Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će se svaka zemlja koja posluje s Iranom suočiti s carinskom stopom od 25 posto u trgovini sa Sjedinjenim Državama, dok Washington razmatra odgovor na situaciju u Iranu gdje se odvijaju najveći protuvladini prosvjedi u posljednjih nekoliko godina, piše Reuters.
“S trenutnim učinkom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran platit će carinu od 25 posto na svako poslovanje sa Sjedinjenim Američkim Državama”, napisao je Trump u objavi na platformi Truth Social. Carine plaćaju američki uvoznici robe iz tih zemalja. Iran je već godinama pod strogim sankcijama Washingtona.”Ova je odluka konačna i neopoziva”, rekao je Trump, ne iznoseći dodatne pojedinosti.
Nejasne odredbe
Među glavnim odredištima iranskog izvoza nalaze se Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija. Na internetskim stranicama Bijele kuće nema službene dokumentacije o toj politici, niti informacija o pravnoj osnovi na temelju koje bi Trump uveo carine, kao ni o tome bi li se one odnosile na sve iranske trgovinske partnere. Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar.
Reagirajući na objavu, Liu Pengyu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu, rekao je da je protivljenje Pekinga carinama “dosljedno i jasno”, dodajući da će njegova zemlja poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitila svoje interese. “Carinski i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a prisila i pritisak ne mogu riješiti probleme”, upozorio je.
Iran, koji je prošle godine vodio dvanaestodnevni rat sa saveznikom SAD-a Izraelom i čije su nuklearne objekte američke vojne snage bombardirale u lipnju, suočava se s najvećim protuvladinim prosvjedima u posljednjih nekoliko godina.
Trump je izjavio da bi se SAD mogao sastati s iranskim dužnosnicima te da je u kontaktu s iranskom oporbom, istodobno pojačavajući pritisak na iranske čelnike, uključujući i prijetnje vojnom akcijom. Teheran je u ponedjeljak poručio da održava otvorenima komunikacijske kanale s Washingtonom dok Trump razmatra kako odgovoriti na situaciju u Iranu, koja predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova klerikalnoj vlasti u zemlji od Islamske revolucije 1979. godine.
Germany’s foreign minister Wadephul said Iran’s ruling authorities no longer command public backing, declaring the Islamic Republic has “lost all legitimacy.” He added, “We will use all measures available to us against this regime, including sanctions.” pic.twitter.com/dcUeEDvzQG
— Open Source Intel (@Osint613) January 13, 2026
Bijela kuća: Zračni udari nam stoje na raspolaganju
Prosvjedi su se razvili iz pritužbi zbog teških gospodarskih prilika u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta. Američka organizacija za ljudska prava HRANA objavila je da je potvrdila smrt 599 osoba – 510 prosvjednika i 89 pripadnika sigurnosnih snaga – od početka prosvjeda 28. prosinca.
Iako su zračni udari bili jedna od brojnih opcija koje su Trumpu stajale na raspolaganju, “diplomacija je uvijek prva opcija za predsjednika”, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
Tijekom svojega drugog predsjedničkog mandata Trump je često prijetio uvođenjem carina drugim zemljama i uvodio ih zbog njihovih veza s američkim protivnicima te zbog trgovinskih politika koje je ocijenio nepravednima prema Washingtonu. Trumpova trgovinska politika pod pravnim je pritiskom jer Vrhovni sud SAD-a razmatra mogućnost poništavanja širokog spektra postojećih Trumpovih carina. Iran, član skupine proizvođača nafte OPEC, izvozio je 2022. godine svoje proizvode u 147 država, prema posljednjim podacima Svjetske banke.
Iranski režim tvrdi da je ‘spreman za rat’, a Kina poslala upozorenje SAD-u
