Ukrajinsko-ruski rat: SAD će razmotriti proširenje Odbora za mir u Gazi na čelu s Trumpom na Ukrajinu

Trumpova administracija razmatrala je ideju proširenja “Odbora za mir” u Gazi kako bi uključila Ukrajinu i druge zemlje razorene sukobima, izvijestio je Financial Times.

Takozvani plan Gaze “Odbor mira” modeliran je prema planovima američkog predsjednika Donalda Trumpa za poslijeratnu obnovu Gaze.

Detalji plana nisu poznati.

Trump je prvi put najavio stvaranje Odbora za mir u Gazi 15. siječnja u objavi na Truth Socialu, signalizirajući početak druge faze plana pod vodstvom SAD-a usmjerenog na uspostavu dugoročnog mira između Izraela i Palestinaca.

Očekuje se da će odbor, kojim će predsjedati Trump, privremeno preuzeti upravljanje Gazom i napore u obnovi.

Trump je imenovao nekoliko svjetskih čelnika u odbor, uključujući predsjednika Svjetske banke Ajaya Bangu i kanadskog premijera Marka Carneyja.

Očekuje se da će potpuni popis biti predstavljen sljedeći tjedan na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu i uključuje visoke osobe uključene u mirovne pregovore Ukrajine i Rusije, poput posebnih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, kao i državnog tajnika Marca Rubia.

Osoba upoznata s prijedlogom rekla je za FT da Trumpova administracija na koncept gleda “kao na potencijalnu zamjenu za UN… neku vrstu paralelnog neslužbenog tijela koje bi se bavilo drugim sukobima izvan Gaze”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da su savezničke zalihe protuzračnih obrambenih sustava i projektila nedovoljne, upozorivši da Rusija priprema nove udare velikih razmjera.

U svom večernjem obraćanju Zelenski je rekao da je ključno da ukrajinski partneri poslušaju zahtjeve Kijeva za dodatnom podrškom.

Trumpova administracija razmatrala je ideju proširenja “Odbora za mir” u Gazi kako bi uključila Ukrajinu i druge zemlje razorene sukobima, izvijestio je Financial Times.

Visoki kijevski dužnosnik uključen u pregovore s Washingtonom rekao je da se raspravlja o zasebnoj “ploči mira” kao dijelu prijedloga za okončanje ruskog rata, izvijestio je Financial Times.

Takozvani plan Gaze “Odbor mira” modeliran je prema planovima američkog predsjednika Donalda Trumpa za poslijeratnu obnovu Gaze.

Detalji plana nisu poznati.

Trump je prvi put najavio stvaranje Odbora za mir u Gazi 15. siječnja u objavi na Truth Socialu, signalizirajući početak druge faze plana pod vodstvom SAD-a usmjerenog na uspostavu dugoročnog mira između Izraela i Palestinaca.

Očekuje se da će odbor, kojim će predsjedati Trump, privremeno preuzeti upravljanje Gazom i napore u obnovi.

Trump je imenovao nekoliko svjetskih čelnika u odbor, uključujući predsjednika Svjetske banke Ajaya Bangu i kanadskog premijera Marka Carneyja.

Očekuje se da će potpuni popis biti predstavljen sljedeći tjedan na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu i uključuje visoke osobe uključene u mirovne pregovore Ukrajine i Rusije, poput posebnih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, kao i državnog tajnika Marca Rubia.

Osoba upoznata s prijedlogom rekla je za FT da Trumpova administracija na koncept gleda “kao na potencijalnu zamjenu za UN… neku vrstu paralelnog neslužbenog tijela koje bi se bavilo drugim sukobima izvan Gaze”.

Češka je spremna Ukrajini opskrbiti borbene zrakoplove sposobne za obaranje nadolazećih bespilotnih letjelica, rekao je predsjednik Petr Pavel ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom tijekom razgovora u Kijevu u petak.

Pavel nije dao detalje, ali je prije dvije godine rekao da bi podzvučni borbeni zrakoplovi češke proizvodnje L-159 mogli biti prebačeni u Ukrajinu, koja se već gotovo četiri godine bori protiv ruske invazije punog opsega.

“Češka Republika može, u relativno kratkom vremenu, osigurati nekoliko srednjih borbenih zrakoplova koji su vrlo učinkoviti protiv bespilotnih letjelica, i vjerujem da to pitanje možemo brzo i uspješno riješiti”, rekao je Pavel na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim.

Dodao je da bi Prag također mogao isporučiti sustave za rano upozoravanje, uključujući pasivne radare.

Pavel, bivši vojni general i bivši šef vojnog odbora NATO-a, bio je snažan pristaša Ukrajine i češke inicijative za opskrbu Kijeva streljivom velikog kalibra koju su financirali zapadni donatori.

Nova češka vlada koju vodi populist Andrej Babis pristala je nastaviti inicijativu, ali je obećala da neće osigurati nacionalna sredstva za vojnu pomoć Ukrajini.

Češka vojska ima 24 zrakoplova L-159 u konfiguracijama s jednim i dva sjedala, prvenstveno za obuku i podršku na zemlji. Njegovi glavni borbeni zrakoplovi su 14 švedskih Saab JAS-39 Gripena, a naručio je 24 borbena zrakoplova F-35 američke proizvodnje, a isporuke se očekuju nakon 2030. godine.

Pod prethodnom vladom, Češka je opskrbljivala Ukrajinu teškom opremom, uključujući tenkove i helikoptere iz vojnih zaliha, i primala kompenzaciju od NATO saveznika dok se naoružavala zapadnim sustavima.

Ukrajinsko izaslanstvo ide u Sjedinjene Države na razgovore o sigurnosnim jamstvima i paketu za poslijeratni oporavak, rekao je u petak predsjednik Volodymyr Zelensky, dodajući da bi dokumenti mogli biti potpisani na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu idućeg tjedna.

Zelenski je rekao da Kijev također želi jasnoću od Washingtona o ruskom stajalištu prema mirovnim naporima koje podupire SAD za okončanje gotovo četverogodišnjeg rata.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je Kijev Independent da se očekuje susret ukrajinske delegacije s američkim posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom, kao i sa savjetnikom i zetom predsjednika Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom.

Ukrajina se nada da će dobiti veću jasnoću o “dokumentima koje smo zapravo izradili s američkom stranom i o odgovoru Rusije na sav ovaj diplomatski rad”, rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare s češkim predsjednikom Petrom Pavelom u Kijevu.

“Dobro smo surađivali s američkom stranom, samo nismo na istoj strani u nekim pitanjima”, rekao je.

Zelenski je optužio Moskvu za usporavanje mirovnih napora, navodeći nedavne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. “Njih ne zanimaju dogovori, već daljnje uništavanje Ukrajine”, rekao je.

Također je pozvao na bržu dostavu pomoći protuzračne obrane, rekavši da su neki sustavi ostali bez projektila. Moramo se boriti za te pakete krvlju, životima ljudi, rekao je Zelenski.

Ukrajinski glavni grad Kijev ostao je sa samo pola struje koja je potrebna za njegovo stanovništvo jer se suočava s najtežom ratnom energetskom krizom nakon valova ruskih napada na njegovu infrastrukturu, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.

Kijevu, jednom od najvećih gradova istočne Europe, potrebno je 1700 megavata električne energije za napajanje usluga za njegovih 3,6 milijuna ljudi, rekao je Kličko za Reuters.

Kličko je rekao da je trenutna energetska kriza najteži izazov s kojim se glavni grad suočava u gotovo četiri godine od ruske invazije u veljači 2022.

“Prvi put u povijesti našeg grada da je veći dio grada u tako jakim mrazevima ostao bez grijanja i velike nestašice struje”, rekao je Kličko, bivši svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji, u intervjuu u svom uredu u srcu Kijeva.

Jako hladno vrijeme s ledenom kišom i snijegom pogoršalo je izazove. Najniže noćne temperature pale su do -17C u Kijevu ovaj tjedan.

Kličko je rekao da su ukrajinski međunarodni partneri požurili s dodatnim generatorima, a timovi za popravke radili su danonoćno kako bi vratili grijanje nakon ruskog udara prošlog tjedna koji je prekinuo opskrbu 6000 stambenih zgrada.

Još oko 100 zgrada nema grijanje, kazao je.

“Sada ne radimo samo danju, radimo i noću”, rekao je. “Za nas ne postoji početak i kraj radnog dana.”

David Lammy inzistirao je da UK stoji “rame uz rame” s Ukrajinom tijekom posjeta Kijevu.

Zamjenik premijera posjetio je glavni grad Ukrajine kako bi obilježio prvu godišnjicu 100-godišnjeg sporazuma o partnerstvu između dviju zemalja, čiji je cilj, između ostalog, poticanje tješnje obrane i trgovinskih veza.

Tijekom putovanja, g. Lammy je posjetio mjesto koje su pogodile ruske rakete, govorio na summitu poslovnih čelnika i susreo se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Posjet je uslijedio nakon što je vlada objavila da Ukrajini daje dodatnih 20 milijuna funti za pomoć u jačanju energetske infrastrukture, glavne mete ruskih napada.

“Počašćen sam što sam ovdje kako bih obilježio prvu godišnjicu našeg 100-godišnjeg partnerstva jer je sigurnost Ukrajine i naša sigurnost”, rekao je g. Lammy tijekom posjeta.

Dodao je: “Ovo je više od puke solidarnosti. Naše prijateljstvo je zajednički stav protiv ruske agresije diljem Europe.

“Ali danas idemo dalje: oslobađamo ulaganja, produbljujemo zajedničko djelovanje i ponovno potvrđujemo svoje vodstvo u Koaliciji voljnih. UK i Ukrajina stoje rame uz rame kao istinski partneri za slobodu, predani pravednom miru i jačoj, sigurnijoj budućnosti za obje naše nacije.”

Pišući na društvenim mrežama, Zelenski je rekao da su on i zamjenik premijera “razgovarali o svakodnevnim ruskim raketnim napadima na našu energetsku infrastrukturu i načinima za jačanje zaštite od njih”.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je u petak da je osigurala sporazum između Rusije i Ukrajine o provedbi lokalnog prekida vatre kako bi se omogućio početak popravaka na posljednjem preostalom rezervnom dalekovodu za nuklearnu elektranu Zaporizhzhia.

“IAEA nastavlja blisko surađivati ​​s obje strane kako bi osigurala nuklearnu sigurnost u ZNPP-u i spriječila nuklearnu nesreću tijekom sukoba”, rekao je glavni direktor Rafael Mariano Grossi u izjavi u petak.

Zaporizhzhia, najveću nuklearnu elektranu u Europi, okupirale su ruske snage u ožujku 2022.

Šest reaktora elektrane zatvoreno je od okupacije, ali još uvijek treba struju kako bi se nuklearno gorivo sigurno hladilo.