraza po sve ključne igrače prije nego što ih to blato potpuno ne proguta?
Tko je i zbog čega u svemu tome pogriješio, tj. zašto je do svega ovog uopće došlo pa smo se našli u takvo nezavidnoj i krajnje opasnoj situaciji, i je li se to pametniom politikom i strategijama moglo izbjeći sada više uopće nije važno. Važno je samo hoće li na kraju svega prevladati razum ili ludilo? Ali za razum su potrebne hladne i trezvene glave, a ne usijane i lude. Međutim, potonjih je, čini se, kudikamo više.
Neo-barbarizam kao najdublja rana umirućeg liberalno-dekomratskog svjetskog poretka
Putinova znakovita šutnja iritira Ruse
Nakon američke, kirurški precizne obavještajno-vojne operacije u Venezueli na početku nove godine i otmice Nicolasa Madura i njegove supruge koji su prebačeni u New York radi suđenja po optužbama pokrenutim od strane američkih nadležnih tijela, ono što je najviše upadalo u oči bila je potpuna šutnja Kremlja i osobno Vladimira Putina na te događaje. Tim više što je njegov odnos s Madurom bio prijateljski, a Rusija i Venezuela su prošle godine potpisale i sporazume strateške važnosti – poput onih o vojno-tehničkoj suradnji (kako ne bi bilo zabune, to se odnosi na proizvodnju i prodaju oružja, a ne na vojno savezništvo koje bi tada bilo pravno obvezujuće). Putin se i ovoga puta ponio slično kao i po pitanju Irana iako je američki zračni napad na Iran kritizirao i nazvao pogrešnim, ali ništa više od toga. Ovoga puta (po pitanju Venezuele), međutim, čak ni to.
Ta je šutnja iritirala ne samo rusku javnost (što se itekako moglo iščitati iz tamošnjih medija i društvenih mreža), već je primorala i druge ruske političare, čak i one iz sustava vlasti – na osude američkih postupala kad to već nije učinio Putin (osudio ih je, i to oštro, ruski predstavnik u VS UN-a Vasilij Nebenzja, kao i šef diplomacije Sergej Lavrov).
Iz aviona se moglo vidjeti kako Putin zapravo čeka dostavu Trumpovog konačnog mirovnog plana za Ukrajinu kojeg je morao usuglasiti s europskim saveznicima i s Kijevom (o čemu se od Nove godine do danas u Parizu vode intenzivni pregovori poput onih unutar tzv. koalicije voljnih (bez američkih predstavnika), ali također i od strane američko-ukrajinskih delegacija), i da prije toga ne želi davati bilo kakve službene komentare a kamoli poduzimati konkretne praktične poteze vezano uz „operaciju Venezuela“. Putin nije želio dodatno iritirati Trumpa i dati priliku protivnicima njegove politike zaustavljanja rata temeljem dogovora s Rusijom u SAD-i i Europi da preuzmu kormilo upravljanja čitavim procesom – preciznije, da miniraju bilo kakav sporazum.
Koliko će se Putinu ova taktika pokazati uspješnom doznat ćemo vrlo brzo. Navodno su, prema pisanju američkog medija Axios, Sjedinjene Države postigle dogovor s Ukrajinom o “gotovo svim aspektima” mirovnog plana i sada čekaju Putinov odgovor na prijedlog. Izvor ovog medija navodi kako je u Parizu održan sastanak Trumpovih izaslanika Whitkoffa i Kushnera s Putinovim posebnim izaslanikom Kirilom Dmitrijevom, nakon što su ovi prvi prethodno s ukrajinskom delegacijom dogovarali uvjete sporazuma. Francuski medij Le Mond navodi kako je Dimitriev jučer pregovore vodio u američkom veleposlanstvu u Parizu.
Ključne teme svih navedenih razgovora bila su teritorijalna pitanja i sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Prema medijskim izvješćima, Sjedinjene Države traže da Ukrajina povuče svoje trupe iz preostalog dijela Donjecke regije koje još kontroliraju – oko 12 posto, čemu se Zelenski do sada opirao.
Još je jedno, prema mišljenju mnogih u Rusiji predugo oklijevanje Putinovog oštrog odgovora iritiralo obične Ruse, ali i pojedine komentatore državnom vrhu inače odanih medija. Riječ je o navodnom ukrajinskom zračnom napadu (dronovima) 28. prosinca na Putinovu rezidenciju u Novgorodu. Kijev negira taj napad, a nakon podužeg razmišljanja i američki predsjednik Trump (kojeg je ruska strana odmah izvijestila o tom napadu i kog je okarakterizirala kao teroristički ali bez bilo kakvih iznošenja dokaza) – je prije tri dana izjavio kako se „taj napad nije dogodio“.
Putin nakon svega ovoga – i pritiska svoje javnosti i Trumpove potonje konstatacije – očito više nije mogao čekati. Sinoć je pokrenuo snažne zračne napade na Ukrajinu, uključujući i onaj s već čuvenom hiperzvučnom balističkom raketom srednjeg dometa Orešnik. Zanimljivo je kako je upozorenje o izvršenju tog napada sinoć, osim Volodimira Zelenskog, objavilo i američko veleposlanstvo u Kijevu.
Hoće li to utjecati na mirovne pregovore koji su sada u ključnoj fazi teško je reći. Mislim kako će ipak biti presudno što u Trumpovom planu konkretno stoji, jer bi Trump sigurno lako prešao i preko spomenutih novih ruskih napada samo kada bi Putin izrazio suglasnost s predloženim planom.
Kako još uvijek ne znamo ni je li Putin uopće dobio na uvid Trumpov plan, a kamoli odlučio o svom odgovoru, krenimo mi redom i pogledajmo što se to najnovije događa u i oko Ukrajine.
Trump: Ne trebam se držati međunarodnog prava i samo jedna stvar me može zaustaviti
Sinoćnji snažni ruski zračni napadi na Ukrajinu
Polovica stambenih zgrada i nebodera u Kijevu, njih gotovo 6000 – ostala je bez grijanja nakon sinoćnjeg ruskog zračnog napada. Kako navodi ukrajinski medij Strana, to je objavio gradonačelnik glavnog grada Vitalij Kličko na svom Telegram kanalu.
Prema njegovim riječima, grad također ima prekide u opskrbi vodom, a same kombinirane napade nazvao je najrazornijima „za kritičnu infrastrukturu glavnog grada“, uz konstataciju kako gradske službe rade u izvanrednom stanju.
Ni manje ni više, Kličko je zbog svega toga, kao i nadolazećeg novog hladnog vala – pozvao stanovnike ukrajinske prijestolnice da privremeno napuste grad ako je moguće.
Ukrajinski mediji pišu da su Kijev, Lavov i Krivij Rih ostali bez struje i plina kao rezultat masovnih ruskih vojnih napada tijekom noći. Društvenim mrežama kruži i video snimka raketnog udara, koji podsjeća na napad Orešnika na tvornicu Južmaš u Dnjepropetrovsku u studenom 2024.
Još nema informacija od ruskog Ministarstva obrane, piše Strana. Telegram kanali izvješćuju kako je napad pogodio najveće ukrajinsko podzemno skladište plina, Bilche-Volytsko-Uherske, u regiji Lavov, kao i tri velike termoelektrane u Kijevu. Kao rezultat toga, kijevske vlasti su ograničile promet metroa zbog nestanka struje. Udari su izvedeni i na ciljeve u Krivoj Rogu.
Ruski pak mediji objavljuju priopćenje ruskog Ministarstva obrane o sinoćnjim napadima. RIA Novosti prenose ga u cijelosti i pišu slijedeće: „Ruske snage upotrijebile su rakete Orešnik u masovnom napadu na kritične ciljeve u Ukrajini kao odgovor na napad na rezidenciju Vladimira Putina, izvijestilo je Ministarstvo obrane.
“Izveden je masovni udar preciznim oružjem dugog dometa, s kopna i mora, uključujući mobilni raketni sustav srednjeg dometa Orešnik, kao i jurišne dronove, na kritične ciljeve na ukrajinskom teritoriju”, stoji u priopćenju.
Ruske snage su također uništile pogone za proizvodnju dronova koje su ukrajinske oružane snage koristile za napad na rusku predsjedničku rezidenciju, kao i energetsku infrastrukturu koja podupire neprijateljski vojno-industrijski kompleks. Svi ciljevi napada su postignuti, napomenulo je ministarstvo.
„Svaka teroristička djela zločinačkog ukrajinskog režima i dalje će nailaziti na odgovor“, naglasilo je ministarstvo.“
Rusija opet koristila raketu Orešnik u napadu na Ukrajinu
Demonstracija moći
Napad na skladište plina u regiji Lavov pomoću raketnog sustava Orešnik demonstracija je novih mogućnosti ruskog oružja, piše ruski TV kanal Rybar, komentirajući sinoćnje događaje. Ističu da u videozapisima koji kruže društvenim mrežama nema objektivnih dokaza o eksploziji skladišta plina Bilche-Volicko-Uherské, iako su slijetanja projektila jasno vidljiva. Stoga se može pretpostaviti da je lansiranje projektila s poligona Kapustin Yar u Astrahanskoj regiji bio “test borbe dugog dometa (Astrahan-Lviv) i demonstracija sposobnosti (samo 150 km do Rzeszówa u Poljskoj, NATO-ovog logističkog središta za zračni promet za Ukrajinu)”.
„Ako se potvrdi šteta na skladištu plina koje koriste mnoge strane tvrtke, možemo govoriti o nastavku napora da se rat pretvori u ekonomski neodrživ pothvat za Zapad. Psihološki utjecaj na domaću publiku svakako je primjetan, ali ga i dalje prikriva niz visokoprofiliranih globalnih događaja.“
O ruskom napadu Orešnikom oglasio se i ukrajinski ministar vanjskih poslova Sibiga:
„Takav udar u blizini granice EU-NATO predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti europskog kontinenta i test je za transatlantsku zajednicu. Zahtijevamo odlučnu akciju kao odgovor na nepromišljene postupke Rusije. O detaljima ovog opasnog napada diplomatskim kanalima obavještavamo Sjedinjene Države, naše europske partnere te sve zemlje i međunarodne organizacije. Pokrećemo međunarodnu akciju – hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a, sastanak Vijeća Ukrajina-NATO i mjere odmazde unutar EU-a, Vijeća Europe i OESS-a.“ — piše Sibiga na društvenim mrežama.
Nestanak struje u Dnjepru i prijetnja mraza
Ali ako ste mislili da su Kijev i Lavov u najvećem problemu prevarili biste se. Najteže posljedice ruskih zračnih napada trpi Dnjepropetrovska oblast i njeno administrativno središte grad Dnjipro.
Dnjipro, prema riječima lokalnog gradonačelnika, zapravo prolazi kroz nacionalno izvanredno stanje – piše u petak Strana. Još uvijek praktički nema centralizirane opskrbe električnom energijom, a infrastruktura se održava pomoću generatora.
Stanovnici također imaju nestanke vode i grijanja – sve termoelektrane u regiji navodno su sinoć zatvorene. Bilo je i problema sa željezničkim prometom, koji je počeo prelaziti na dizelsku vuču.
Do jutra je milijun kućanstava (ili otprilike tri milijuna ljudi) bilo bez struje u Dnjepropetrovskoj regiji. Do ručka je struja vraćena otprilike 400.000 kupaca, prema ukrajinskom distributeru DTEK-u.
Vrijedno je napomenuti da su Rusi taj učinak postigli s relativno malim brojem dronova. Prema ukrajinskim oružanim snagama, 70 od 97 napadačkih dronova je oboreno, od kojih su se neki dogodili iznad južnih regija. To znači da je u Dnjepropetrovskoj regiji nestanak struje u biti uzrokovan desetak dronova – čak i bez upotrebe raketa. To pak postavlja pitanje jesu li Rusi sposobni na sličan način “isključiti” bilo koju ukrajinsku regiju, budući da rakete Shahed mogu dosegnuti bilo koju točku u Ukrajini – pita se medij Strana..
Ovo pitanje je posebno relevantno s obzirom na nadolazeći hladni val, koji će vrhunac dosegnuti 10. i 11. siječnja. Natalia Ptukha, predstavnica Ukrajinskog hidrometeorološkog centra, izjavila je da bi temperature na desnoj (zapadnoj) obali Dnjepra mogle pasti ispod -20 stupnjeva Celzija.
Usred prognoze niskih temperatura, Ukrenergo razmatra pooštravanje ograničenja isporuka struje. Izvršni direktor tvrtke, Vitalij Zajčenko, izjavio je kako bi se ograničenja mogla proširiti ako temperature padnu na otprilike -20 stupnjeva Celzija tijekom nekoliko dana. “To bi otprilike dodalo još jedno produljenje rasporeda prekida (opskrbe) svakih sat vremena”, rekao je.
‘Ako istekne, istekne’: Trump o prestanku zadnjeg nuklearnog sporazuma s Rusijom
Stanje na bojišnicama
Usprkos sve većoj hladnoći nastavljaju se borbe na ukrajinskim bojišnicama, a ruske snage čini se nemaju namjeru posustati. Ruska vojska zauzela je Andrejevku u Sumskoj oblasti i Novomarkovo u smjeru Kramatorska, izvještava ukrajinski medijski resurs koji dovoljno objektivno prati ratna zbivanja – Deep State.
Također postoje izvješća o ruskom napredovanju u području Majskoje (južno od Novomarkova) – piše Strana.
Isti medij upozorava i kako je Rusija danas po prvi put detaljnije komentirala zapljenu svojih dvaju brodova od strane Amerikanaca.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je na prijetnju pogoršanja odnosa sa Sjedinjenim Državama i predvidjelo da bi slični incidenti mogli postati češći. Također je predvidjelo da bi američka zapljena tankera Mariner mogla pogoršati “nesuglasice” koje su se razvile između Washingtona i Moskve posljednjih godina.
„Spremnost Washingtona da generira akutne međunarodne krize, uključujući i one u vezi s rusko-američkim odnosima, koji su već izuzetno napeti zbog nesuglasica iz proteklih godina, alarmantna je“, napisalo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Rezultat incidenta, prema Moskvi, “mogao bi biti samo daljnji porast vojno-političkih napetosti u euroatlantskoj regiji, kao i vidljivo smanjenje ‘praga upotrebe sile’ protiv mirnog brodarstva”.
Zanimljivo je i da je Kina još prije Rusije, još jučer, osudila zapljenu. Peking je smatra ozbiljnim kršenjem međunarodnog prava, kako je to rekla glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.
Nova američka taktika presretanja civilnih brodova očito predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Rusiji, koja izvozi naftu brodovima, već i Kini, čiji uvoz i izvoz ovise o pomorskoj trgovini.
Rusija objašnjava kako će tretirati strane trupe u Ukrajini
Oglasio se Zelenski
Zelenski je jučer izjavio kako je dokument o američkim sigurnosnim jamstvima “u biti spreman za finalizaciju”. Navodi kako su Ukrajina i Sjedinjene Države razgovarale o “složenim pitanjima u vezi s osnovnim okvirom za završetak rata, a ukrajinska strana predstavila je moguće opcije za finalizaciju ovog dokumenta.” Sada se čekaju pregovori između Sjedinjenih Država i Rusije te odgovor Moskve.
Podsjećamo kako Sjedinjene Države nisu potpisale deklaraciju Kijeva, Pariza i Londona o raspoređivanju zapadnih trupa u Ukrajinu kao dio mirovnih sporazuma. A Zelenski je neizravno potvrdio da Trump još nije dao svoj pristanak na tu opciju.
Zelenski nije precizirao jamstva sadržana u “finaliziranom” dokumentu, ali izvješća britanskih medija ukazuju na to da Francuska i Britanija žele poslati do 15.000 vojnika u Ukrajinu. To je znatno manje od očekivanog, izvještava The Times, pozivajući se na izvore.
Očekuje se da će biti raspoređeno manje od 7500 britanskih vojnika, ali čak će i to predstavljati izazov za Veliku Britaniju, koja ima samo oko 71 000 obučenih pripadnika redovne vojske. Preostale trupe (više od 7500) osigurat će Francuska, stacionirane u zapadnoj Ukrajini.
Nekoliko izvora sugerira da je čak i ukupna veličina kontingenta od 15.000 “optimistična”. Njemačka je spremna rasporediti trupe u blizini Ukrajine, moguće u Poljskoj ili Rumunjskoj, dodao je vojni izvor.
Britanske i francuske trupe morat će pomagati u obuci ukrajinske vojske i nadzirati izgradnju “sigurnih objekata” za skladištenje oružja i vojne opreme.
Merz je pak izjavio da je slanje trupa u Ukrajinu moguće samo ako se Rusija složi.
Zoran Meter: Trump ne želi izazvati Putinov ultimatum ‘dignite ruke od Ukrajine ili ide nuklearni rat’
Trumpova najnovija gesta dobre volje prema Putinu
Ruski mediji objavljuju današnje riječi glasnogovornice ruskog MVP Marije Zaharove, prema kojima je Američki predsjednik Donald Trump odlučio osloboditi dva ruska člana posade tankera Marinera, kojeg su američke snage zadržale u sjevernom Atlantiku kod obale Islanda.
Zaharova je naglasila kako se Moskva prethodno obratila Trumpu sa zahtjevom za oslobađanje mornara.
„Kao odgovor na naš zahtjev, američki predsjednik Trump odlučio je pustiti na slobodu dva ruska državljanina iz posade tankera Marinera, koje je američka strana prethodno pritvorila tijekom operacije u sjevernom Atlantiku“, navodi se u priopćenju.
Ruski mediji su prethodno izvijestili kako je posadu broda plovila činilo 28 osoba: 20 ukrajinskih državljana, šest gruzijskih državljana, uključujući kapetana, i dva ruska državljana.
Glasnogovornica Bijele kuće Caroline Leavitt već je ranije izjavila kako Sjedinjene Države namjeravaju kazneno goniti posadu zadržanog tankera.
Ukrajinski litij Trumpovom prijatelju
U ukrajinske mirovne pregovore odranije je duboko involviran i biznis – prije svega u trokutu SAD-Rusija-Ukrajina, dok bi deblji kraj i po tom pitanju na kraju trebala izvući Europa. To samo potvrđuje i slijedeća vijest koju je objavio The New York Times pozivajući se na svije izvore.
Ukrajina dodjeljuje eksploataciju velikog nalazišta litija Dobra u Kirovogradskoj regiji prijatelju američkog predsjednika Donalda Trumpa, Ronaldu Lauderu.
Natječaj za razvoj osvojio je konzorcij čiji su investitori milijarder Lauder, nasljednik kozmetičkog carstva koji poznaje Trumpa još od studentskih dana i koji je predložio ideju o kupnji Grenlanda. Drugi investitor je TechMet, energetska tvrtka u djelomičnom vlasništvu američke vladine investicijske agencije, osnovana tijekom Trumpovog prvog mandata.
Nakon poteza u Venezueli, Kini otvoren put za uzimanje Tajvana: Peking žestoko prijeti
Kratki zaključak
Što se nakon svega u ovom tekstu navedenoga može reći, osim da ludilo koje je zahvatilo svijet ide dalje!
Ništa osobno, samo biznis – omiljena je poštapalica u krugovima američkog visokog poslovanja, koja se, sada već posve otvoreno, kao što je to odnedavno i po pitanju Venezuele, projicira i kao model za rješavanje ukrajinske krize.
Trguje se svim što se trgovati može da bi se na kraju ostvario samo privid neke državnosti s kojom se Ukrajina – kada je riječ o punom smislu te riječi – definitivno može pozdraviti. Kako god na kraju teritorijalno izgledala, svima je već odavno jasno kako će još dugo biti u raljama moćnika i da će se morati ponašati onako kako oni od nje to budu zahtijevali.
Netko će reći, pa zar to i mi isto i svi drugi manji i slabi ionako oduvijek ne rade rade? Dakako da rade, samo što je u ukrajinskom slučaju riječ o golemim žrtvama koje su ta zemlja i njen narod podnijeli a da bi mogli biti sretni s ovakvim epilogom kakav očito slijedi. Nije li se sve to odavno moglo podijeliti i razdijeliti i bez tolikog prolijevanja krvi?
Zoran Meter: EU se ne može suprotstaviti Trumpu; globalni rat počeo je s Venezuelom i ne može se zaustaviti
I za Kijevsku političku elitu očito je najvažnije kako u svemu ovome sačuvati vlastite interese. Za obraz ionako već dugo nikoga u svijetu moćnika i nije briga.
