Ruski veleposlanik u Norveškoj, Nikolaj Korčunov, prošlog je tjedna u intervjuu za državnu novinsku agenciju RIA Novosti komentirao izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Grenlandu i Svalbardskom otočju.
Podsjetimo, Milanović je, govoreći o ambicijama američkog predsjednika Donalda Trumpa vezanima uz Grenland, nazvao taj otok „beskorisnim“ u usporedbi sa Svalbardskim otočjem. Naglasio je da Grenland ne predstavlja ključni faktor američke sigurnosti, osim u slučaju ekstremnog otapanja arktičkog leda koje bi moglo izazvati globalnu katastrofu.
Umjesto toga, predsjednik je istaknuo strateški potencijal Svalbarda, norveškog arhipelaga, koji zbog nezaleđenog mora pod utjecajem Golfske struje nudi veće mogućnosti. „Postoji, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje.
Što je rekao Milanović?
Ono pripada u principu Norveškoj. Malo je istočnije od Grenlanda i tamo završava Golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoji i to otočje. Grenland je beskoristan“, rekao je Milanović.
Na Milanovićevu izjavu reagirao je Korčunov, koji je podsjetio na Ugovor iz 1920. godine. „Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao je Sjedinjene Države da usmjere svoju pozornost na arhipelag Spitsbergen, a ne na Grenland. Kako bismo trebali odgovoriti na tu ideju?“, upitao je novinar.
„Smatramo da je ovaj komentar vrlo provokativan u trenutnim okolnostima. Ovaj stav je daljnji dokaz da zemlje NATO-a sve više zanemaruju temeljna načela međunarodnog prava, čak i u međusobnim odnosima“, odgovorio je Korčunov.
Dodao je kako Rusija polazi od važnosti potpunog i dosljednog poštivanja Ugovora sa Spitsbergena iz 1920. godine, koji definira poseban pravni status arhipelaga.
Ugovor, potpisan u Parizu, Norveškoj je priznao puni suverenitet nad Svalbardom, ali uz posebne uvjete: potpunu demilitarizaciju, zabranu osnivanja vojnih baza ili bilo kakve uporabe u ratne svrhe, te jednaki pristup resursima svim potpisnicama – kojih je danas 48.
Svalbard, smješten u Arktičkom oceanu između sjeverne obale Norveške i Sjevernog pola, zauzima površinu od oko 61.022 km², od čega je 60% pod ledom. Administrativno središte je Longyearbyen, naselje s oko 2.500 stanovnika koje čine Norvežani, Rusi i međunarodni istraživači.
Zbog završetka tople Golfske struje, more oko Svalbarda ne zaleđuje se u potpunosti ni zimi, što otok čini znatno pristupačnijim od Grenlanda. Topljenje Arktika otvara pristup golemim rezervama nafte, plina i minerala ključnih za zelenu tranziciju, poput litija i kobalta.
Ključna točka za nadzor
Istovremeno, Sjeverni morski put postaje kraća i isplativija ruta između Europe i Azije, a Svalbard je ključna točka za nadzor i logističku podršku tom prometnom pravcu.
Važnost Svalbarda nadilazi rudna bogatstva. Na brdima iznad Longyearbyena smješten je SvalSat, najveća komercijalna zemaljska stanica za satelite u polarnoj orbiti u svijetu.
Zbog položaja, Svalbard omogućuje komunikaciju sa satelitima u svim fazama njihove rotacije oko Zemlje, što ga čini nezamjenjivim za globalne GPS sustave, vremensku prognozu i vojni nadzor.
