U Brčko distriktu BiH godinama se gomilaju sumnje u zakonitost visokoškolskih diploma zaposlenih u javnom sektoru. Istraživanja organizacija civilnog društva pokazuju da su deseci, pa čak i stotine službenika zaposleni s diplomama visokoškolskih ustanova koje u trenutku njihova izdavanja nisu bile akreditirane. Upravo zbog toga ova je tema bila u središtu rasprave na posljednjoj sjednici Skupštine Brčko distrikta, koja je usvojila izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju u prvom čitanju.
Problem takozvanih „butik diploma“ u Brčkom nije nov, no tek posljednjih godina poprima jasnije razmjere. Analize pokazuju da su u javnim institucijama zaposlene osobe s diplomama visokoškolskih ustanova koje u vrijeme njihova školovanja nisu bile akreditirane, što je suprotno Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.
Izdano više od 10 tisuća fakultetskih diploma
„Nisam za zabrane, nego da se jednostavno ispune određeni kriteriji koji bi trebali biti stroži. Tako je to riješeno u Srbiji. S druge strane, moja je ideja da se napravi neovisna rang-lista svih fakulteta i da se na temelju toga dodjeljuju bodovi prilikom prijave za posao u javnoj upravi“, izjavio je društveni aktivist Bojan Bošković za FTV.
Pitanje akreditacije i kvalitete visokog obrazovanja ponovno je otvoreno u Skupštini Brčko distrikta.
„U Brčko distriktu je, prema određenim procjenama, izdano više od 10 tisuća fakultetskih diploma s visokoškolskih ustanova. A mi, nažalost, nemamo studentski grad, nemamo studentsku atmosferu, nemamo odraz toga ni u gospodarstvu, ni u broju noćenja, ni u svakodnevnom životu. Logično je pitanje gdje su ti ljudi – ili nikada nisu ni bili ovdje, ili su otišli. Zbog toga je civilizacijski zločin ne govoriti o fenomenu butik diploma. Ako ne stanemo na kraj toj prijevari, onda otvoreno trebamo priznati da na trgovinu diplomama ne zatvaramo jedno, nego oba oka“, poručio je Adnan Karamujić, nezavisni zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH.
Što je obrazovna vlast
Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, no oporba upozorava da pojedine zakonske odredbe ostavljaju prostor za različita tumačenja i moguće zlouporabe, posebno kada je riječ o nadležnostima i odgovornosti takozvane obrazovne vlasti.
„U slučaju da postupak akreditacije nije završen u propisanom roku, a iz osobito opravdanih razloga, nadležna obrazovna vlast može postupiti dalje. Samo mi recite – što je obrazovna vlast i koja je to institucija?“, upitao je Halil Ljuca, zastupnik SBB-a u Skupštini Brčko distrikta BiH.
Iz Vlade Brčko distrikta poručuju kako je svrha zakonskih izmjena usklađivanje s Okvirnim zakonom BiH te stvaranje pretpostavki za snažniju institucionalnu podršku, uključujući i financijsku pomoć javnim visokoškolskim ustanovama.
Agencija provodi akreditaciju
„Svrha izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, posebno stavka 2, jest mogućnost pomoći Ekonomskom fakultetu Brčko, odnosno dodjele određenih sredstava koju dosadašnji zakon nije dopuštao. Članci 3 i 4 odnose se na usklađivanje s Okvirnim zakonom, što su već učinili entiteti i većina županija, na preporuku Agencije za akreditaciju BiH. Kada je riječ o samom postupku, akreditaciju u suštini provodi Agencija, uz tehničku podršku obrazovne vlasti – bilo da je riječ o županiji, entitetu ili Distriktu“, pojasnio je Senad Osmanović, šef Odjela za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH.
Podaci civilnog sektora i ranije istrage ukazuju da je problem znatno dublji. Bez sustavne provjere diploma, dosljedne primjene zakona i jasne odgovornosti nadležnih institucija, pitanje zakonitosti zapošljavanja u javnom sektoru Brčko distrikta ostaje otvoreno.
