Europska unija uputila je ozbiljno upozorenje vlastima u Bosni i Hercegovini da se zemlja nalazi pred realnom prijetnjom stavljanja na popis država pod posebnim financijskim nadzorom, zbog dugotrajnog izostanka ključnih zakona nužnih za učinkovitu borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Iz Delegacije EU u Sarajevu u srijedu su podsjetili kako je Bosna i Hercegovina još u veljači 2025. ušla u jednogodišnje razdoblje pojačanog promatranja koje provodi Radna skupina za financijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), najvažnije globalno tijelo u tom području.
Razlog za to su ozbiljni propusti u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, koje je identificirao Komitet Vijeća Europe MONEYVAL u izvješću o uzajamnoj evaluaciji objavljenom u prosincu 2024. godine.
Siva lista
Kako ističu iz Delegacije EU, razdoblje promatranja završava za svega nekoliko tjedana. Ako do tada ne bude ostvaren značajan i mjerljiv napredak u otklanjanju utvrđenih nedostataka, vrlo je izvjesno da će FATF Bosnu i Hercegovinu uvrstiti na popis država pod pojačanim nadzorom, poznat kao siva lista.
Takav scenarij imao bi izravne i dugoročne posljedice po gospodarstvo zemlje. Posebne provjere svih financijskih transakcija dodatno bi opteretile poslovanje poduzeća i banaka, usporile platni promet, smanjile interes investitora i narušile ukupni ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine. Ograničenja bi se osjetila i u pristupu međunarodnim financijskim tržištima, privatnim komercijalnim aktivnostima te javnim fiskalnim poslovima, a dodatno bi se ugrozile i šanse BiH za priključenje Jedinstvenom području plaćanja u eurima, SEPA.
Europska unija zbog toga poziva nadležna tijela u Bosni i Hercegovini na hitno djelovanje i žurno usvajanje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, kao i Zakona o ciljanim financijskim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Kao nužan korak ističe se i uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata, koji u BiH još uvijek ne postoji.
Unatoč višegodišnjim upozorenjima, Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih političkih sukoba i sporova oko nadležnosti do danas nije uspjela uspostaviti funkcionalno koordinacijsko tijelo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ne postoji ni sustav nadzora temeljen na procjeni rizika, posebno nad odvjetnicima, bilježnicima, računovođama, agentima za nekretnine i pružateljima usluga virtualne imovine, niti učinkovit mehanizam kojim bi se spriječio ulazak rizičnih osoba u vlasničke strukture poduzeća.
Od pravosudnih institucija, tužiteljstava i sudova, traži se i znatno veći broj istraga i pravomoćnih presuda za kaznena djela pranja novca, kao i uspostava ujednačene sudske prakse koja trenutačno ne postoji, jer svaki entitet postupa prema vlastitim pravilima.

