Donald Trump javno je signalizirao da želi prigrabiti Grenland za SAD prije nego što je službeno postavljen za 47. predsjednika.
Sada, godinu dana nakon njegove administracije, budućnost ledenog mega-otoka leži u središtu sukoba između zapadnih civilizacija i potencijalnog trgovinskog rata. Ali ovdje razumijevanje zbrke globalnih proturječja koje Trumpov najnoviji fetiš na tuđu zemlju može otkriti da postoji metoda, kao i potpuno ludilo, u njegovim odnosima s vanjskim svijetom.
Trump je uništio gotovo sve grane američke demokracije. Čineći to, on je služio interesima najvećeg američkog rivala, Rusije, na načine koji naizgled nemaju smisla i koje je teško dokučiti.
Izvan SAD-a podupirao je Rusiju oko Ukrajine, potkopavajući skele Sjevernoatlantskog saveza.
Njegova strategija nacionalne sigurnosti prihvatila je čiste besmislice iz mračnijih kutova društvenih medija da je Europa na rubu brisanja civilizacije kao činjenicu.
Čineći to, ponašao se onako kako je samo bivši časnik KGB-a, poput Vladimira Putina, mogao sanjati – oslabljujući Europu i potkopavajući vojni savez koji Kremlj vidi kao najopasniji.
Trumpova politika Amerika na prvom mjestu skrenula je s obećanja da će se usredotočiti na domaća pitanja i odustati od stranih intervencija, do uporabe sile za uklanjanje predsjednika Venezuele, ubijanje nesuđenih navodnih krijumčara na otvorenom moru i bombardiranje Irana – što je sve nesumnjivo protuzakonito prema međunarodnom pravu.
Čak je i sada rekao da će Venezuelu voditi on i da će zadržati njezine prihode od nafte kako bi novac trošio kako mu odgovara. A ako se to Caracasu ne svidi, opet će napasti Venezuelu.
Ovaj stav moćno je ispravno odjekuje Putinov pristup njegovim susjedima, osobito Gruziji i Ukrajini – obje je ruski predsjednik napao i na kraju ih želi ponovno kolonizirati.
Dakle, sve do sada vrlo proruski.
Ali onda se vraćamo na Grenland koji, inzistiraju Trump i njegova administracija, mora biti stavljen pod suverenitet SAD-a kako bi se zaštitio od ruskih i kineskih prijetnji i napada.
Također ističu da bi kontrola Grenlanda pomogla u zaštiti morskih prolaza arktičkog sjevera koje Rusija agresivno otvara flotom novih ledolomaca.
Sjeverni Atlantik također je ključna ruta koju koristi ruska skrivena flota naftnih tankera za razbijanje sankcija, šibanje nafte diljem svijeta i financiranje rata s Ukrajinom.
To je dom ruske flote nuklearnih podmornica gdje se Rusija, au manjoj mjeri i Kina, doživljava kao velika prijetnja od strane Trumpove administracije, baš kao što je to bio i svaki bivši predsjednik od Drugog svjetskog rata.
SAD je imao najmanje 17 baza i oko 15.000 vojnog osoblja na Grenlandu na vrhuncu Hladnog rata – dio NATO-ovih sustava ranog upozoravanja za SAD. Amerika još uvijek ima pravo na gotovo neograničena vojna ulaganja tamo ako zatreba.
Trumpu to nije dovoljno – on želi da njegova zemlja posjeduje golemi krajolik koji će polako prepustiti svoje mineralno bogatstvo rudarskim divovima dok led ustupa mjesto klimatskim promjenama.
Europa, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, sada je na rubu trgovinskog i tarifnog rata sa SAD-om dok ministri pripremaju ekonomski protuudar protiv Trumpa koji bi mogao skupo stajati obje strane i već je uzrokovao pad cijena dionica i rast zlata.
Tu Trump otkriva neku metodu – ili stratešku namjeru. On je otvoreno govorio o tome kako želi ponovno uspostaviti američku dominaciju nad zapadnom hemisferom svijeta. Nije ga briga za ekonomski kaos koji su donijele njegove prijetnje Grenlandu i postojanje NATO-a.
“Prema našoj novoj strategiji nacionalne sigurnosti, američka dominacija na zapadnoj hemisferi nikada više neće biti dovedena u pitanje”, rekao je ove godine.
Ta ista strategija vidi Europu kao zemlju koja blijedi i propada te je u skladu s Trumpovim dugoročnim pogledom na svijet podijeljen u tri interesne sfere: Amerika je zapad, Rusija dobiva svoj dio, a ostatak ide Kini.
Sada je jasno da Trump više ne vidi Europu kao prirodni dio zapadne hemisfere koju želi i dalje kontrolirati. Možda ga je Putin uvjerio ili je jednostavno došao do vlastitog zaključka da europske nacije, posebno istočne, nisu strateška imovina za Ameriku.
I da Europljani trebaju sami platiti svoju obranu, protiv Rusije.
U tom kontekstu Trump želi uspostaviti “Zlatnu kupolu” obrane od projektila koja brani Ameriku s vanjskim rubom na Grenlandu. Stoga ima smisla, iz njegove perspektive, posjedovati otok, posjedovati njegove resurse i prepustiti Europi da sama rješava svoje svađe s Putinom.
Ključ ovdje nije samo lokacija Grenlanda, već je Trumpov zaključak da su, u smislu zaštite i dominacije američkog pristupa esencijalnim mineralima i rijetkim zemljama, Amerikanci spavali za volanom dok je Kina jurila naprijed.
Brazil, Čile, Peru i Venezuela smatraju Kinu glavnim trgovinskim partnerom, prema Davidu Lubinu iz Chatham Housea.
Velik dio te trgovine odnosi se na kineska ulaganja u rudarstvo i vađenje kritičnih ruda.
Između njih Čile i Argentina drže oko polovicu svjetskih rezervi litija. Peru i Čile drže oko 30 posto svjetskog bakra. Venezuela ima, kako se vjeruje, najveće rezerve nafte na svijetu, kao i zlato, boksit i željeznu rudu.
Bolivija ima najveća nalazišta litija – 20-25 posto – Brazil ima mnogo željezne rude, nikla i mangana.
Nije ni čudo da će, dok se Trump povlači iz globalne u zapadnu sferu kojom upravljaju SAD, on htjeti da se njegova zemlja otme kontroli nad tim resursima, vitalnim za obranu i energiju, od Kine. Peking već kontrolira do 40 posto svjetskih rijetkih metala i do 90 posto svojih kapaciteta za preradu rijetkih zemalja.
Grenland ima neke posebne minerale poznate kao teške rijetke zemlje. Oni su najoskudniji i kritični za obranu i imaju imena tipa Zvjezdanih staza: disprozij, terbij, itrij, neodimij, praseodimij.
Otok na dalekom sjeveru sadrži do 12 posto svjetskih rezervi ovih rijetkih metala koji su ključni u sustavima za navođenje projektila, radarima, mlaznim motorima i magnetima. Grenland ima jedno od najvećih nalazišta ovih posebnih minerala izvan kontrole Kine.
Budući da nije bio zadovoljan time da ga ostavi na Grenlandu, Trump je pomogao Argentini da se izvuče iz tijesne situacije pomoću mogućnosti zamjene valuta. Oteo je predsjednika Venezuele, prijetio Kolumbiji i bez sumnje će nastaviti pokazivati američke gospodarske i vojne mišiće na jugu.
Također gleda na mineralne poslove u Demokratskoj Republici Kongo gdje su građanski rat, invazija, etnički sukobi i opći kaos otjerali mnoge ulagače, ali ne i Kina – koja ima državnu potporu za strateška ulaganja.
DRC proizvodi oko 60 posto svjetskog iskopanog kobalta, a većinu toga kontroliraju kineske tvrtke. Također proizvodi najmanje 30 posto što je neophodno za proizvodnju svih računala.
Trump tvrdi da je donio mir na istok DRC-a gdje pobunjenici koje podržava Ruanda upravljaju golemom mrežom rudnika. Ali također je razmatrao potporu naporima središnje vlade da ponovno osvoji regiju bogatu mineralima u zamjenu za minerale.
Tijekom prošle godine njegov jedini proukrajinski angažman bio je sklapanje ugovora o mineralima s Kijevom koji SAD-u daje vlasništvo nad do 50 posto budućeg profita od novih ulaganja u vađenje minerala u zamjenu za to što Ukrajina ne napušta u potpunosti. To je dobar posao za SAD, ali ne i onaj s kojim je strateški oženjen.
Ukrajina je, prema Trumpovom mišljenju, čvrsto u sferi Rusije. Potpisao je rusku laž da je predsjednik Volodymyr Zelensky nelegitiman (izabran je 2019.) i podupro je Kremljovo otimanje zemlje od najmanje 20 posto zemlje.
Američki saveznici u NATO-u žure ga uvjeriti da su i oni dio obrane Grenlanda, slanje male mornaričke flotile u njegove vode gesta je potpore samoj ideji o Sjeverni Atlantik savez sa SAD-om i nadoknaditi njegove prijetnje da će razbiti taj savez pokušajem preuzimanja samog otoka.
Tu se njegova strateška “metoda” počinje kvariti.
“On ne shvaća da sigurnost istočne obale Sjedinjenih Država jamči NATO. SAD to nikako ne može braniti i ne može nadzirati ni visoki sjever bez pomoći NATO-a. NATO treba SAD, ali on nije vidio da to siječe oba smjera. SAD treba NATO. Njegovo osoblje to shvaća – i njegova vojska to sigurno shvaća”, rekao je visoki general NATO-a The Independent.
Ali čini se da vrlo malo cijeni Europu, koja daje najveći dio NATO-vih snaga koje su, zbrojeno, otprilike dvostruko veće od SAD-a i imaju više tenkova, topništva, osoblja i zrakoplova od SAD-a. Toliko da se čini ravnodušnim hoće li Putin grabiti više Europe ili ne.
Ovo je dio njegovog ludila. I vođen, prema riječima bivšeg savjetnika Bijele kuće za Rusiju iz njegova prvog mandata, ali njegov odnos s Putinom.
“To je zaljubljenost u muškarca. To je zato što je Putin loš. On je ono što bi Trump želio biti”, rekla je Fiona Hill The Independent podcast “Svijet nevolja”.
“Trump gleda na ljude koji su iskreno zaduženi za sve, koji imaju neku vrstu, u osnovi, sjaja. Znate, oni su ukrašeni zlatom. I to je ono što on želi biti. I vjeruje da je uzdignut u svijesti, zbog njihovog druženja, zbog toga što je u njihovom društvu.
“I to je ono što Putin ima o sebi. Putin ima svoj broj. Putin shvaća da je on čovjek s vrlo krhkim egom i da je netko s kim se može manipulirati.”
Dakle, Trump pokušava izgraditi svijet oko tri čovjeka. Kineski Xi Jinping, Putin i on sam.
“Sam Trump želi da ga priznaju apsolutno svi koji su važni”, dodaje gospođa Hill.
“I dobiva samo to što ga odobravaju ljudi poput kineskog predsjednika Xija, ruskog predsjednika Putina, kraljevskih obitelji ovdje, tamo i posvuda. Za Trumpa je to ono što je stvarno važno, to je za njega novčić kraljevstva.”
