“Hrvatska obala može ostati zaštićena i održiva samo kroz sustavno upravljanje i dugoročne strategije, gdje priroda i lokalno stanovništvo dolaze prije profita.”
Hrvatska obala jedno je od najvažnijih prirodnih i gospodarskih bogatstava države. Turizam čini gotovo 20 % BDP-a i pokreće plavo gospodarstvo, ali gužve, masovni turizam i neadekvatna infrastruktura ozbiljno ograničavaju njezin održivi razvoj. Ceste, parkirališta, kanalizacija i odvodnja nisu prilagođeni intenzitetu turističkog prometa, a nedostatak domicilne radne snage dodatno otežava održavanje kvalitete usluga.
Državni strateški dokumenti do 2030. godine predviđaju smanjenje sezonalnosti, očuvanje okoliša i kulturne baštine te poboljšanje života lokalnog stanovništva. No praksa pokazuje da implementacija kasni. Loša koordinacija u prostornom planiranju i neujednačena provedba regulacija rezultiraju degradacijom okoliša i vizualnom polucijom koja udara “šakom u oko” svakome tko posjeti obalu.
Ekološki problemi nisu teorija. Morski ekosustavi su pod pritiskom, posidonija se uklanja, plaže se mehanički preuređuju – dugoročne posljedice su ozbiljne. Održivi razvoj često ostaje slogan jer ekološki standardi nisu sustavno provodivi niti se njihova provedba prati i kažnjava.
Hrvatska ima pristup europskim fondovima poput EMFAF-a, ali oni su fragmentirani i bez jasne povezane vizije. Projekti se financiraju, ali sustavno upravljanje obalom ne daje očekivane rezultate. Primjeri Nizozemske, Norveške i Australije inspirativni su, ali se ne mogu preslikati na hrvatski kontekst zbog različitih uvjeta, institucija i politike.
Što je rješenje?
- Procjena prihvatnog kapaciteta destinacija.
- Koordinirano upravljanje fondovima i mjerama zaštite.
- Jačanje kapaciteta lokalnih zajednica – razvoj sposobnosti, znanja i resursa lokalne vlasti, civilnog sektora, udruga, tvrtki i građana.
- Sustavno praćenje rezultata provedbe politika.
- Diversifikacija gospodarskih aktivnosti kako bi se smanjila ovisnost o masovnom turizmu.
Samo ovakav sustavan i odgovoran pristup može sačuvati prirodni i kulturni kapital Hrvatske obale za buduće generacije.
“Priroda i ljudi na obali moraju dolaziti prije profita – samo tako Hrvatska obala može biti održiva.”
Kap. Milo Miklaušić
PROČITAJTE JOŠ:
Kapetan Milo Miklaušić: Hoće li ljeto 2026. ponovno staviti priobalje i otoke pod snažan pritisak?
Hoće li ljeto 2026. ponovno staviti priobalje i otoke pod snažan pritisak? Nažalost, sve upućuje na to da hoće. Iako smo u siječnju 2026., iskustva iz prethodnih sezona jasno su pokazala razmjere problema, a suštinske promjene do danas nisu provedene u mjeri koja bi spriječila ponavljanje prošlogodišnje zbrke. Ljeto 2025.
BETON UMJESTO KORISTI Kapetan Milo Miklaušić za Morski HR: “Kako javne luke hrane turizam, a domaći ostaju bez pristupa moru?”
Milo Miklaušić, zapovjednik je s više od 30 godina plovidbenog staža te kapetan pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Tijekom svoje karijere imao je prilike upravljati plovnim objektima u zemlji i u inozemstvu, kao i obnašati uloge menadžera fenomiranih pomorskih kompanija. Posljednjih nekoliko godina aktivno proučava rad Županijskih lučkih uprava,
