Tržište najma stanova u Mostaru posljednjih godina sve je teže dostupno mladima, studentima i obiteljima s prosječnim i ispodprosječnim primanjima.
Iako se na prvi pogled čini da stanova ima “na svakom koraku”, detaljna analiza oglasa pokazuje suprotno, velik dio stanova fizički postoji, ali je izbačen iz dugoročnog stanovanja i preusmjeren u dnevni, turistički najam.
Više potražnje nego ponude, a ponuda da te Bog sačuva
Analiza desetaka oglasa objavljenih početkom 2026. godine u Facebook grupama i na oglasnicima pokazuje jasan obrazac. Broj objava u kojima građani traže stan za dugoročni najam osjetno je veći od broja objava u kojima se stanovi nude.
Najviše se traže jednosoban ili dvosoban stan, na dugoročni najam, zapadni dio Mostara, centar, Zalik, zona Sveučilišta ili Univerziteta, te blizina Mepasa.
U oglasima potražnje, cijena koju su podstanari spremni platiti je do 500 ili 550 KM.
Takvu potražnju čine studenti, zaposleni samci, mladi parovi i obitelji s malom djecom. Upravo oni profili koji bi trebali nositi dugoročno stanovanje u gradu.
S druge strane, ponuda se sve češće formira iznad tih cjenovnih okvira.
Jednosobni stanovi se oglašavaju po 600, 700 pa i 900 KM, dok dvosobni stanovi u katastrofalnim stanjima često prelaze 650 KM.
Oglasi pritom ostvaruju velik broj pregleda, ali to ne znači i brz najam. Riječ je o znatiželji, a ne o stvarnoj platežnoj moći.
112 stanova “na dan” samo na OLX-u
Ključni nalaz ovog istraživanja odnosi se na kratkoročni, dnevni najam. Samo na jednom oglasniku, OLX-u, početkom siječnja 2026. godine bilo je oglašeno 112 stanova za najam “na dan” na području Mostara.
Važno je naglasiti da se radi isključivo o jednom oglasniku. U tu brojku nisu uključeni stanovi oglašeni na Bookingu, Airbnbu, Facebook grupama ili privatnim kanalima. Stvarna brojka stanova koji se koriste isključivo ili dominantno za kratkoročni najam gotovo je sigurno znatno veća.
Za grad veličine Mostara, to znači da je značajan dio stambenog fonda izuzet iz dugoročnog tržišta stanovanja.
Problem dnevnog najma nije samo u turizmu, nego u njegovoj nekontroliranoj ekspanziji. Takvi stanovi naime ne sudjeluju u dugoročnom najmu, ne reagiraju na stvarnu lokalnu potražnju, služe kao rezervna opcija i izvor dodatne zarade vlasnicima, a također omogućuju držanje visokih cijena čak i kada stan mjesecima stoji prazan.
Posebno je problematična sezonalnost. Tijekom turističke sezone i novogodišnjih praznika, kada Mostar posjećuju veliki brojevi turista dnevni najam funkcionira, ali izvan sezone određen broj tih stanova ostaje prazan.
Unatoč tome, rijetki su slučejevi vlasnika takvih stanova koji se vraćaju na dugoročni najam, jer zadržavaju očekivanje visokih prihoda.
Time je stvoren umjetni manjak stanova, iako oni fizički postoje.
Mladi ne mogu planirati budućnost bez riješenog stambenog pitanja
Najteže posljedice ovakvog tržišta snose upravo oni koji bi trebali ostati živjeti u Mostaru i nositi njegov napredak i razvoj na svojim leđima.
Tako danas studenti ne mogu pronaći stan u blizini fakulteta, mlade obitelji ne mogu planirati dugoročni najam, pa tako automatski ni zasnivanje obitelji čime se nastavlja demografsko propadanje.
Zaposleni građani s prosječnim plaćama imaju izbor, seliti iz Mostara ili živjeti na rubu egzistencije, a mladi koji zbog nesigurnog stanovanja odgađaju osamostaljenje ostaju roditeljima na grbači i doprinose onoj nesretnoj europskoj statistici prema kojoj su mladi sa Balkana oni koji najkasnije napuštaju roditeljski dom.
U oglasima se to vidi vrlo jasno. Deseci objava s molbama za stan “do 500 KM”, “dugoročno”, “uredni i zaposleni”…
Istodobno tržište ne nudi adekvatan odgovor.
Stanove kupuju krimosi i uhljebi iz javnog sektora
Mostar, ali ni HNŽ, pa ni FBiH kao ni država BiH trenutno nemaju vidljivu stambenu politiku koja bi odgovorila na ovaj problem. Ne postoje javno dostupni podaci o stvarnom broju stanova u dnevnom najmu, njihovoj koncentraciji po kvartovima kao ni učinku na cijene dugoročnog najma.
Bez ikakve regulacije, dnevni najam postaje dominantna strategija ulaganja, dok dugoročno stanovanje postaje sve nesigurnije i skuplje.
Problemi s najmom dodatno se produbljuju kada se pogleda tržište kupnje stanova. Prema aktualnim oglasima i ponudama investitora, cijena kvadrata stana u Mostar danas se kreće od oko 3.000 do čak 4.500 KM, pa i 5.000 KM ovisno o lokaciji, novogradnji i opremljenosti. To znači da jednosoban stan od 40 m² stoji 120.000 do 180.000 KM a dvosoban stan od 60 m² često prelazi 200.000 KM. Tko to sebi može priuštiti sa prosječnom plaćom od oko 1.600 KM?
Za većinu mladih, studenata i mladih obitelji s prosječnim primanjima takve cijene su objektivno nedostupne, čak i uz dugoročne stambene kredite i subvencije kakve daju grad i županija.
Kupnja stana, koja bi u stabilnom sustavu bila izlaz iz problema skupog najma, u Mostaru postaje nedostižna opcija za velik dio stanovništva.
Mostar nema manjak stanova. Mostar jednostavno ima manjak stanova dostupnih ljudima koji u njemu žive.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
