U samo nekoliko tjedna Grenland se od periferne vijesti pretvorio u jednu od najvažnijih tema u svjetskim medijima. ‘Najzaslužniji’ za to američki je predsjednik Donald Trump.
Klimatske promjene, nove pomorske rute, pristup kritičnim sirovinama i sigurnosna arhitektura NATO-a činili su najveći otok na svijetu prostorom na kojem su se preklapali interesi velikih sila, regionalnih aktera i lokalnog stanovništva.
No Trumpova želja da ga prisvoji, pretvorili su Grenland u kriznu točku koja može dovesti do raspada prekoatlantskog saveza.
Trumpu pritom nije jasno zašto Danska uopće polaže ikakva prava na Grenland.
– Činjenica da su tamo pristali brodom prije 500 godina ne znači da posjeduju tu zemlju – rekao je.
Široka autonomija otoka
Danski suverenitet nad Grenlandom nije rezultat klasične kolonijalne dominacije, već dugog kontinuiteta diplomatskih i pravnih odluka, prenosi HRT.
Grenland je kroz povijest bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad otokom, unatoč gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Haagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom.
Danas je Grenland sastavni dio Kraljevine Danske, ali uživa široku autonomiju, uključujući vlastiti parlament, službeni jezik i kontrolu nad prirodnim resursima.
Stanovnici otoka su na referendumima odlučili zadržati vezu s Danskom, uz jaču autonomiju, umjesto potpune neovisnosti. Ovaj odnos predstavlja geopolitički kompromis: Danska pruža sigurnost i međunarodni status, dok Grenland osigurava Danskoj arktički utjecaj i pristup globalnim forumima.
Ukratko, Danska upravlja Grenlandom jer je to pravno, politički i povijesno utemeljeno, dok stanovnici otoka zadržavaju značajnu autonomiju i pravo na buduću samostalnost.
Pravni legitimitet Danske danas je iznimno čvrst, što je rijetkost u arktičkom prostoru, naglašava Paal Sigurd Hilde s norveškog instituta za obranu. Upravo zato Grenland već stoljećima nije bio zona spora.
Pola milijarde eura – cijena geopolitičke relevantnosti
Grenland Danskoj predstavlja ključnu geostratešku polugu. Bez njega, Kopenhagen bi imao ograničen utjecaj izvan europskog kontinenta. S Grenlandom, Danska sudjeluje u Arktičkom vijeću, u NATO sigurnosnim planovima i u globalnim raspravama o klimatskim promjenama.
Grenland Danskoj daje ono što male države rijetko imaju stratešku dubinu, kaže Michael OConnor, bivši savjetnik NATO-a za Arktik. Zbog njega Danska nije samo korisnik sigurnosti, nego i njezin proizvođač.
Analitičari ističu da se godišnja subvencija Grenlandu, od oko 500 milijuna eura, u Kopenhagenu sve više promatra kao cijena geopolitičke relevantnosti, a ne socijalni teret.
Za Europsku uniju Grenland je postao strateški oslonac energetske i industrijske sigurnosti.
Posebno se ističe potencijal rijetkih metala potrebnih za zelenu tranziciju. Godine 2021. Europsko vijeće potvrdilo je da Grenland nije dio državnog područja EU-a i ne pripada jedinstvenom tržištu te ga, za razliku od nekih najudaljenijih regija EU-a, ne obvezuje pravna stečevina EU-a, ali ima pravo na financijsku omotnicu kojom se ojačava strateško partnerstvo.
Bez pristupa arktičkim resursima, europska industrijska politika ostaje ranjiva, upozorava Isabelle Fournier, profesorica sa scveučilišta u Lilleu. Grenland je jedna od rijetkih realnih alternativa kineskoj dominaciji u sektoru kritičnih sirovina.
Za stanovnike Grenlanda geostrateška važnost otoka istodobno je prilika i izazov. Danska pruža socijalnu sigurnost, ali rastuća međunarodna pažnja otvara pitanje dugoročne političke samostalnosti.
Grenlanđani sve više shvaćaju da nisu samo mala zajednica na rubu svijeta, nego akteri u globalnoj igri, smatra Ane Bak, danska analitičarka za arktičku politiku. Pitanje nije hoće li Grenland biti važan, nego tko će imati najveći utjecaj na njegove odluke.
Hina
