Situaciju u svijetu se mijenja iz dana u dan, te nekadašnji principi funkcioniranja odnosa među državama, po svemu sudećem, ne postoje. I dok se može raspravljati oko toga kad je sve počelo odlaziti u drugom smjeru, očito je kako su se pravila posve promijenila.
Gotovo bi bilo do maltene koji tjedan nezamislivo da će američke specijalne postrojbe upasti u Caracas, glavni grad Venezuele, zarobiti predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores te ih privesti u New York. Trumpovi zahtjevi za Grenlandom izazvali su pomutnju u europskim zemljama, ali i među samim članovima Republikanske stranke, kojoj pripada američki predsjednik.
Pitali smo bivšeg hrvatskog diplomata Mirka Galića da nam analizira stanje u svijetu te odgovori na možda najvažnije pitanje, a to je ruši li se svjetski poredak kakav poznajemo.
Tko se kome suprotstavlja
“Svjetski poredak se ruši obično u ratu i stvara poslije rata. Tako je 1945. stvoren jedan improvizirani svjetski poredak kad su pobjednici nad Hitlerom stvorili nove odnose u svijetu koji su brzo pukli, jer su došli nove ideološke razlike. To je trajalo do 1990.-te kad je pao komunizam”, kazao nam je na samom početku razgovora poznati novinar ističući kako se svijet danas traži.
“Bez velikih suprotnosti na kojima je prije svijet počivao, komunizam – liberalizam, svijet se traži i od 1990.-ih je sve počivalo na Americi. SAD je bila jedina velesila. U međuvremenu, Rusija se obnovila, prije svega bojno. Pojavila se impresivna Kina s ogromnim potencijalom. Sad je posve novi raspored snaga”, ističe.
Ugledni stručnjak komentirao je u kakvo razdoblje međunarodne politike ulazimo – ono u kojem svatko radi što hoće. “Rusija želi dokazati da nije mrtva iako nije ono što je bio Sovjetski savez. Amerika pokušava ekvilibrirati između Rusije, stvoriti privremeni mir, kako bi se mogla suprotstaviti Kini. To je faza bez poretka. Svatko radi što hoće. Rusija radi što hoće u Ukrajini. Pitanje je što će dalje. SAD pokazuje svoju moć sa spektakularnim akcijama u Venezueli i Iranu. Pitanje je koje treba zabrinuti što će dalje. Europa je bila od 1945. godine oslonjena na SAD-e. To je gotovo. Svjetski poredak na kojem je počivao sustav gdje su bile organizacije poput UN je gotov. Svjetski poredak je srušen. Ovo vrijeme svi pokušavaju što bolje iskoristiti”, ističe.
S kim bi trebala Europa
Mirko Galić smatra kako najveća žrtva u ovim preslagivanjima je upravo Europa. “Amerika ima vojnu i gospodarsku moć. Rusija je imperijalna moć, može kontrolirati svoj narod. Imaju Sibir za to. Kina ima puno energije. Bio sam u Kini, pričao s ljudima. Oni će žrtvovati svoje ljude da dobiju Tajvan”, ističe Galić.
Osvrnuo se i na situaciju u Sjevernoj i Južnoj Americi. “Latinska Amerika neće pristati na američku kolonizaciju. Oni su se godinama borili za svoju slobodu. Trump ima s jedne i druge strane zemlje koje neće to dopustiti: Kanadu i Meksiko. Kanada je već pokazala izuzetnu otpornost. Europska unija bi se trebala ustvari dogovoriti s Kanadom. Amerika ne može biti sigurna da će vladati tim prostorom, kako to naivno, rekao bih, zamišlja Trump. Neće moći lako svakog predsjednika dovući iz kreveta u zatvor”, ustvrdio je stručnjak i podsjetio kako je prije samo par dana venezuelanski predsjednik Maduro zarobljen te je završio na sudu u SAD-u.
“Kina u Aziji ima povijesne rivale. Nemojmo zaboraviti na Japan. Amerikanci su trebali baciti atomsku bombu da ih zaustave. To je gospodarski moćna i tehnološki jaka nacija. Imaju oni stare račune s Kinom i neće se njima tako lako vladati. S druge strane Himalaje je pak Indija”, podsjeća i nastavlja: “Lideri na vlasti će imati problem da se nametnu i pokažu svoje liderstvo, a svijet je u previranju i traženju. Hoće li se SAD nametnuti? Hoće li se Kina nametnuti? To sumnjam. Hoće li se Rusija nametnuti Europi? To tek itekako sumnjam. Ovo je trenutak velike neizvjesnost i pitanje je gdje će završiti. Bila bi velika tragedija kakvu svijet nije doživio da se zametne Treći svjetski rat, jer prva dva ne bi bila ništa naprema tome. Nadajmo se da će razum nadvladati silu”, smatra poznati novinar.
