Ameriku trese gigantska afera, Trump sve ugroženiji: ‘Ono što se sada događa nije normalno’

Ameriku trese afera za aferom, ruše se demokratski temelji i po svemu se čini da SAD više nije što je nekad bio. Sada kada se vodi ogorčena bitka koja će označiti i budućnost prve velesile svijeta, velika afera potresa Vrhovni sud. Riječ je o korupcijskim aferama sudaca Clarencea Thomasa i Samuela Alita koji su primili milijune dolara u darovima i drugim povlasticama od milijardera.

Korumpirani sud samo je odraz općih prilika u zemlji koja gubi prestiž na svakom koraku i danas više nije primjer funkcioniranja demokratskog stroja koji ulijeva poštovanje.

“Ono što se sada događa nije normalno i potkopava povjerenje javnosti u odluke suda, uključujući i one koje utječu na osobne slobode”, rekao je predsjednik Joe Biden. “Možemo i moramo vratiti povjerenje javnosti u Vrhovni sud. Možemo i moramo ojačati ograde demokracije.” Biden i predlaže kako vratiti dignitet Vrhovnog suda.

Pokvareni sud

“Od sudaca bi se trebalo zahtijevati da otkriju darove, suzdrže se od javnih političkih aktivnosti i izuzmu se iz slučajeva u kojima oni ili njihovi supružnici imaju financijski ili drugi sukob interesa. Predsjednik bi svake dvije godine trebao imenovati suca koji bi proveo 18 godina u aktivnoj službi na Vrhovnom sudu.” Republikancima se ta ideja ne sviđa, a ako Trump dođe na vlast, od reforme suda, naravno, neće biti ništa. Biden želi da Kongres i američka javnost ratificiraju novi ustavni amandman kojim se poništava odluka Vrhovnog suda u slučaju Trump protiv Sjedinjenih Država, koja je gotovo stavila predsjednika iznad zakona štiteći ga od kaznenog progona za nezakonite radnje na dužnosti sve dok su to bile “službene radnje”, kako ih je definirao sud.

“Biden zapravo kaže da je sud u krivu kad je riječ o Ustavu, da je zlorabio svoju moć i utjecaj te da ga treba provjeriti i uravnotežiti. On je, naravno, daleko od prvog predsjednika koji je to učinio – padaju mi na pamet Abraham Lincoln i Franklin Roosevelt – ali on je prvi moderni demokratski predsjednik koji je priznao da je sud kakav je konstituiran glavna prepreka sposobnosti stranke da upravlja u zemlji u skladu sa svojim narodnim mandatom. Bez obzira na to hoće li Bidenov plan reformi proći ili ne, važno je da je postavio zastavu protiv Vrhovnog suda – znak na kojem će raditi sljedeća generacija demokrata. A potpredsjednica Kamala Harris, kao de facto predsjednička kandidatkinja demokrata, već je rekla da će preuzeti standard ako bude izabrana u studenome”, piše kolumnist New York Timesa Jamelle Bouie.

Takve stavove o potrebi reformi suda zastupa i Kamala Harris, koja je nedavno rekla: “Postoji jasna kriza povjerenja s kojom se suočava Vrhovni sud jer je njegova pravednost dovedena u pitanje nakon brojnih etičkih skandala i odluka koje poništavaju dugogodišnji presedan. Ove popularne reforme pomoći će da se vrati povjerenje u sud, ojačat će našu demokraciju i osigurati da nitko nije iznad zakona.”

Igranje s Crkvom

U takvoj atmosferi prolaze i pripreme za najvažnije izbore ove godine u svijetu, one u SAD-u. Nitko nije isključen iz kampanje koja se priprema, pa tako ni crkve i vjerske zajednice. Nakon atentata na Donalda Trumpa 13. srpnja društvenim mrežama kružio je video, kako su izvijestili mnogi američki mediji, sa slikama Isusa okrunjenog trnjem, krvavog lica, praćen fotografijama bivšeg predsjednika. Nekoliko dana poslije, na republikanskoj nacionalnoj konvenciji evangelist Franklin Graham podržao je Trumpa s pozornice i zaključio: “Bog mu je poštedio život.”

“Ali ideja da je gospodin Trump izabran od Boga razbjesnila je one evangeliste koji vjeruju da on stoji u izravnoj suprotnosti s njihovom vjerom. Njihovo postojanje naglašava često zanemarenu činjenicu o američkom vjerskom krajoliku: oni nisu monolit. Zabrinjavajuća nadmoć bjelačkog kršćanskog nacionalizma potaknula je evangeliste za koje nasljedovanje Isusa zahtijeva govorenje istine moćnicima, kao i izgradnju kraljevstva nebeskog na zemlji na djelotvorne načine. U 2024. to uključuje mobilizaciju glasača protiv bivšeg predsjednika, reakcija je političkih analitičara. “Takozvani evangelisti koji podržavaju Trumpa imaju problem s Isusom”, kaže biskup William Barber II. “Isus se neumorno zauzimao za siromašne i upozoravao da će se narodima suditi ‘prema tome kako postupamo s gladnima, bolesnima, zatvorenicima i imigrantima’.”

I na kraju, umjesto da Trumpa proglase svetim mučenikom, mnogi kršćani nude alternativnu viziju njega kao Antikrista koji zlorabi svoju moć i na mnogo načina nalikuje na rimske careve. Prije nekoliko tjedana bilo je “sve gotovo”, Amerika je vjerovala da će se Trump vratiti u Bijelu kuću. Danas je posve drukčija situacija, Kamala Harris vratila je vjeru demokratima i svima koji ne dišu kao Trump da će spriječiti novi udar konzervativizma koji nije utemeljen na ideološkim uvjerenjima nego na osobnim razlozima.

Što će se dogoditi ako Trump izgubi izbore? Već se prijeti najgorim scenarijem

Trenutni ushit

Prije svega da Donald Trump provede svoju “revoluciju”, koja bi još više smanjila demokratske standarde koji su u Americi toliko dugo građeni. “Nekoliko sati prije početka skupa Kamale Harris u Atlanti sreo sam Tracy Hathaway, 41-godišnju medicinsku sestru iz konzervativnog okruga Forsyth u Georgiji, u dugačkom redu. Na njezinoj košulji pisalo je: ‘Ne vraćamo se kao nikad’, mješavina Kamaline ofenzive i stihova Taylor Swift.”

Bio je to tek drugi put da je Hathaway prisustvovala političkom skupu; prvi je bio dva dana prije, kada se pridružila stotinama na događaju Forsythove kampanje s guvernerom Andyjem Beshearom iz Kentuckyja. Kao Azijka koja je, kao i Harris, kći imigranata, potpredsjednicu je vidjela kao uzor svojim mladim kćerima i jedva je čekala volontirati. “Samo nekako uskačem u pokret i pokušavam uzbuditi sve oko sebe”, jedan je od opisa atmosfere na skupovima Kamale Harris u američkim medijima.

Ali sve se češće postavlja pitanje dokad će trajati Kamalin medeni mjesec. “Mnogi smatraju da Harris trenutačno uživa u usponu koji će neizbježno izblijedjeti kada se nađe pod stalnim napadima desnice, ali ni jedan željezni zakon politike ne kaže da je to istina. Da, morat će objasniti svoje promjenjive stavove o pitanjima poput zdravstvenog osiguranja s jednim obveznikom i granične kontrole. Ali kad je riječ o Trumpu, vidjeli smo da su osjećaji koje izaziva kod svojih pristaša važniji od nedosljednosti u njegovu dosjeu. Možda je on jedinstven ili možda jednostavno tako funkcionira politika u visoko polariziranoj zemlji s kratkim rasponom pozornosti, fragmentiranim medijima i žudnjom za promjenom”, piše kolumnistica Michelle Goldberg. Sada mnogi uspoređuju atmosferu oko Kamale koja je vladala i prije nego što je Barack Obama postao predsjednik.

Otvorena debata

“Slično je u smislu sreće i nade koju imamo, ali je drugačije jer je riječ o ženi. I tako da ja mogu gledati tebe, ti možeš gledati mene, a mi smo dvije žene i shvaćamo. Idem ujutro u šetnju, vidimo obojene žene i samo se gledamo. I samo se smiješimo kao da, seko, imamo ovo. Dobili smo ovo”, jedna je reakcija “obojene” Amerike. Na terenu, kada je riječ o demokratima, Harris je osvojila dovoljno glasova za nominaciju i time će postati prva “crna žena” i osoba južnoazijskog podrijetla koja ide u utrku za predsjednicu SAD-a. Sve se više ljudi uključuje u njezinu kampanju, pa i neki bliski Obami.

Trump je napokon pristao da 4. rujna bude debata koju će moderirati Fox News, odnosno Bret Baier i Martha MacCallum. Održat će se na lokaciji koja će se tek odrediti u Pennsylvaniji. Trump je rekao da će debata na Fox Newsu imati publiku uživo, a prethodnu debatu predsjednika Bidena i Trumpa ugostio je CNN u praznoj dvorani. Iako su obje strane pristale na format prve debate, Trump je žalio zbog nedostatka publike. Nadalje je dodao da će pravila biti slična debati CNN-a, iako nije precizirao koja.

Trump poručuje da je “potpuno spreman” prihvatiti Harris kao novu kandidatkinju demokrata iako je njezin uspon bio okarakterizirao kao “puč” unutar Demokratske stranke. “Potrošio sam stotine milijuna dolara, vremena i truda boreći se s Joeom, a kad sam pobijedio u debati, bacili su novog kandidata u ring”, kaže Trump. Inače, 4. rujna podudara se s početkom ranog glasanja u nekim državama. Opet se, naravno, rasplamsala rasprava o boji kože i podrijetlu kandidata za Bijelu kuću koju je potaknuo bivši predsjednik. Tu je taktiku koristio i kada je Barack Obama bio kandidat demokrata, Trump je tada tražio da pokaže rodni list. Desetljećima se protiv kandidata drukčijeg podrijetla, karakteristika i osobina, među kojima su rasa, etnička pripadnost, spol, ekonomska klasa i religija, koristila taktika drugačijeg mišljenja – a sve kako bi biračima izgledali kao stranci.

Napravila zaokret

I često je to bilo učinkovito. Godine 1928. republikanski protivnici uhvatili su se za činjenicu da je Al Smith, demokratski kandidat za predsjednika, bio rimokatolik, sugerirajući da će stoga biti vjeran papi, bilježe analitičari. I to je dugo bila vrsta politike u New Yorku, gdje je Trump proveo mnoge formativne godina svog života. Godine 1989.

koji je kasnije postao blizak Trumpov saveznik, natjecao se protiv Davida N. Dinkinsa, koji je bio crnac. Jedan od glavnih surogata g. Giulianija u kampanji, komičarka Jackie Mason, koristila je uvredljive izraze za Dinkinsa. U slučaju Kamale Harris Trump je tjednima pogrešno izgovarao njezino ime, koje je uobičajeno u Indiji, i ismijavao je.

“Bila je Indijka, a onda je odjednom napravila zaokret i postala crna”, grmio je Trump na činjenicu da je otac Kamale Harris bio crnac, imigrant s Jamajke, a majka je emigrirala iz Indije. Tijekom svoje karijere u politici Kamala Harris se identificirala kao crkinja. Glasanje u Americi, pišu mediji, često je bilo plemensko, osobito u 20. stoljeću kada je zemlja postala dom većem broju imigrantskih skupina, koje su, kako su postajale brojnije i utjecajnije, nastojale igrati veću ulogu u društvu i politici.

Birači žele političke vođe koji ih razumiju i s kojima se mogu identificirati. Trump to jasno razumije i na neki način pokušao je to iskoristiti. Godine 2012. Obama je u kampanji namjeravao prikazati Mitta Romneya, svoga republikanskog protukandidata, kao elitnog poslovnog direktora čija je tvrtka napredovala na račun svojih zaposlenika. Jedna reklama koja je gospodina Romneya predstavljala kao tajanstvenog milijunaša postavila je pitanje zašto ne bi objavio svoje porezne prijave.

The @Paris2024 Opening Ceremony showcased the world’s most beautiful city. Imaginative, inventive and memorable. The performance by Celine Dion touched hearts. She epitomized the Olympic spirit with her determination, courage and incomparable talent. pic.twitter.com/5oRBPc9kgk

— Mitt Romney (@MittRomney) July 26, 2024

Krive postavke

“Što gospodin Romney skriva”, pitalo se. “To bi pokazalo da na milijune dolara prihoda koje uživa svake godine Mitt Romney plaća nižu poreznu stopu od učitelja, vatrogasaca, policajaca ili drugih primatelja srednje klase”, rekla je tada Melanie Roussell iz Demokratske stranke. Tako to ide u Americi i nitko se ne treba previše zgražati nad metodama koje se koriste u kampanji. John McCain, republikanski kandidat protiv Obame, koristio je drukčiju metodu, a kada je jedna žena rekla “Obami ne mogu vjerovati”, odgovorio je: “Ne, gospođo, on je pristojan obiteljski čovjek, građanin s kojim se slučajno ne slažem o temeljnim pitanjima i to je ono o čemu je riječ u kampanji.”

A mnogo je toga zakuhao i prodorni i perspektivni Trumpov kandidat za potpredsjednika, J. D. Vance. Prije svega kada je riječ o natalitetnoj politici, koja muči Amerikance kao i mnoge druge u svijetu. Zapravo je jedan od rijetkih američkih političara koji se bavio ovom osjetljivom temom, koju je on eksplozivno zaoštrio govoreći o “damama mačkama bez djece”.

“Postoje povijesne asocijacije na bjelačku rasnu paniku – koje su užasno pogrešno primijenjene u slučaju Vancea (čija je žena kći indijskih imigranata), ali svakako možete pronaći rasističke pronataliste na rubu krajnje desnice. Postoji i opći američki impuls da se područja intimnog života i individualnog izbora odvoje od politike bilo koje vrste. Postoji liberalni otpor svakoj velikoj ideji koja naizgled baca sumnju na elemente seksualne revolucije. Ideja o slobodi od rađanja kao teško stečenoj feminističkoj slobodi posebice znači da svaki razgovor o povećanju nataliteta odmah evocira strepnju iz ‘Sluškinjine priče’ o patrijarhalnoj prisili”, tvrdi Ross Douthat.

Ovisnost o vladi

“Postoji slična libertarijanska tjeskoba zbog prisile, udružena sa skepticizmom o učinkovitosti bilo koje vrste pokušaja društvenog inženjeringa (ako ljudi imaju manje djece, to je samo njihova otkrivena sklonost i o tome ne možete raspravljati) i vrijednošću bilo koje vrste komunalnog projekta (zašto bih ja trebao pomagati u plaćanju tuđe djece?). I konačno, tu je dugogodišnja desničarska zabrinutost zbog poticanja reproduktivne neodgovornosti među siromašnima.”

To su teme koje se vuku kroz povijest. Kad je riječ o liberalima, netko može tvrditi da pronatalizam ne mora biti u sukobu s feminizmom i ženskom aktivnošću, da velik dio nedavnog pada nataliteta odražava nedostatak željene plodnosti žena, za razliku od namjerne odluke da nemaju djecu, i da pronatalizam može tražiti kulturu koja je više prijateljska prema braku i djeci nego državu opsjednutu prisilnim natalitetom.

Za libertarijance se može istaknuti da čak i oni bez djece u konačnici postaju ovisni o plaćenim porezima i ekonomskom rastu koji generiraju tuđa djeca. Konzervativcima se može naglasiti koliko drukčije krajolik rađanja tinejdžera i siromaštva izgleda sada u usporedbi s onim prije 30 godina, dok se traže načini za osmišljavanje pronatalističke politike za poticanje rada, a ne besposlice i ovisnosti o vladi. I na kraju, zapravo nezasluženo, jedna od posljednjih dilema koja se javlja i prije američkih izbora jest borba protiv klimatskih promjena. Stav Donalda Trumpa je jasan i ako pobijedi, sigurno neće ništa mijenjati iz svog prvog mandata. Mnogi projekti zelene energije već su na ledu jer nema dovoljno prijenosnih kapaciteta za prodaju energije. Donose se zakoni koji će još više zakomplicirati situaciju.

Što će se točno dogoditi sa svijetom ako Kamala Harris pobijedi Trumpa?

Prvi plan

“Biti ekolog u 2024. znači donositi mučne političke odluke, cijelo vrijeme očajnički pokušavajući okupiti ljude za svoju stvar dok živa raste i raste”, stav je eksperata s tog područja. Kamala Harris ili Donald Trump trebali bi voditi odgovornu politiku, poručuju brojni Amerikanci.

U trenutku kada je svijet zabavljen razmjenom zarobljenika s ruske i američke strane, najvećom od vremena hladnog rata, mnoge teme u američkoj predizbornoj kampanji past će u drugi plan. Ali to ne znači da će nestati iz američkog društva, koje je sve više polarizirano i zbog različitih stavova o pobačaju, klimatskim promjenama, zdravstvenoj politici. I tu nema “bijelih” ili “crnih”, iako pitanje imigracijske politike sve više izbija u prvi plan. U svaklom slučaju, kraj godine donijet će uzbudljivo vrijeme, koje će dati i odgovor na pitanje u kojem će smjeru ići Amerika, a onda i cijeli svijet.