U radni posjet Hrvatskoj stigao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, u sklopu turneje po državama članicama NATO-a. U Zagrebu se sastaje s premijerom Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Zoranom Milanovićem te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem. Posjet je započeo radnim sastankom s premijerom Plenkovićem u 11.40 sati u vojarni “Pukovnik Marko Živković” gdje je uz premijera, ministra obrane Ivana Anušića i načelnika Glavnog stožera OSRH Tihomira Kundida razgledao novu vojnu opremu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva predstavili su glavnom tajniku NATO-a najnoviju opremu koju je Hrvatska nabavila te mu izložili šest od 12 borbenih aviona Rafalea, tri bespilotne letjelice Bayraktar te helikopter Blackhawk, a čemu su, kako je istaknuo Plenković, Oružane snage RH godinama težile. Ruttea je zanimalo sve vezano uz prilagodbu HRZ-a na novu vojnu opremu, kako ona funkcionira, koliko je trajalo obučavanje pilota, koliko je toga nabavljeno. “Ovi borbeni zrakoplovi doprinijeli su boljoj operativnoj sposobnosti naših zračnih snaga. Prošle godine isporučeno nam je svih 12 zrakoplova Rafale i od početka ove godine potpuno smo preuzeli nadzor nad hrvatskim nebom s našim zrakoplovima. Kao što možete vidjeti, imamo novu flotu helikoptera Blackhawk”, poručio je Kundid.
Kao ključno je istaknuo tranziciju hrvatskih oružanih snaga s istočne na zapadnu vojnu opremu i tehnologiju. “Prioritet nam je opremanje, modernizacija i razvoj naših operativnih sposobnosti. Provodimo mnogo različitih projekata koji će pridonijeti većoj razini naše borbene moći”, dodao je te naveo nabavku i novih borbenih tenkova, sustava protuzračne obrane srednjeg dometa i raketnog sustava. “Vrlo impresivno. Pridružili ste se NATO-u 2009. godine i ovo je jedan od najvećih koraka u obrani. Sigurno ste vrlo ponosni”, ocijenio je Rutte.
Plenković i Rutte se obratili javnosti
Razgovori su se potom nastavili u Banskim dvorima, a zajedničke izjave za medije krenule su oko 13.30 sati. “Drago mi je da je Mark Rutte prvi put u Hrvatskoj kao glavni tajni NATO-a kada su Europa i svijet u zahtjevnim okolnostima, traje brutalna ruska agresija na Ukrajinu, situacija u pogledu poštivanja međunarodnog prava je takva da zahtjeva našu pažnju i pripravnosti. Upoznali smo ga s aktivnostima koje Vlada ispunjava da dođemo na 2 posto BDP-a po izdvajanju za obranu”, rekao je na početku Plenković.
“Hrvatska kao odgovorna članica saveza je u poziciji da njezine oružane snage sudjeluju u pet misija, razgovarali smo o našem doprinosu Ukrajini, dali smo 15 paketa vojne pomoći, zadnji prošli tjedan. Dali smo doprinos u listu prioriteta za potrebe ukrajinske vojske koju NATO koordinira kako bi se kupilo naoružanje koje se jedino proizvodi u SAD-u. Ukrajina brani sigurnost Europe, posljedice ruske agresije bile su očite i na Hrvatsku, sve je bilo povezano sa širom destabilizacijom. U 2027. Hrvatska će biti domaćin neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, želimo i dalje biti pouzdan partner. Bili smo na Plesu, Rutte je vidio Rafale, Black Hawkove, vidio je sustav bespilotnih letjelica”, dodao je premijer.
“Od 2009. kada ste postali članica NATO-a ste iznimno važni za sigurnost, ne samo za istočni blok. Sreo sam se s hrvatskim vojnicima u Poljskoj. Hrvatska doprinosi snagama u Bugarskoj i Mađarskoj, pozdravljam vašu modernizaciju obrambenih snaga i industrije. Bio sam impresioniran kako ste u nekoliko godina obnovili zračne snage, već trošite više od 2 posto za obranu. Hrvatska je pomogla Ukrajini, Rusija nas nastoji odvratiti od pružanja pomoći, ali nećemo stati. Strašan pritisak je u vrijeme zime, vaša podrška je, kao i drugih saveznika, ključna. Hrvatska igra važnu ulogu u održavanju stabilnosti na zapadnom Balkanu. To je važna tema u NATO-u, nećemo dopustiti da nastane nestabilnost”, rekao je Rutte.
Pitanja novinara
Skupina europskih zemlja predvođena Njemačkom planiraju vojnu prisutnost na Grenlandu. Kako to komentira Rutte?
“Svi saveznici se slažu da je arktičko područje važno, znamo da kada se otvaraju pomorski putevi, otvara se prostor Rusima i Kinezima. Imamo jednu zemlju izvan NATO-a, Rusiju. Možda je i Kina postala arktička zemlja, ne zemljopisno nego opsegom aktivnosti. Krenula je rasprava kako bismo kao savezenici osigurali sigurnost. Razgovaramo o tome kako nastaviti dalje i učiniti sve kao savezništvo kako bi Arktik ostao siguran”, rekao je Rutte.
Rekli ste da je Rusija glavna prijetnja NATO-u i Europi, kakav je komentar na izjave Trumpa koji je rekao da će i vojno djelovati na Grenlandu ako je potrebno?
“Svi provodimo istu analizu, ona je na stolu kada je riječ o Arktiku, bio sam na Islandu i Norveškoj. Kao savezništvo, svi se slažemo da je obrana tog područja ključna, svjesni smo što donosi otvaranje morskih linija. U prošlosti se NATO nije jako uključivao u to područje, sve do 2025. na zahtjev sjevernih članica, zatim smo imali uspješne razgovore na razini NATO-a. Radimo na sljedećim koracima da budemo sigurni da kolektivno štitimo to područje”, rekao je Rutte.
Plenković: “U komunikaciji smo s danskom vladom, važan je ovotjedni susret s državnim tajnikom Rubiom, poruka je da se svi saveznici moraju međusobno poštovati. Očito je da postoje zabrinutosti širokog karaktera, razgovorom se može postići rješenje koje će SAD-u pružiti sigurnost, ali i Danskoj”.
Jesu li vrata NATO-a zatvorena za Ukrajinu?
“Neki saveznici su protiv toga, moramo rješavati situaciju u Ukrajini. Ono o čemu razgovaramo sa SAD-om i saveznicima, kako nakon mirovnog sporazuma i dugotrajnog prekida vatre osigurati da Rusija više ne napadne. SAD je u tom smislu jako važan partner”, kaže Rutte.
“Rusija želi ponovno uspostaviti odnose sa SAD-om, nakon toga želi doći do toga da se režim sankcija skida i punu rehabilitaciju na međunarodnoj sceni. Naša pozicija je jasna, nećemo slati vojnike, ali ćemo nalaziti načine da pomognemo Ukrajini, politički, humanitarno, energetski…”, dodao je Plenković. Istaknuo je da ne postoji konsenzus saveznika da Ukrajina postane članica NATO.
Dron pao u Zagrebu, kakva je razina sigurnosti NATO zračnog prostora?
“Želim pohvaliti Hrvatsku koja je preuzela kontrolu nad zračnim prostorom bio sam impresioniran opremom koju ste kupili. S tim ste spremni kontrolirati vlastiti zračni prostor, kada je riječ o dronu i upadima kao u Poljskoj prošle godine, vidjeli smo upade u Estoniji, je li to bilo namjerno ili ne, bilo je bezobzirno i nepromišljeno. U tom trenutku je vrhovni zajednički zapovjednik za Europu odlučio pružati punu podršku NATO-a u smislu istočne straže, kako bismo okupili kapacitete s Crnog mora i Sjevera, kako bismo štitili zračni i kopneni prostor. U Poljskoj smo uspostavili centar za analizu, Ukrajina nam pomaže učiti od njih. U Kopenhagenu smo imali dva važna sastanka, izražene su velike zabrinutosti zbog dronova, Ukrajina nam pomaže i učimo od njih u smislu protudronovske obrane”, rekao je Rutte.
“U odnosu na situacije prije nekoliko godina, Hrvatska raspolaže sa višenamjenskim avionima Rafale, imaju sposobnost da u okviru našeg čuvanja neba imamo sposobnost reakcije u 15 minuta od dojave. Naravno da je nakon one situacije cijela situacija NATO-a dignuta na višu razinu pa je iz zemalja iz kojih je letjelica eventualno dolazila bolja. U boljoj smo poziciji”.
Zna li se otkuda je dron doletio?
“Imamo informaciju, došao je s teritorija Ukrajine i preletio Mađarsku, oni ga nisu vidjeli”, rekao je premijer pa se začudio tvrdnji novinara da hrvatska javnost do danas to ne zna.
Odakle iz Ukrajine? “Ne znamo mi ni Nato”, dodao je.
Radi li se o najvećoj dosad krizi NATO-a?
“Kada je netko od pomoći za savezništvo i radi dobro, a ja mislim da Trump radi dobro – tjera nas da više izdvajamo za obranu i siguran sam da bez Trumpa ne bi imali suglasje da se toliko izdvaja za obranu. Naši kolege koji su na Arktiku i koji su zatražili angažman NATO-a, i sada radimo kako da kao savez surađivati i postići sljedeći korak. U ovom trenutku i Danska ubrzava vlastita ulaganja, kupuju više opreme, kupuju dronove i ulažu velika sredstva u obranu, pa i obranu Grenlanda”, poručio je Rutte.
Sastanak s Milanovićem i Jandrokovićem
U 15.10 Glavni tajnik NATO-a Rutte, u pratnji predsjednika Vlade Plenkovića, položit će vijenac kod Spomenika domovini, nakon čega slijedi sastanak s predstavnicima obrambene industrije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kako bi razgovarali o suradnji s NATO partnerima.
Sastanak s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem održat će se u 16.30 sati u Uredu predsjednika na Pantovčaku, dok je za 17.15 sati predviđen razgovor s predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem. Nakon oba sastanka bit će objavljena priopćenja.
