Dolazak glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea u Zagreb odvija se u trenutku pojačanih globalnih napetosti i osjetljivih geopolitičkih poruka koje dolaze iz Washingtona i Moskve. Dok američki predsjednik Donald Trump javno problematizira status Grenlanda, autonomnog teritorija Danske, i istodobno vodi pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o završetku rata u Ukrajini, prvi čovjek Sjevernoatlantskog saveza u ponedjeljak stiže u Hrvatsku u sklopu turneje po državama članicama.
Rutte, bivši nizozemski premijer koji je dužnost glavnog tajnika NATO-a preuzeo u listopadu 2024., sastat će se s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, premijerom Andrejem Plenkovićem te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem. Posjet dolazi u vrijeme kada je hrvatska Vlada odlučila sudjelovati u programu PURL s financijskim doprinosom od 15 milijuna eura, čime se puni fond za nabavu američke vojne opreme za Ukrajinu. Time se izravna hrvatska vojna pomoć toj zemlji povećava na 240 milijuna eura, dok ukupna pomoć doseže 350 milijuna eura.
U fokusu razgovora bit će stanje na bojištu u Ukrajini, ali i sigurnosna situacija na zapadnom Balkanu. Posebna pozornost posvetit će se Srbiji, gdje je vidljiv snažan ruski i kineski utjecaj, ali i širenju srpskog političkog utjecaja u Crnoj Gori, članici NATO-a, te u Bosni i Hercegovini kroz Republiku Srpsku. Iako NATO sa Srbijom redovito održava vojne vježbe, hrvatski će dužnosnici, prema diplomatskim izvorima, Rutteu iznijeti širu sigurnosnu sliku kako bi se spriječilo stvaranje eventualnog vakuuma u regiji.
Riječ i o Grenlandu
Kada je riječ o Grenlandu, hrvatski državni vrh jedinstven je u stavu da je riječ o danskom teritoriju i da se ideje o aneksiji ne mogu prihvatiti, no, poput ostalih čelnika EU-a i NATO-a, izbjegava se otvorena konfrontacija s Washingtonom. Predsjednik Milanović ističe da Hrvatskoj nije u interesu javno iznositi sve što misli o takvim potezima, dok premijer Plenković naglašava da ne vidi opravdanje za američku intervenciju te da u Europskoj uniji ne postoji nijedna država koja bi takav scenarij mogla podržati. Prema Hininim navodima, Plenković pritom govori i o promjeni američke politike u smjeru poteza “koji brzo rješavaju pitanje njihovih interesa”.
Razlike između Pantovčaka i Banskih dvora posebno dolaze do izražaja kada je riječ o tzv. koaliciji voljnih, savezu država koje pomažu Ukrajini. Milanović smatra da takvo okupljanje nema stvarni smisao jer, po njegovu sudu, države s toliko različitim interesima ne mogu djelovati jedinstveno. Hrvatska je, kako naglašava, spremna pružati vojnu, financijsku i diplomatsku potporu, ali ne i slati svoje vojnike u Ukrajinu nakon postizanja mira, za razliku od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koje razmatraju slanje mirovnih snaga.
Iako se i predsjednik i premijer slažu da Hrvatska neće slati vojnike, Milanović je otišao korak dalje te je, kao vrhovni zapovjednik, zapovjedio načelniku Glavnog stožera general-pukovniku Tihomiru Kundidu da Oružane snage RH ne sudjeluju u vojnoj komponenti koalicije voljnih. Plenković se s takvim pristupom ne slaže, tvrdeći da se time uskraćuje potpuna informiranost i uključenost Hrvatske vojske. Slične razlike u stavovima bile su vidljive i 2024. godine, kada se Milanović protivio slanju hrvatskih časnika na obuku u NATO-ov centar za Ukrajinu u Njemačkoj, dok je Vlada taj prijedlog podržavala. Odluku je trebao donijeti Sabor dvotrećinskom većinom, no kada je postalo jasno da dio oporbe neće dati potrebne glasove, prijedlog je povučen iz procedure.
Odlazi u vojarnu
Predsjednik je i ranije imao napete odnose s NATO-om. Još 2022. poručivao je da treba blokirati pristupanje Švedske i Finske Savezu dok se ne izmijeni izborni zakon u Bosni i Hercegovini, koji, prema njegovim tvrdnjama, šteti Hrvatima kao konstitutivnom narodu. Iako je na summitu NATO-a u Madridu ublažio retoriku, ostao je pri stavu o potrebi izmjena izbornog zakonodavstva, a tadašnjem glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu uputio je i pismo o položaju Hrvata u BiH.
U drugom predsjedničkom mandatu Milanović je, međutim, suzdržaniji u javnim nastupima. Uoči Ruttea rekao je da je on „glavni tajnik“, odnosno osoba koja ne donosi političke odluke niti raspolaže financijskim i vojnim sredstvima, ali je dobrodošao gost u Hrvatskoj, iako se često ne slaže s njegovim izjavama. “Kada govori, nije jasno u čije ime govori, ali govori puno stvari koje ja uopće ne podržavam. Dakle, u ponedjeljak će biti ovdje gost, popričat ćemo, ali to nije osoba koja donosi odluku. Danska donosi odluku. U svojoj domeni i u razmjerima svojih snaga, utjecaja, moći, novca i vojne sile”, poručio je predsjednik.
Rutte će u Zagrebu s premijerom najprije posjetiti Vojarnu “Pukovnik Marko Živković” na Plesu, gdje će razgledati borbene zrakoplove Rafale, besposadne letjelice Bayraktar i helikoptere Black Hawk. Nakon toga slijedi sastanak u Banskim dvorima i zajedničke izjave za medije, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održat će se i susret s predstavnicima klastera hrvatske obrambene industrije.
Uz Plenkovića će biti potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, načelnik Glavnog stožera general-pukovnik Tihomir Kundid te posebni savjetnik Damir Krstičević. Hrvatska u tom kontekstu ističe i značajna ulaganja u obranu – nabavu njemačkih tenkova Leopard i francuskih samohodnih haubica Caesar – te podatak da je 2025. godinu završila s izdvajanjima od 1,931 milijardu eura za obranu, što čini 5,25 posto državnog proračuna i 2,08 posto BDP-a, čime je ispunjena obveza prema NATO-u o izdvajanju najmanje dva posto BDP-a.
