Donald Trump je svoju prvu godinu u Bijeloj kući povezao s nizom dramatičnih vanjskih politika; prisiljavajući na promjenu režima u Venezueli, prijeteći Iranu zračnim napadima i lomeći vitalne odnose sa NATO saveznicima zbog plana za aneksiju Grenlanda.
Ali unatoč agresivnom manevriranju, američki predsjednik inzistira na tome da je mirotvorac. Trump je započeo svoj drugi mandat u siječnju prošle godine s obećanjem da će okončati ruski rat protiv Ukrajine u roku od jednog dana, sukob koji još uvijek traje godinu dana kasnije unatoč opetovanim mirovnim pregovorima uz posredovanje SAD-a.
Unatoč tome, posljednjih mjeseci Trump je počeo tvrditi da je završio osam ratova otkako se vratio na dužnost, te je izjavio kako se “ne može sjetiti nikoga u povijesti tko bi trebao dobiti Nobelovu nagradu više od mene”.
“Osam ratova koje je moja administracija završila u osam mjeseci – nikada nije bilo nečeg sličnog”, hvalio se Trump krajem listopada, tijekom ceremonije potpisivanja prekida sukoba između Kambodže i Tajlanda.
“U prosjeku imamo jedan mjesečno… To je kao, ne bih trebao reći da je to hobi, jer je puno ozbiljnije, ali nešto u čemu sam dobar i nešto što volim raditi.”
U nastavku Independent provjerava može li Trumpov samoproglašeni popis postignuća izdržati ispitivanje.
Izrael i Hamas: Stotine mrtvih od američkog sporazuma o prekidu vatre
U listopadu 2025. Trumpova je administracija uspjela posredovati u primirju između Izraela i Hamasa nakon dvije godine smrtonosnih sukoba, izazvanih napadom terorističke skupine 7. listopada 2023. U napadu je ubijeno oko 1200 ljudi, a još oko 250 uzeto je za taoce.
Vlasti Gaze kažu da je više od 71.000 Palestinaca ubijeno u dvogodišnjem izraelskom napadu na pojas koji je uslijedio.
U sklopu primirja uz posredovanje SAD-a, Trump je osigurao oslobađanje posljednjih živih talaca i sva tijela preminulih osim jednog su vraćena.
“Svi su sretni”, uvjeravao je u listopadu, vozeći pobjednički krug u izraelskom parlamentu uz oduševljeni pljesak. “Trebalo je 3000 godina da dođemo do ove točke, možete li vjerovati? I to će također izdržati.”
Međutim, uz stotine mrtvih otkako je sporazum stupio na snagu, mnogi tvrde da je to primirje samo u imenu.
Borbe na terenu su smanjene, ali Palestinci i dalje ginu zbog ‘kršenja primirja’ koje navodi Izrael. Više od 400 Palestinaca i tri izraelska vojnika ubijeni su otkako je primirje stupilo na snagu. UN je u siječnju 2026. rekao da je među mrtvima više od 100 djece, uključujući žrtve napada dronovima i kvadrokopterima.
SAD je u siječnju objavio da nastavlja s drugom fazom svog plana zauvijek okončanja sukoba, s novom vladom za Gazu i demilitarizacijom Hamasa. Hamas još nije pristao na te uvjete i ponovno se okupio nakon prekida vatre.
Nekoliko dana nakon objave druge faze, Bloomberg je izvijestio da Trump želi da zemlje plate milijardu dolara za pridruživanje mirovnom odboru.
Predsjednik je također jasno dao do znanja da Gazu vidi kao potencijalnu priliku za ulaganje, uz tvrdnje da bi se mogla pretvoriti u ‘rivijeru’ unatoč desetljećima smrtonosnog sukoba.
Kambodža i Tajland: Borbe se nastavljaju tjednima nakon prekida vatre
Granični sporovi dugo su uzrokovali napetosti između Tajlanda i susjedne Kambodže. Suprotstavljene tvrdnje uglavnom proizlaze iz karte iz 1907. koju su izradili francuski kolonijalni vladari kako bi razdvojili dvije zemlje.
Sukob je izbio u svibnju 2025. kada su oružane snage pucale jedna na drugu na relativno maloj “ničijoj zemlji” na koju polažu pravo obje zemlje. Uslijedili su tjedni sukoba, s desecima ubijenih i gotovo milijun ljudi navodno raseljenih.
Dužnosnici obiju zemalja pripisali su Trumpu zasluge što ih je natjerao na primirje u srpnju. Trump je rekao da je upozorio tajlandske i kambodžanske čelnike da SAD neće nastaviti s trgovinskim sporazumima ako se neprijateljstva nastave.
Uslijedio je detaljniji listopadski dogovor, također pod Trumpovim pritiskom. Početkom prosinca ponovo su izbile teške borbe prije nego što je 27. prosinca potpisan novi prekid vatre.
Do 4000 kambodžanskih obitelji još uvijek se ne može vratiti u domove duž sporne granice zbog tajlandskih upada, rekao je u siječnju kambodžanski ministar vanjskih poslova Prak Sokhonn.
Indija i Pakistan: ‘Nije pravi rat’
Sukob je izbio između Indije i Pakistana u svibnju, pri čemu su obje strane razmjenjivale vatru preko linije kontrole nakon terorističkog napada u Kašmiru koji je pod kontrolom Indije.
Trump je rekao da su SAD posredovale u prekidu vatre kako bi se neprijateljstva okončala u roku od nekoliko dana. Rekao je da je do toga došlo dijelom jer je ponudio trgovinske koncesije.
Pakistan je zahvalio Trumpu, ali je Indija demantirala njegove tvrdnje rekavši da nikada nisu razgovarali o trgovini u kontekstu primirja.
Evelyn Farkas, izvršna direktorica Instituta McCain Državnog sveučilišta u Arizoni, rekla je da SAD možda zaslužuje neke zasluge za okončanje sukoba, ali je za Associated Press rekla: “Nisam sigurna biste li to definirali kao pravi rat.”
Ruanda i DRC: Borbe se nastavljaju unatoč prekidu vatre
Trump je igrao ulogu u posredovanju u primirju između Ruande i Demokratske Republike Kongo prošle godine – ali sukob je daleko od kraja.
Obje zemlje potpisale su krajem lipnja sporazum o prekidu vatre uz posredovanje SAD-a, ali on nikada nije pravilno proveden. Trump je zatim pozvao čelnike u Washington u prosincu da potpišu više dokumenata kojima jamče da su predani miru.
Borbe su se nastavile, a do kraja prošle godine pobunjenička skupina M23 koju podržava Ruanda držala je više teritorija u istočnom DRC-u nego ikad prije. Ruanda je dugo poricala da podržava skupinu, koja kaže da se neće povinovati skupini koja nije izravno uključena u nju.
Trump također nije jedina stranka koja tvrdi da posreduje u miru. Katar je posredovao u pregovorima između Konga i M23, ali su se obje strane međusobno optuživale za kršenje primirja.
U siječnju je DRC optužio pobunjenike za 1500 smrti dok su sukobi ponovno izbijali. Regionalni ministri obrane okupili su se na hitnoj konferenciji kako bi se pozabavili spiralnim sukobom, a diplomatski pritisak jenjava.
Armenija i Azerbajdžan: Napredak, ali treba još učiniti
Armenija i Azerbajdžan sukobljavaju se oko teritorija od ranih 1990-ih, kada su etničke armenske snage preuzele kontrolu nad pokrajinom Karabah, međunarodno poznatom kao Nagorno-Karabah, i obližnjim teritorijima.
Trump je pozvao čelnike dviju zemalja u Bijelu kuću u kolovozu kako bi potpisali sporazum usmjeren na okončanje neprijateljstava. Postojali su sporazumi o ponovnom otvaranju ključnih trgovačkih putova i predanosti mirovnom sporazumu, ali ih još treba ratificirati.
U siječnju je Radio France Internationale izvijestio da je objavljen okvir nakon što su se armenski dužnosnici sastali s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. Sporazum daje Washingtonu 74 posto udjela u tvrtki koja će graditi ceste, željeznicu, energetsku i digitalnu infrastrukturu, dodaje RFI.
William Dunbar, suradnik RAND Europe, rekao je da istinski mirovni sporazum “ima potencijal transformirati jedan od najnerješivijih sukoba na području bivšeg Sovjetskog Saveza”. Kako bi to proveo, zapad će morati održati svoj angažman do 2026., rekao je.
Egipat i Etiopija: Tenzije da, ali ne i rat
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt uvrstila je Egipat i Etiopiju na popis sukoba koje je “predsjednik sada okončao” prošle godine.
Njih dvoje imaju dugi spor oko Velike etiopske renesansne brane, koju Egipat vidi kao pitanje nacionalne sigurnosti, strahujući da će ugroziti opskrbu vodom.
Brana je otvorena u rujnu unatoč protivljenju Egipta i Sudana. Tijekom svog prvog mandata, Trump je pokušao posredovati u dogovoru između dviju zemalja, ali ih nije uspio natjerati da pristanu.
Rastuće tenzije još nisu prerasle u fizički obračun. Također nije jasno koja je Trumpova uloga u posredovanju u svađi.
Rekao je u srpnju, prije Leavittovih primjedbi: “Radimo na tome, ali to će se riješiti.”
Srbija i Kosovo: Nedostatak napretka u prvom mandatu
Kosovo je bivša srbijanska pokrajina koja je proglasila neovisnost 2008. godine.
Bijela kuća navodi sukob kao onaj koji je Trump riješio. No, unatoč stalnim napetostima, nije bilo prijetnje od rata između susjeda tijekom Trumpova drugog mandata ili njegovog značajnog doprinosa ove godine poboljšanju odnosa.
Tijekom svog prvog mandata Trump je dogovorio opsežan dogovor između zemalja, ali mnogo toga što je dogovoreno nikada nije provedeno.
Napredak na dogovorenim projektima, kao što je predviđena “Autocesta mira”, koja povezuje Beograd i Prištinu kako bi se olakšala trgovina i putovanja između zemalja, bio je vrlo spor.
Ono što je ključno, sporazumi se nikad ne dotiču glavnog elementa spora: odbijanja Srbije da službeno prizna Kosovo.
U prosincu je objavljeno da je Jared Kushner, predsjednikov zet, povukao svoju tvrtku privatnog kapitala iz 500 milijuna dolara vrijednog projekta luksuznog hotela u Srbiji nekoliko sati nakon što su tužitelji optužili četiri visoka vladina dužnosnika za podmićivanje.
Izrael i Iran: Obnovljene prijetnje dok rastu prosvjedi
Bijela kuća pripisuje Trumpu zasluge za okončanje 12-dnevnog rata između Izraela i Irana prošlog lipnja. On je pregovarao o tom prekidu vatre nakon bombardiranja iranskih nuklearnih lokacija.
“Zbog odlučne vojne akcije, predsjednik Trump stvorio je uvjete za okončanje rata, [while also] desetkovanje – birajte svoju riječ – brisanje, uništavanje iranskih nuklearnih sposobnosti,” rekao je tada njegov ministar obrane, Pete Hegseth.
Bijela kuća odbacila je izvješća američke obrambene obavještajne agencije da je ta akcija samo unazadila iranski nuklearni program za nekoliko mjeseci.
Do prosinca je Trump razmatrao ponovne udare nakon što ga je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izvijestio da se iranski program rekonstruira.
Trump je razmatrao daljnju vojnu akciju protiv Irana u siječnju ove godine zbog njegovog brutalnog slamanja prosvjeda protiv vlade diljem zemlje, ali čini se da je odstupio, barem za sada.
Izrael je također upozorio da bi mogao ponovno napasti Iran ako se osjeti ugroženim, nastavljajući desetljećima duge napetosti između dviju zemalja.
