Razvoj kontejnerskog prometa, nautičke luke – sve to utječe na morski ekosustav. Buka od transporta i turizma sve je prisutnija i ostavlja posljedice na lokalnu zajednicu i morski svijet.
– Buku stvaraju brodovi, brodice; građevinski radovi na obali, preleti i promet, ekosonderi, sonari – uređaji koje koriste i ribari i oni koji traže naftu i plin. I oni koji istražuju podmorje, pa čak i uređaji koji služe za mjerenje promjene temperature zbog klimatskih promjene isto koriste takve uređaje – objašnjava za emisiju More prof. Lidija Runko Luttengerger s Odsjeka za politehniku Sveučilišta u Rijeci.
Borba za goste što glasnijom glazbom
Za suživot glazbe i turizma potrebni su strategija i pravila kako bi zbog glazbe u turizmu okoliš trpio što manje.
– To je okupacija prostora, koji podliježe pod diktat glazbenog sadržaja koji anulira ili maskira sve druge zvučne sadržaje – upozorava dr. Diana Grgurić s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Kakofonija i buka koja šteti svima
Primorski pejzaž gotovo svih malih mjesta je šetnica kojoj je s jedne strane more, a s druge ugostiteljski objekti koji se za goste “bore” što glasnijom glazbom. Prof. Grgurić dodaje da dolazi do domino-efekta tako da u određenom trenutku “dođe do pretjerane količine decibela, teške kakofonije i bučne situacije koja svima šteti.”
Turistima je i sve atraktivnija glazba s broda, kojoj su onda izložena i bića koja žive u moru.
Neki od gradova već imaju etiketu glazbeno-festivalskih središta, a povećan priljev gostiju ne prati razvoj infrastrukture. Nitko nije protiv turizma i određene vrste glazbe, ali prepušteni su sebi, bez pomoći države. Buka zbog velikog broja turista i kakofonije natjerala je, primjerice, lokalno stanovništvo na Kanarima na prosvjede.
– Novi način promišljanja glazbe kao sadržaja ne mora uvijek biti nužno produciran kroz određene zvučnike. Mi bismo se sigurno trebali vratiti primarnijim načinima produkcije glazbe – smatra prof. Diana Grgurić.
Prije godinu dana donesen je Zakon o pomorskom dobru, ali nije uspio uvesti red u intenzivnu gradnju u Opatiji. Investitori krče zelenilo koje štiti od buke. Zeleni investitori žele proizvoditi energiju na moru, čime bi dodatno izazvali buku pod morem.
– Što to znači? Da će more postati podloga za vjetroelektrane ili fotovoltaika? Opet će se sukobiti turizam, ribari i lokalno stanovništvo s korisnicima koji sve to najavljuju. Najavljuju više da se uzmu javna sredstva iz Europskih fondova nego što ćemo mi kao zemlja imati koristi od takvih investicija – upozorava prof. Lidija Runko Luttengerger.
Koliko buka negativno utječe na život, u javnosti se premalo govori, kao što se i premalo kontrolira uključuju li studije utjecaja na okoliš i element buke. Dok još nismo stigli do točke neizdrživosti, poslušati struku o tome kako najmanje utjecati na morsku floru i faunu, najmanje je što bismo trebali učiniti.
I.N.
