Reformom poreznog sustava, najavljenom krajem 2024. godine, ukidaju se mnoge porezne olakšice koje su bile na snazi još od 1994. godine, kada je Kina još provodila višedesetljetnu politiku jednog djeteta. Istodobno, od poreza na dodanu vrijednost (PDV) oslobođene su usluge vezane uz vjenčanja i skrb za starije osobe, kao i produljenje rodiljnog dopusta i novčane potpore, navodi BBC.
Budući da se zemlja suočava sa starenjem stanovništva i usporenim gospodarskim rastom, Peking intenzivno pokušava potaknuti mlade Kineze na brak, a parove na potomstvo. Službeni podaci pokazuju da se broj stanovnika Kine smanjuje već treću godinu zaredom, a 2024. godine rođeno je samo 9,54 milijuna beba. To je otprilike upola manje nego prije deset godina, kada je Kina počela ublažavati ograničenja broja djece po obitelji.
China will impose a 13% tax on condoms and other birth control products starting January 1, 2026, as part of efforts to boost its declining birth rate. pic.twitter.com/EpTbzg9fgb
— Current Report (@Currentreport1) December 14, 2025
Neželjene trudnoće i infekcija HIV-om
Ipak, uvođenje poreza na kontracepcijska sredstva – koji se odnosi na kondome, kontracepcijske pilule, uloške i implantate – izazvalo je zabrinutost zbog mogućeg porasta neželjenih trudnoća i infekcija HIV-om, ali i podsmijeh. Neki naglašavaju da je potrebno mnogo više od skupih kondoma kako bi ih se potaknulo na roditeljstvo.
Dok je jedan prodavač pozivao kupce da stvore zalihe prije poskupljenja, jedan se korisnik društvenih mreža našalio: „Sada ću kupiti kondome za cijeli život“. Drugi je napisao da su ljudi itekako svjesni razlike u cijeni kondoma i troškova odgoja djeteta.
Kina je jedna od najskupljih zemalja na svijetu za podizanje djeteta, prema izvješću pekinškog Instituta za istraživanje stanovništva YuWa iz 2024. godine. Troškove dodatno povećavaju visoke školarine u izrazito konkurentnom obrazovnom sustavu, kao i poteškoće s kojima se žene suočavaju u usklađivanju karijere i roditeljstva, navodi se u studiji.
Imam jedno dijete i ne želim više
Zbog usporenoga gospodarskog rasta, koji je djelomično izazvala kriza na tržištu nekretnina, obitelji, a posebice mladi, postali su nesigurni u pogledu budućnosti. „Imam jedno dijete i ne želim više“, kaže za BBC 36-godišnji Daniel Luo koji živi u istočnoj pokrajini Henan. „To je kao kada poskupi karta za metrou. Ako cijena poraste za juan ili dva, ljudi koji se voze metroom ne mijenjaju navike. I dalje se morate voziti, zar ne?“
Kaže da ga povećanje cijene kondoma ne brine. „Kutija kondoma koštat će možda pet juana više, možda deset, a u najgorem slučaju dvadeset. Na godišnjoj razini to je svega nekoliko stotina juana i potpuno je priuštivo.“
Međutim, ovaj dodatni trošak nekima bi mogao predstavljati problem, što brine Rosie Zhao iz grada Xi’ana u središnjoj Kini. Kaže da poskupljenje kontracepcijskih sredstava, koja su osnovna potreba, može navesti studente i financijski ugrožene ljude na „rizične“ seksualne odnose. To bi, prema njezinim riječima, bio „najopasniji mogući ishod ove politike“.
Analitičari su podijeljeni oko stvarnog cilja porezne reforme. Zamisao da će povećanje poreza na kondome utjecati na rast nataliteta predstavlja „pretjerano“ očekivanje, smatra demograf Yi Fuxian sa Sveučilišta Wisconsin-Madison u SAD-u. On smatra da Peking prvenstveno želi prikupiti više poreznih prihoda u trenutku kada se zemlja suočava s padom tržišta nekretnina i rastućim javnim dugom. Prihodi od PDV-a prošle su godine iznosili skoro milijardu dolara i činili su blizu 40 % ukupnih poreznih prihoda Kine.
‘Uvođenje poreza na kondome ima simboličnu važnost’
Uvođenje poreza na kondome ima prvenstveno „simboličnu važnost“ i odražava nastojanja Pekinga da potakne rast „zapanjujuće niske“ stope fertiliteta, izjavila je Henrietta Levin iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). Objašnjava da će ovaj plan otežati i činjenica da će već zadužene pokrajinske vlade morati provoditi mnoge od ovih mjera i isplaćivati poticaje, a nije jasno imaju li za to dovoljno sredstava.
Levin također upozorava da bi se kineski pristup mogao obiti o glavu ako ljudi steknu dojam da se država previše miješa u duboko osobne odluke. Nedavno su se pojavili izvještaji da su dužnosnici u nekim pokrajinama zvali žene i ispitivali ih o menstrualnim ciklusima i planovima za rađanje. Zavod za zdravstvo pokrajine Yunnan naveo je da su ti podaci potrebni za utvrđivanje broja trudnica. Međutim, Levin ističe da takva praksa nimalo ne pomaže ugledu vlasti. „Partija se jednostavno ne može suzdržati od miješanja u svaku odluku koja joj je važna. Tako, na neki način, postaje sama sebi najveći neprijatelj.“
Rast prodaje seksualnih pomagala
Stručnjaci, ali i same žene, ocjenjuju da političko vodstvo, u kojem dominiraju muškarci, ne razumije društvene promjene koje pokreću ove trendove. Zapadne zemlje, ali i države u regiji poput Južne Koreje i Japana, već godinama pokušavaju povećati stopu nataliteta. Jedan od razloga je teret skrbi o djeci koji, prema istraživanjima, nerazmjerno snose žene. No, uočavaju se i druge promjene, poput pada broja brakova i smanjenog interesa za izlaske i upoznavanje.
Kineske mjere nisu uzele u obzir glavni problem – način na koji mladi danas komuniciraju, čime se sve više izbjegavaju istinske ljudske veze, kaže Luo iz pokrajine Henan. Ukazuje na rast prodaje seksualnih pomagala, što vidi kao znak da se ljudi sve više „zadovoljavaju sami“, jer je interakcija s drugima postala dodatno opterećenje.
Kaže da je lakše i ugodnije biti na internetu zbog pritiska u stvarnom svijetu. „Mladi danas trpe mnogo veći društveni pritisak nego prije 20 godina. Materijalno žive bolje, ali su očekivanja od njih daleko veća. Svi su jednostavno iscrpljeni.“
