Sastanak Dragana Čovića i Andreja Plenkovića u Zagrebu još je jednom otvorio pitanje političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, odnosa Sarajeva i Zagreba te realnih dometa europskog puta zemlje koja se već godinama nalazi u svojevrsnom institucionalnom zastoju.
Razgovori su vođeni u trenutku pojačanih političkih napetosti u BiH, ali i rastuće svijesti da bez stabilnih odnosa konstitutivnih naroda i snažne podrške susjednih država nema ni stvarnog napretka prema Europskoj uniji.
Čović, kao zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH, u Zagrebu je ponovio temeljnu političku poruku koju predstavnici Hrvata u BiH već godinama iznose, a to je zahtjev za punu ustavnu ravnopravnost i legitimno političko predstavljanje.
Ravnopravnost i reforme
U tom kontekstu Hrvatska se, ne samo kao susjedna država nego i kao potpisnica Daytonskog sporazuma i članica Europske unije, percipira kao ključni politički i diplomatski oslonac Hrvata u BiH.
Plenković je potvrdio da Vlada Republike Hrvatske nastavlja dosljedno zagovarati poboljšanje položaja hrvatskog naroda u BiH, ali i ubrzanje europskih reformi koje su nužne kako bi zemlja izašla iz dugotrajnog političkog vakuuma.
Poseban naglasak stavljen je na izmjene izbornog zakonodavstva, koje Zagreb vidi kao preduvjet za osiguravanje jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda, ali i za stabilnije funkcioniranje institucija BiH. U hrvatskoj Vladi pritom ne kriju stav da bez rješavanja tog pitanja BiH teško može računati na ozbiljniji iskorak prema Bruxellesu.
U razgovorima je istaknuta i važnost konkretnih projekata kojima Hrvatska već godinama pomaže razvoj hrvatskih sredina u BiH, od infrastrukturnih i gospodarskih inicijativa do ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.
Ti projekti, kako se moglo čuti, nemaju samo nacionalnu dimenziju, nego su dio šire strategije stabilizacije i ekonomskog jačanja BiH, posebno u područjima koja su demografski i gospodarski najugroženija.
Posebno mjesto u razgovorima zauzela je Južna plinska interkonekcija, projekt koji se u političkom i energetskom smislu sve češće opisuje kao jedan od ključnih za budućnost BiH. Č
ović ga je nazvao najvažnijim suvremenim energetskim projektom u zemlji, naglasivši da njegova realizacija, uz potporu Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, donosi ne samo energetsku sigurnost nego i stratešku diverzifikaciju opskrbe plinom.
Za BiH, koja je godinama ovisna o jednom pravcu opskrbe, to pitanje ima i snažnu političku dimenziju.
Važan sastanak u Zagrebu s @AndrejPlenkovic, predsjednikom @VladaRH 🇭🇷, o aktualnim i budućim prioritetima te strateškim projektima poput energetske diverzifikacije #BiH. Nastavljamo jačati bilateralne odnose, ubrzavati 🇪🇺 put #BiH i štititi prava hrvatskoga naroda u 🇧🇦. pic.twitter.com/0CJAEbAkGX
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) January 19, 2026
Ustavna prava
Plenković je potvrdio da će Hrvatska i dalje snažno podupirati realizaciju tog projekta, kao i suradnju u području energetike, prometne povezanosti i prekograničnih inicijativa.
Poruka iz Zagreba pritom je jasna, stabilna i funkcionalna BiH, u kojoj su Hrvati ravnopravni i politički legitimno predstavljeni, strateški je interes Republike Hrvatske.
Sastanku su nazočili i visoki dužnosnici s obje strane, što dodatno potvrđuje političku težinu razgovora i poruke koje su poslane.
U vremenu kada se BiH suočava s ozbiljnim unutarnjim izazovima, ali i vanjskim pritiscima, ovakvi susreti pokazuju da Zagreb i dalje želi igrati aktivnu ulogu u stabilizaciji prilika u susjednoj zemlji, uz jasnu potporu Hrvatima koji u BiH žive i traže ono što im Ustav jamči, a politika često uskraćuje.
