S početkom Nove godine nastupila je obveza banaka da svojim klijentima omoguće otvaranje besplatnog bankovnog računa i neke druge pogodnosti kao što su vođenje i zatvaranje računa, podizanje gotovine bez naknade na šalteru ili na bankomatu, te besplatno korištenje jedne elektroničke usluge – internetskog ili mobilnog bankarstva, ovisno o tome za što se koja novčarska kuća odluči…
Naime, s prvim danom 2026. na snagu je stupio novi Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojem je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, kao što su plaće, mirovine, stipendije, novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti… I kad su se već građani ponadali da ih banke više neće “guliti” barem kad su spomenute usluge u pitanju, već u prvih nekoliko dana shvatili su da to baš i neće ići tako lako, odnosno da su im banke postavile zapreke u ostvarenju ovog prava.
Prva je ta što su otvaranje besplatnog bankovnog računa uvjetovale dolaskom klijenta u poslovnicu premda se “kunu” u digitalizaciju. Primjerice, gotovo sve u ponudi imaju zajmove, tzv. brze kredite, do kojih se može doći s jednim ili dva klika, na isti se način može dobiti i prepaid kartica, ali, eto, do besplatnog bankovnog računa – ne može. Klijenti nisu mogli birati bi li radije da im besplatna bude opcija internetskog ili mobilnog bankarstva, već su to, umjesto njih, učinile banke.
Osim toga, klijentima nije jasno ni gube li, dobivanjem besplatnog paketa usluga, neke druge usluge, kao što su prekoračenje po tekućem računu, kreditna kartica…
U nastojanju da razjasnimo možete li “ući u minus” ako otvorite besplatan račun u banci, gubite li možda time više nego što dobivate, i koliko dosad plaćate navedene usluge, kontaktirali smo šest vodećih banaka: PBZ, OTP, ZABA-u, Hrvatsku poštansku banku, Erste i Reiffeisen banku.
