Još uvijek ne znamo gdje ćemo sa splitskim otpadom jednom kad Karepovac dosegne svoj kapacitet, niti koliko će Splićanima zbog toga poskupjeti cijena usluge. Upravo je to, po nama, najvažniji zaključak radnog sastanka u Banovini, na kojem su u ponedjeljak sudjelovali ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, splitski gradonačelnik Tomislav Šuta i drugi predstavnici jedinica lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije.
Istodobno, Karepovcu su dani samo što nisu odbrojani. Tamo ćemo otpad moći odlagati još samo koji mjesec, u najboljem slučaju do kraja godine, pa bi bilo logično da se iznikne barem nekakvo privremeno rješenje, i to što prije. Nije to nikakva novost, da su kapaciteti Karepovca pri kraju znaju već i ptičice na grani, ali rješenja još nema ni za lijek.
Iako su i ministrica Vučković i župan Boban dali naslutiti što će biti rješenje, a to je da splitski otpad prihvate druge jedinice lokalne samouprave koje imaju svoja odlagališta, konkretniji odgovor na pitanje o kojim se jedinicama lokalne samouprave radi novinari nisu dobili, iako ministrica kaže da su s njima već stupili u kontakt. Nisu htjeli otkriti čak ni broj odlagališta koja se razmatraju. Na pitanje novinara o kojim je odlagalištima riječ, ministrica je odgovorila sljedeće:
– Ja mislim da nema potrebe navoditi pojedinačno. Više-manje sva odlagališta u državi sanirana su uz pomoć države. Neka su sanirana da bi ih se odmah zatvorilo, sve to stoji u odluci i pratećim dokumentima, jer je procijenjeno da u njima nije moguće ispravno odlagati.
Jedinice lokalne samouprave čija su odlagališta već zatvorena svoj su otpad već morale početi odlagati na područjima nekih drugih jedinica lokalne samouprave, za koje je struka procijenila da mogu nastaviti raditi do puštanja u pogon Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Neka su odlagališta sanirana ne da bi se zatvorila, već da bi se proširila, jer je to bilo moguće. To stoji i u ugovorima, kojih postoji cijeli niz s odlagalištima diljem Hrvatske, i mnogi ih poštuju – rekla je ministrica i još jednom kazala da ne želi nikoga isticati.
Zanimalo nas je i jesu li već stupili u kontakt s jedinicama lokalne samouprave čija odlagališta vide kao privremeno rješenje za splitski problem, na što je ministrica rekla da jesu, ali na pitanje o tome kakve su povratne informacije dobili također nije dala konkretan odgovor, iako je rekla da su povratne informacije dobili.
Može li odvajanje otpada biti rješenje?
Prije svega, ministrica rješenje vidi u povećanju stope odvajanja otpada, s čim Split također ima problem. To će, među ostalim, biti ključno i jednom kad se famozna Lećevica konačno otvori jer tamo neće biti dovoljno kapaciteta za sadašnju količinu otpada. Ta stopa bi u Splitu trebala bi iznositi barem 50 posto, a u ovom joj se trenutku nismo ni primaknuli.
– Primarni cilj Grada Splita, a i svih ostalih, jest povećanje stope odvajanja otpada u Splitu. Ono što se zasad može zabilježiti jest da smo na nekih 28 posto, a svi znamo da je cilj doći do 50 posto. To su obveze koje smo preuzeli i cilj je da u suradnji s Ministarstvom osiguramo dodatne nabave opreme i svih drugih stvari koje su bitne da se još kvalitetnije uspostavi taj sustav. Naš je cilj da se u 2026. godini postotak odvajanja podigne za još 10 posto.
Pozivam građane da daju svoj maksimalni doprinos u razdvajanju otpada u Splitu, ali i na području Splitsko-dalmatinske županije, jer to sigurno utječe na zaštitu okoliša, na sve nas koji ovdje živimo. Cilj nam je to ostvariti kroz edukativne kampanje te dodatna ulaganja koja će financirati Ministarstvo zaštite okoliša – rekao je splitski gradonačelnik Šuta i dodao da više odvajaju kvartovi na istoku grada.
Župan Boban istaknuo je da je raspisan natječaj za završnu fazu izgradnje Centra u Lećevici i naveo konkretnije rokove za projekt koji čekamo puna dva desetljeća.
– Kao što vam je poznato, prva faza završena je još prošle godine. Ta prva faza sačinjavala je i plohe, i objekte, i vagu. Ja bih volio da oni koji su zainteresirani za ovu problematiku odu i vide gore u Lećevici, odnosno Kladnjicama, u kojoj je fazi projekt sada.
Raspisali smo već pripremljeni javni natječaj, javni poziv i javno savjetovanje. S današnjim danom završava javno savjetovanje za RCČO Lećevicu, a od sutra počinje i javno nadmetanje. Ako bude sreće i ne bude žalbi, natječaja i ugovora, u prvoj polovici ove godine očekujemo i potpisivanje ugovora za izvođenje radova, koje bi, prema dinamici i javnoj dokumentaciji objavljenoj za javni poziv, trebalo trajati 18 mjeseci – kazao je Boban.
Dakle, konkretno rješenje problema koji će nas dočekati zatvaranjem Karepovca još uvijek nemamo, osim što se oslanjamo na to da će se Splićani opametiti i početi odvajati otpad.
Znamo i da sinjski gradonačelnik Miro Bulj, sudeći po njegovim ranijim medijskim istupima, nije spreman prihvatiti splitski otpad na odlagalište “Mojanka”. Ne znamo ni što o tome kažu druge jedinice lokalne samouprave, niti koja se još odlagališta razmatraju kao prijelazno rješenje za splitski otpad.
