Svako malo na društvenim mrežama pojave se fotografije odbačenih kućanskih uređaja i smeća, te opravdano izazivaju nezadovoljstvo. Ilegalna odlagališta, čini se, rastu po Hrvatskoj poput gljive poslije kiše, te nažalost nije rijetkost vidjeti u prirodi. Nepobitna je činjenica kako je riječ o ozbiljnom problemu koji može imati teške reperkusije po zdravlja građana.
Organizacija poput Europola i Interpola se više pažnje tome posvećuju, a jedan od slučaja koji je privukao pažnju javnosti upravo je istraga vezana uz 13 hrvatskih državljana uhićenih u veljači 2025. godine pod sumnjom da pripadaju skupini koja se bavi ekološkim kriminalom. Europol smatra kako je dvoje hrvatskih državljana organiziralo ilegalni uvoz opasnog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke u Hrvatsku. Istraga je pokazala kako je ilegalno zbrinuto najmanje 35 000 tona otpada i to tako što je otpad bio jednostavno zakopan ili odložen na najmanje tri lokacije. Procjenjuje se da su na taj način zaradili oko 4 milijuna eura. Dvoje glavnoosumnjičenih su Josip i Monika Šincek, koji su nedavno izašli iz pritvora. Šincek je privukao dodatno pažnju javnosti kad je na sudu u obrani optužio sad već bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića za mito te tvrdi kako im je sve namjestio upravo on.
I dok se očekuje skori izlazak Mikulića iz pritvora u kojem je zbog sumnje za primanje mita u slučaju kamenoloma, u tijeku je istraga koja bi trebala utvrditi sve okolnosti slučaja. Koliko se posljedice po prirodu, jasno govori priopćenje Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) iz veljače prošle godine.
Neće tamo više rasti ništa
“Uslijed odlaganja otpada u okoliš nastale su brojne posljedice kao što su izmijenjena konfiguracija tla nastalim nasipima odloženog otpada. Nadalje je uslijed zakopanog plastičnog i drugog otpada onemogućena prirodna namjena prostora odnosno rast drveća, uzgoj poljoprivrednih kultura i kultivacija općenito. Također je dio šume na lokaciji u Gospiću opustošen”, navode u priopćenju te upozoravaju na opasnost širenja plastičnih fragmenata vjetrom i oborinama, kao i na rizik od požara, zbog čega se promjene uzrokovane takvim onečišćenjem ne mogu sanirati u kratkom roku.
USKOK na kraju priopćenja zaključuje da je ovakvim postupanjem prouzročena znatna ekološka i materijalna šteta Republici Hrvatskoj, čiji se točan iznos sanacije još ne može procijeniti.
I dok je taj slučaj ilegalnog uvoza medicinskog otpada i njezino ilegalno odlaganje privuklo pažnju i Europola, zanimalo nas je koliko je u posljednjih godina bilo presuda vezanih uz ilegalna odlagališta. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave navode za portal Dnevno da je od 2021. godine do danas pravomoćno okončano šest kaznenih postupaka zbog kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom. Dva postupka su obustavljena, dok su u četiri donesene osuđujuće presude, pri čemu su izrečene uvjetne kazne zatvora ili su kazne zamijenjene radom za opće dobro. Na upit o tome koliko je bilo prijava, naveli su nam kako ne raspolažu s tim podacima.
Veliki nesrazmjer
S druge strane, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naveo nam je u svojem odgovoru kako su u posljednjih pet godina sufinancirali uklanjanje otpada s čak 407 lokacija. Očigledan je veliki nesrazmjer između broja otkrivenih i saniranih divljih odlagališta i broja osoba koje su za takva djela kazneno odgovarale.
“U proteklih pet godina ukupno je odobreno 15,3 milijuna eura za uklanjanje otpada s 407 lokacija iz prirode i sanaciju okoliša. Divlja odlagališta su, na žalost, najočitiji primjer neodgovornog postupanja s otpadom te ih je potrebno sustavno uklanjati i sprječavati njihov daljnji nastanak. Kroz programe sufinanciranja, Ministarstvo i Fond ne rješavaju samo posljedice, već potiču proaktivan pristup u gospodarenju otpadom, u kojem svaka jedinica lokalne samouprave ima ključnu ulogu u uspostavi nadzora i kao i edukaciji svojih građana”, stoji u odgovoru Fonda.
Napominjemo, ovo uključuje samo sufinanciranje Fonda i Ministarstva, ne i lokalne zajednice, jer kako navodi Jutarnji list, podružnica zagrebačkog Holdinga Čistoća je samo u 2024. godini sanirala 7644 divlja odlagališta, a u osam mjeseci 2025. njih čak 4862. To su podaci samo za jedan grad.
Nedovoljno pažnje
Obratili smo se kriminalistu Željku Cvrtili da nam objasni zašto je toliki nesrazmjer između broja divljih odlagališta i broja kaznenih postupaka. “Ja mislim da se nedovoljno pozornosti obraća ovom problemu. Policija vjerojatno misli kako će to riješiti Državni inspektorat”, ustvrdio je i ponovo istaknuo kako se nedovoljno posvećuje pažnje tom obliku kriminala. “Neki su počeli dobro zarađivati na tome”, kazao je i naglasio kako se može doći do počinitelja koji su odgovorni za ilegalna odlagališta.
“Točno se zna koja tvrtka uvozi kakav otpad. Postoje papiri”, kazao je i naveo što se može učiniti u slučaju da je riječ o drugoj vrsti ilegalnog odlagališta. “Ako nema papira, onda se može doći do počinitelja tipičnim policijskim radnjama, tako da se napravi očevid mjesta, uzmu dokazi, tako da se naprave mjere praćenja. Znači, tipičnim policijskim radnjama može se doći do počinitelja”.
