Visoki dužnosnik Europske unije doveo je u pitanje vjerodostojnost predsjednika Donalda Trumpa dok je nove carine nad Grenlandom označio kao “pogrešku” između dugogodišnjih saveznika.
Napetost oko Trumpovih prijetnji da će preuzeti Grenland dosegla je novi vrhunac jer bi situacija mogla natjerati EU da primijeni jedno od svojih najmoćnijih oruđa odmazde.
Dok je bijes zbog Trumpove želje za kontrolom nad ogromnim arktičkim otokom bio u središtu godišnjeg sastanka elite u Švicarskoj, čelnik Grenlanda inzistirao je na poštivanju teritorijalnog integriteta i rekao da poštivanje međunarodnog prava “nije igra”.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odbacila je Trumpovu najavu da će od veljače biti nametnut uvozni porez od 10 posto na robu iz osam europskih zemalja koje su se okupile oko Danske nakon njegovih eskalirajućih poziva Sjedinjenim Državama da preuzmu Grenland. Arktički otok poluautonomni je teritorij NATO saveznice Danske.
“Europska unija i Sjedinjene Države dogovorile su trgovinski sporazum prošlog srpnja”, rekla je von der Leyen na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj. “I u politici kao iu poslu – dogovor je dogovor. A kad se prijatelji rukuju, to mora nešto značiti.”
“Smatramo građane Sjedinjenih Država ne samo svojim saveznicima, već i prijateljima. A uranjanje u silaznu spiralu samo bi pomoglo protivnicima koje smo oboje tako predani držati podalje od strateškog krajolika”, dodala je.
Obećala je da će odgovor EU-a “biti nepokolebljiv, jedinstven i proporcionalan”.
Trump, koji će u srijedu govoriti u Davosu i na društvenim mrežama je rekao da je ondje pristao na “sastanak raznih strana”, inzistirao je na tome da SAD treba teritorij iz sigurnosnih razloga protiv mogućih prijetnji iz Kine i Rusije.
Ranije u utorak, američki ministar financija Scott Bessent rekao je da su odnosi Amerike s Europom i dalje jaki i pozvao trgovinske partnere da “duboko udahnu” i puste da se “razigraju” napetosti izazvane prijetnjama novim carinama zbog Grenlanda.
“Mislim da naši odnosi nikada nisu bili bliži”, rekao je.
Ali danska premijerka Mette Frederiksen, govoreći u danskom parlamentu, rekla je da je “najgore možda tek pred nama”. Rekla je da “nikada nismo tražili sukob. Dosljedno smo tražili suradnju.”
‘Nije igra’
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen inzistirao je na tiskovnoj konferenciji u glavnom gradu otoka Nuuku da “moramo poštovati međunarodno pravo i teritorijalni integritet”. Kazao je kako bi ta načela trebala ujediniti zapadne demokratske zemlje i rekao da je zahvalan na potpori saveznika iz EU-a.
“Međunarodno pravo, to nije igra”, rekao je. “Bili smo blizak i lojalan saveznik Sjedinjenih Država, NATO-a, kroz mnogo, mnogo, mnogo godina. Možemo učiniti puno više u tom okviru. Spremni smo puno više surađivati, ali naravno uz međusobno poštovanje, a ako to ne vidimo, bit će vrlo teško imati dobro i pouzdano partnerstvo.”
Prijetnje američkog čelnika izazvale su bijes i buru diplomatskih aktivnosti diljem Europe, dok čelnici razmatraju moguće protumjere, uključujući uzvratne carine i prvu upotrebu instrumenta Europske unije protiv prisile.
Neslužbeno poznat kao “trgovačka bazuka”, instrument protiv prisile mogao bi sankcionirati pojedince ili institucije za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na EU. Osim toga, EU ima još dva glavna ekonomska alata koja bi mogla upotrijebiti za pritisak na Washington: nove carine ili obustavu trgovinskog sporazuma između SAD-a i EU-a.
Macron je u Davosu upozorio da bi dodatne carine mogle natjerati EU da “po prvi put” upotrijebi svoj mehanizam protiv prisile protiv Sjedinjenih Država.
“Možete li to zamisliti?” rekao je, tvrdeći da bi se zemlje saveznice trebale usredotočiti na uspostavljanje mira u Ukrajini. “Ovo je ludo.”
Općenito, rekao je, mehanizam je “moćan instrument i ne bismo se trebali ustručavati primijeniti ga u današnjem teškom okruženju.”
Trump je ranije objavio Macronovu tekstualnu poruku u kojoj je francuski predsjednik predložio sastanak članica Grupe sedam industrijalizovanih demokracija u Parizu nakon skupa u Davosu. Dužnosnik blizak Macronu, koji je govorio anonimno u skladu s uobičajenom praksom francuskog predsjedništva, potvrdio je da je poruka koju je podijelio Trump istinita.
U svojoj posljednjoj prijetnji carinama, Trump je naznačio da će uvozne takse biti odmazda za prošlotjedno raspoređivanje simboličnog broja vojnika iz europskih zemalja na Grenland — iako je također sugerirao da koristi carine kao polugu za pregovore s Danskom.
Newsom poziva Europu da pokaže ‘kičmu’
Govoreći na marginama Davosa, guverner Kalifornije Gavin Newsom kritizirao je odgovor Europe na Trumpove prijetnje carinama kao “patetičan” i “sramotan” i pozvao europske čelnike da se ujedine i suprotstave Sjedinjenim Državama.
“Vrijeme je da se uozbiljimo i prestanemo biti suučesnici”, rekao je Newsom novinarima. “Vrijeme je da stojimo uspravno i čvrsto, da imamo okosnicu.”
U ponedjeljak navečer, europski podupiratelji Grenlanda razmatrali su uspostavljanje trajnije vojne prisutnosti na dalekom sjeveru kako bi se pomoglo jamčiti sigurnost u arktičkoj regiji, što je ključni zahtjev Sjedinjenih Država, rekao je švedski ministar obrane Pål Jonson.
Jonson je nakon razgovora sa svojim kolegama iz Danske, Grenlanda i Norveške rekao da europske članice NATO-a trenutno “rade ono što se zove izviđačka turneja kako bi identificirale kakve potrebe postoje kada je riječ o infrastrukturi i vježbama i tako dalje.”
U Moskvi je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov oštro zanijekao bilo kakvu namjeru Rusije i Kine da prijete Grenlandu, dok je Grenland također opisao kao “kolonijalni dobitak” za Dansku. Na konferenciji za novinare rekao je da “u načelu Grenland nije prirodni dio Danske”.
Američko-britanske napetosti oko otočja Chagos
U još jednom znaku napetosti među saveznicima, britanska vlada u utorak je branila svoju odluku da suverenitet nad otočjem Chagos preda Mauricijusu nakon što je Trump napao plan koji je njegova administracija prethodno podržavala.
Trump je rekao da je odustajanje od udaljenog arhipelaga u Indijskom oceanu, gdje se nalazi strateški važna američka pomorska i bombarderska baza, čin gluposti koji pokazuje zašto treba preuzeti Grenland.
U govoru zastupnicima u britanskom parlamentu u utorak, predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je kako se nada da će “smiriti vodu” dok Trump uzburkava transatlantske odnose svojom željom da preuzme Grenland.
Johnson je rekao da su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo “uvijek mogli mirno rješavati naše razlike, kao prijatelji. Nastavit ćemo to činiti.”
