Europska unija objavila je nove podatke o broju svojih građana koji žive u drugim državama članicama, a rezultati su pokazali snažan demografski trend iseljavanja iz istočne i jugoistočne Europe prema zapadu i sjeveru kontinenta. Statistika, temeljena na podacima Eurostata, donosi usporedbu po državama i otkriva koliki udio ukupnog stanovništva svake zemlje danas živi izvan svoje domovine, ali unutar granica EU.
Na samom vrhu ljestvice nalazi se Rumunjska, s više od tri milijuna svojih građana koji žive i rade u drugim državama Unije. To čini čak 16,28 posto ukupnog stanovništva te zemlje, što Rumunjsku uvjerljivo stavlja na prvo mjesto po relativnom i apsolutnom iseljavanju unutar EU prostora.
Odmah iza Rumunjske nalazi se Hrvatska, koja prema ovim podacima drži drugo mjesto, odnosno “srebrnu medalju” u europskom poretku. Iz Hrvatske danas u drugim državama članicama živi oko 575 tisuća ljudi, što čini približno 14,9 posto ukupnog stanovništva. Postotak je gotovo jednak rumunjskom, što pokazuje koliko su demografski gubici dviju zemalja dramatično slični. Ovi brojevi potvrđuju ono što se u svakodnevnom životu već dugo osjeća – čitave generacije mladih i radno sposobnih ljudi iz Hrvatske svoj su život nastavile u Njemačkoj, Irskoj, Austriji, Nizozemskoj i skandinavskim državama, tražeći stabilnije plaće, sigurnije radne uvjete i bolju perspektivu za svoje obitelji.
Bugarska za petama
Na trećem mjestu nalazi se Bugarska, s oko 753 tisuće građana u drugim državama EU, što čini više od 11 posto ukupnog stanovništva. Slijede Portugal i Luksemburg, pri čemu je kod Luksemburga posebno zanimljivo da relativno mali apsolutni broj iseljenika čini velik postotak ukupne populacije.
Baltičke države – Litva, Estonija i Latvija – također bilježe visoke udjele stanovništva koje živi u inozemstvu, svi iznad pet posto, što dodatno potvrđuje obrazac snažnih migracija iz manjih i ekonomskih slabijih zemalja prema razvijenijim dijelovima Unije. Slovačka, Mađarska i Poljska također se nalaze visoko na ljestvici, s milijunima svojih građana raseljenih diljem EU. Iako su te zemlje veće od Hrvatske, postoci jasno pokazuju da se radi o strukturalnom problemu, a ne samo o privremenom ekonomskom ciklusu.
Zanimljivo je da su među državama s relativno visokim udjelom iseljenika i Slovenija te Nizozemska, iako iz potpuno različitih razloga – u Sloveniji je riječ o manjoj populaciji, dok je kod Nizozemske migracija više povezana s mobilnošću visokoobrazovanih radnika unutar zajedničkog tržišta rada. Na dnu ljestvice nalaze se velike i gospodarski snažne zemlje poput Francuske i Njemačke, gdje udio građana koji žive u drugim državama članicama iznosi manje od jedan posto ukupnog stanovništva. To pokazuje da razvijene ekonomije uglavnom zadržavaju svoje ljude, dok istovremeno privlače radnu snagu iz ostatka Europe.
Posebno je znakovito da se Hrvatska, kao relativno mala zemlja, nalazi tako visoko na ljestvici i po apsolutnom broju i po postotku. Gotovo svaki šesti ili sedmi Hrvat danas živi u nekoj drugoj državi Europske unije, što ima dalekosežne posljedice za tržište rada, mirovinski sustav, obrazovanje i ukupnu demografsku sliku zemlje.
U usporedbi s Rumunjskom, razlika je minimalna, a trendovi su gotovo identični: masovno iseljavanje mladih, pad nataliteta, starenje stanovništva i sve veći pritisak na preostalu radnu snagu. U tom “finalu” demografskog natjecanja, Hrvatska i Rumunjska igraju u istoj ligi, s vrlo sličnim postotcima gubitka stanovništva.
Podaci Eurostata tako ne govore samo o migracijama, već i o dubokim društvenim i ekonomskim nejednakostima unutar same Europske unije. Sloboda kretanja omogućila je milijunima ljudi bolji život, ali je istodobno ispraznila čitave regije i zemlje. Za Hrvatsku, ovi brojevi nisu samo statistika, već upozorenje. Svaki postotak na ovoj ljestvici znači tisuće obitelji, prazne škole, nedostatak radnika i dugoročne izazove za razvoj zemlje. Dok se europske institucije ponose mobilnošću radne snage, nacionalne države poput Hrvatske sve se teže nose s posljedicama tog procesa. Srebrna medalja u ovoj kategoriji nije sportski uspjeh, nego ozbiljan signal za uzbunu.
U konačnici, ova tablica jasno pokazuje gdje se Europa dijeli na zemlje koje gube i zemlje koje dobivaju stanovništvo. A Hrvatska, nažalost, već godinama igra u vrhu one prve skupine.
