U Dubrovačko-neretvanskoj županiji potvrđena su dva nova slučaja svraba, odnosno šuge, kod odraslih osoba, a prije nekoliko dana oboljelo je i jedno dijete. Epidemiolozi navode kako ta tri slučaja nisu međusobno povezana, što je za RTL potvrdio Miljenko Ljubić, specijalist epidemiologije u županijskom Zavodu za javno zdravstvo.
Zavod za javno zdravstvo u stalnom je kontaktu s dječjim vrtićem koji je pohađalo oboljelo dijete, no za sada nema novih prijava zaraze. S obzirom na to da se bolest lako prenosi bliskim kontaktom, roditelji i sve osobe koje su bile u kontaktu s oboljelima na vrijeme su upozoreni.
Tijekom 2025. godine na području Dubrovnika zabilježeno je ukupno 39 slučajeva svraba, a sedmero oboljele djece bilo je iz iste vrtićke skupine.
Svraba ima i u drugim dijelovima Hrvatske
Pojava svraba bilježi se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pedijatar Ante Omazić potvrdio je da je u jednoj pedijatrijskoj ordinaciji u Kaštel Sućurcu prošle godine evidentirano desetak slučajeva, dok je posljednji zabilježen prije dva tjedna kod djeteta. U takvim situacijama liječnici preporučuju istodobno liječenje cijele obitelji te svih osoba koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim.
Pacijenti se liječnicima najčešće javljaju tek kada su simptomi već izraženi, ponajprije zbog jakog svrbeža. Dermatolozi ističu kako se s oboljelima od šuge susreću gotovo svakodnevno.
„Tipični simptomi uključuju osip, sitne crvene točkice i razgrebotine, a promjene se najčešće javljaju na toplijim dijelovima tijela, poput pazuha, prepona, područja oko pupka, stražnjice i između prstiju“, pojasnila je Iva Blajić, specijalistica dermatologije i venerologije u KBC-u Sestre milosrdnice.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da nijedna županija nije pošteđena pojave svraba.
„Prijave dolaze iz svih dijelova zemlje, a u posljednjih deset godina bilježi se prosjek od oko 2000 oboljelih godišnje“, istaknula je Iva Pem Novosel, specijalistica epidemiologije u HZJZ-u.
Uzročnik šuge je grinja, a za uspješno liječenje ključno je da terapiju istodobno provedu svi bliski kontakti. Preparati koje propisuje liječnik moraju se nanijeti isti dan, najčešće se ostavljaju na koži osam sati ili preko noći, nakon čega slijedi tuširanje. Terapiju je u pravilu potrebno ponoviti.
Zarazna kožna bolest
Riječ je o zaraznoj kožnoj bolesti koja se najčešće prenosi izravnim i bliskim kontaktom, dok je prijenos putem odjeće, posteljine ili namještaja moguć, ali znatno rjeđi. Svrbež je najizraženiji noću, a liječnici naglašavaju da je ključno bolest prepoznati i započeti liječenje na vrijeme.
Glavni simptomi svraba su snažan svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini te pojava crvenog osipa na mjestima koja se češu.
Mogu se pojaviti i sitni kanalići, odnosno sivkasto-crne linije na koži, najčešće između prstiju, na ručnim zglobovima, podlakticama, laktovima, pazusima, donjem dijelu trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama i stražnjici. Također su moguće tamne točkaste promjene nalik osipu, a u težim slučajevima i bubuljice.
Kod djece mogu biti zahvaćeni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani. Zbog češanja može doći do sekundarne bakterijske infekcije, a kod osoba oslabljenog imuniteta može se razviti rjeđi, ali teži oblik bolesti, poznat kao norveški svrab, kod kojeg dolazi do masovnog umnažanja grinja.
