CČini se da hina ulaže zajedničke napore kako bi spriječila europske zakonodavce da se uključe u tajvanske političare, jer nastoji izolirati otok od potencijalnih političkih podupiratelja.
Prema Međuparlamentarnom savezu za Kinu (IPAC), grupi zastupnika iz cijelog svijeta usredotočenoj na pitanja vezana uz uspon Kine, kineski veleposlanici u nizu europskih zemalja zvali su zakonodavce na sastanke i pozivali ih da ne ugošćuju tajvanske dužnosnike niti razgovaraju s njima tijekom posjeta otoku.
Čini se da je nalet aktivnosti započeo kada se tajvanski potpredsjednik Hsiao Bi-khim obratio na summitu IPAC-a u Bruxellesu prošlog studenog, izazvavši oštar odgovor Pekinga. Na konferenciji održanoj u zgradi Europskog parlamenta, Bi-khim je pozvao europske zastupnike da pojačaju trgovinske i sigurnosne veze s Tajvanom.
Iako Tajvan ima svoju vlastitu demokratski izabranu vladu, Kina tvrdi da ima suverenitet nad otokom i zaprijetila je da će ga “ponovno ujediniti” s kopnom silom ako bude potrebno. Peking je desetljećima prisiljavao svoje trgovinske partnere da potpišu neki oblik politike “Jedne Kine”, koja priznaje kinesko pravo na Tajvan i prihvaća da je administracija u Pekingu jedina legalna kineska vlada.
Bi-khimov govor bio je značajan trenutak za Tajvan, kao prvo obraćanje visokog člana tajvanske vlade u stranom parlamentu. Peking je odgovorio optuživši europske zakonodavce da ugošćuju osobe za “neovisnost Tajvana” kako bi u svojim zgradama provodili “separatističke aktivnosti”.
U studenom i prosincu prošle godine kineski dužnosnici počeli su gurati “pravne savjete” zemljama EU-a, bilo preko dužnosnika postavljenih u raznim europskim misijama ili putem lokalnih veleposlanstava, govoreći im da njihovi vlastiti granični zakoni zahtijevaju zabranu ulaska političarima iz Tajvana.
Čini se da se savjet odnosi na Schengenski granični kodeks – zakon koji navodi uvjete za ulazak državljana zemalja izvan EU-a u područja bez granica u Europi koja dopuštaju slobodno kretanje između 29 zemalja sudionica. Navodi se da kandidati “ne smiju [be] smatra prijetnjom javnoj politici, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima bilo koje od država članica”. Kineski dužnosnici su navodno implicirali da bi dopuštanje ulaska tajvanskim političarima u zemlje EU-a prekršilo tu klauzulu i stvorilo rascjep između tih zemalja i Pekinga.
Jedine formalne diplomatske veze Tajvana u Europi su s Vatikanom, ali zemlje od Britanije i Francuske do Litve i Poljske zanemarile su žalbe Pekinga da dopuste posjete vršiteljima dužnosti ili bivšim visokim dužnosnicima Tajvana. Posljednjih godina došlo je do promjene u kojoj se nekoliko zapadnih nacija okupilo kako bi zagovaralo tajvanske demokratske vrijednosti.
Govori rumunjski zastupnik Cristian Ghinea The Independent politička oluja izbila je u Bukureštu nakon što je prošle godine posjetio Tajvan, a potom i Bruxelles u studenom. Senator kaže da se suočava s ciljanim napadima kineskih dužnosnika zbog svojih poziva Rumunjskoj da obnovi bilateralne veze s Tajvanom i otvori ured koji će predstavljati rumunjske interese u Taipeiju.
Ghinea, koji je bio dio šesteročlanog parlamentarnog izaslanstva u Taipeiju u kolovozu prošle godine, kaže da je kinesko veleposlanstvo u Bukureštu krenulo u punu PR ofenzivu, online i osobno, uključujući kritike i njega osobno i aktualnog rumunjskog vodstva. Kaže da je to uključivalo propagandne članke objavljene u Rumunjskoj u kojima se tvrdi da će Kina vladati svijetom i da treba poštivati politiku “Jedne Kine”.
Ghinea kaže da me je kampanja “učinila spremnijim da se uključim u problem”, ako ništa drugo.
“Istinski vjerujem u demokratske vrijednosti i stalo mi je do Tajvana kao demokracije”, kaže. “Napisao sam neke članke podsjećajući Rumunje da smo živjeli pod diktaturom [with the Ceaușescu regime]a sada tražimo od 23 milijuna Tajvanaca da žive pod diktaturom Komunističke partije.”
Luke de Pulford, jedan od suosnivača IPAC-a, kaže da je kampanja pritiska iz Kine dosegla nove vrhunce nakon summita u Bruxellesu.
“Bilo je nekoliko zahtjeva za sastancima između supredsjedatelja IPAC-a i dotičnih veleposlanika (Kine) u njihovim zemljama, a ja sam obaviješten o jednom od tih sastanaka”, kaže on The Independent, ne otkrivajući koje su europske nacije bile suočene s neposrednim pritiskom. Supredsjedatelji IPAC-a su zastupnici iz EU-a, SAD-a, UK-a, Kanade, Australije i Japana.
“Ono što su rekli je da svaki put kad su pokušali pokrenuti neko drugo pitanje na sastanku, sve o čemu je veleposlanik želio razgovarati bilo je da su slobodni posjetiti otok Tajvan ako žele, ali da se ne bi trebali sastajati s visokim političarima dok su tamo, i svakako ih ne bi trebali pozvati ovamo (na europsko tlo)”, kaže Pulford.
“Dakle, vrlo mi je jasno da je ovo poruka koja je dana različitim kineskim diplomatskim misijama i da je moraju prenijeti zakonodavcima.”
Kina se sada rutinski protivi posjetima stranih političara Tajvanu radi sastanaka ili samita, uključujući one koje vodi IPAC. Kina se prošle godine također oštro protivila delegaciji Europskog parlamenta koja je posjetila Tajvan.
Afričke države poput Malavija i Gambije bile su prisiljene odustati od summita IPAC-a 2024. zbog navodne diplomatske prisile. U studenom prošle godine nekoliko afričkih zastupnika nije moglo nazočiti obraćanju tajvanskog potpredsjednika u Europskom parlamentu, kaže Pulford.
“Svakako u jednom slučaju nisu mogli prisustvovati jer im njihovo ministarstvo vanjskih poslova nije htjelo odobriti putovanje pod pritiskom Kine”, kaže.
Kina je također izvršila pritisak na europske zemlje da slijede primjer UN-a i zabrane svim Tajvancima pristup vladinim zgradama, The Guardian prijavio. Tajvan nije član UN-a i njegovi građani ne mogu prisustvovati događajima UN-a kao predstavnici Tajvana.
Ghinea kaže da, iako se Kina jako trudi izolirati Tajvan, na to treba gledati kao na problem koji se tiče svih zemalja u Aziji i šire. Uspoređuje ga s ukrajinskim ratom, i kao sukob koji bi mogao ohrabriti vlastite teritorijalne ambicije Xi Jinpinga i kao primjer krize koja također ima golem utjecaj na susjedne zemlje – poput same Rumunjske.
“Ako (ruski predsjednik Vladimir) Putin dobije odriješene ruke u Ukrajini, to bi potaknulo Xija da učini isto u Tajvanu, a onda čak i izvan Tajvana, jer Kina ima sukobe s Filipinima, s Vijetnamom”, kaže.
The Independent obratio se kineskom ministarstvu vanjskih poslova za komentar.
