Sukob i svađa koji će uzdrmati cijeli svijet: Papa Lav nije ni svjestan na koga se zapravo namjerio

Dvojica najmoćnijih Amerikanaca, papa Lav i Donald Trump, posvađani su. To tvrde dobro upućeni vatikanolozi, stručnjaci za zbivanja u vatikanskim krugovima, a iz Bijele kuće sve se više širi nezadovoljstvo istupima Petrova nasljednika, rimskog biskupa, američkog pape.

Lav uporno od izbora za papu kritizira politiku Trumpove administracije prema imigrantima, što izaziva sve veću nervozu u krugovima konzervativaca kojima se okružio američki predsjednik. Jedan od njih, konzervativni katolički podkaster Jesse Romero, poručio je Svetom Ocu: “Trebao bi nas podučiti kako da dođemo na nebo. … On nema vlast nad vladom, trebao bi se baviti svojim stvarima”, izrazio je svoj stav slično onomu koji dolazi i iz Trumpova kruga, koji sve energičnije upozorava papu da se bavi “svojim poslom“.

Ali nije sve tako jednostavno. Treba znati da se svaki peti Amerikanac identificira kao katolik pa papine riječi odjekuju u Americi, koja nije sva Trumpova. Crkva igra veliku ulogu u američkom životu, pa i politici, a sve se još više zakompliciralo kada su američki biskupi izdali “posebnu poruku” koja je na tragu Lavovih stavova o imigraciji. U toj poruci Konferencije katoličkih biskupa iskazuje se zabrinutost zbog razvoja situacije koja utječe na imigrante u Sjedinjenim Državama.

Klima straha

Biskupi poručuju da ih uznemirava klima straha i tjeskobe, da se protive neselektivnoj masovnoj deportaciji ljudi i mole za pozitivan ishod dehumanizirajuće retorike i nasilja. Papa je tu izjavu dočekao sa zadovoljstvom i podržao je kao vrlo važnu te pozvao sve katolike i dobre ljude da je pažljivo poslušaju. Od izbora pape Lava traju polemike tko je u ovom trenutku najmoćniji Amerikanac. Oni koji tvrde da je to američki kardinal Robert Prevost, sadašnji papa, automatski dođu na crnu listu Bijele kuće, jer za Trumpa nema veće uvrede od toga da bilo tko, pa i Sveti Otac, bude “veći od njega“.

A njih dvojica već su mjesecima u toplo-hladnim odnosima, koji sve više idu prema zategnutima, lošima, pa i vrlo lošima. Kratka je “povijest” tih odnosa, a zanimljivo je i vrijeme kada se birao novi papa, nakon Franjine smrti. Neki tvrde da su američki donatori nudili Vatikanu, koji je u stalnim financijskim problemima, gomilu novca ako novi papa bude Amerikanac. To je pomalo naivna tvrdnja jer zna se kako se na konklavi bira papa i da ondje “američki novac”, koliko god privlačan bio, ne igra glavnu ulogu. Možda se sve može kupiti, ali papu zaista ne može.

Na iznenađenje mnogih, kardinal Prevost postao je papa, kao prvi Amerikanac koji vodi Katoličku crkvu. Ali američki donatori, prije svega konzervativci koji podržavaju Trumpa, nisu bili baš najsretniji kada je s balkona Bazilike, nakon “Habemus Papam”, pročitano ime američkog kardinala. Znali su odmah da “to nije to”, jest da je Amerikanac, ali nije trampovac. I vrlo se brzo pokazalo da novi papa, Lav XIV., ne samo da neće podržati kurs novog američkog predsjednika koji je drugi put ušao u Bijelu kuću, nego da će mu postati najveći i najopasniji kritičar. I da će uza se papa imati američke biskupe, koji su inače konzervativniji od europskih.

VIDEO: Katolički podkaster Jesse Romero oštro kritizira papu

Nehumano postupanje

Za vrijeme pontifikata pape Franje mnogo su puta pokazali da se s njim ne slažu, čak su neki ušli u otvoreni konflikt. Mnogi biskupi povezani su s Republikanskom strankom pa je i novi papa Lav znao da će morati biti vrlo oprezan. MAGA katolici, kako ih zovu, bili su pripravni na kritike iz Vatikana jer je bilo jasno kakav je stav pape Lava o imigraciji. Ali, malo tko je očekivao ovako snažnu konfrontaciju. Posebna poruka s Konferencije katoličkih biskupa Sjedinjenih Država o imigraciji bila je izravna kritika Trumpove administracije. U njoj se, doduše, ne spominje izravno Trumpovo ime, ali je svima jasno da se poruke odnose na njega. Biskupi su bili jedinstveni u usvajanju poruke, 216 njih je billo za, pet protiv, a tri su bila suzdržana.

“Uznemireni smo kada među našim ljudima vidimo klimu straha i tjeskobe vezane uz pitanja profiliranja i provedbe imigracijskih zakona. Žalosni smo zbog stanja suvremene rasprave i ocrnjivanja imigranata”, poručili su biskupi. Neki su naglas čitali poruku i objavili video na društvenim mrežama. Slijedili su Lavov primjer, kada je u rujnu rekao novinarima: “Netko tko kaže da je protiv pobačaja, ali se slaže s nehumanim postupanjem prema imigrantima u Sjedinjenim Državama, ne znam je li to protiv pobačaja.”

U studenome su novinari pitali papu za komentar o postupanju s pritvorenicima u ustanovi ICE u Broadviewu, Illinois. Naime, savezni dužnosnici odbili su ulazak u ustanovu katoličkom biskupu koji je namjeravao dati pričest zatvorenicima. Papa je, pozivajući se na Bibliju, tada rekao: “Isus vrlo jasno kaže da će nas na kraju svijeta pitati kako smo primili stranca. Jesmo li ga primili i pozdravili ili ne… I mislim da je potrebno duboko razmisliti o tome što se događa.” Više od 2000 biblijskih odlomaka nalaže ili podržava služenje siromašnima i djelovanje u pravdi.

Prekid vatre

Nisu ti pritisci republikanaca od jučer, u siječnju 2025. dogodio se uznemirujući slučaj u Teksasu, kada je, kako su izvijestili američki mediji, državni odvjetnik Ken Paxton izravno napadao prava na vjersku slobodu Annunciation Housea, vjerske neprofitne organizacije koju su osnovali katolici u El Pasu. Paxton je iznio izvanredan argument da sprečavanje Annunciation Housea da pruža hranu, smještaj i odjeću migrantima ne bi značajno opteretio njihovo slobodno prakticiranje vjere.

Lav je u pogledu odnosa prema imigrantima uvijek imao dosljedan stav i kao kardinal i sada kao papa. On brani ljudsko dostojanstvo i osuđuje brutalnost vlade. Osim što brani ljudska prava migranata, osudio je ruske zloupotrebe u Ukrajini i pozvao na prekid vatre, te na oslobađanje talaca i poštovanje međunarodnog humanitarnog prava u Gazi. “Njegova briga za ljudsko dostojanstvo proteže se i na svijet tehnologije i trgovine. Primjerice, 7. studenoga na društvenim je mrežama objavio kako tehnološka inovacija može biti oblik sudjelovanja u božanskom činu stvaranja. Nosi etičku i duhovnu težinu, jer svaki dizajnerski izbor izražava viziju čovječanstva.

Svaka papina izjava dio je dosljedne etike života. Sva ljudska bića, bez ikakve iznimke, stvorena na sliku i priliku Božju i Isus Krist je umro za sva ljudska bića, bez ikakve iznimke. Stoga je svaka ljudska osoba – bez ikakve iznimke – sveta i jedino je stvorenje koje Bog želi radi nje same”, govori papa Lav. U ovoj formulaciji temeljna moralna osnova pokreta za život jest ideja da je svako ljudsko biće stvoreno na sliku Božju te da se prema njemu treba odnositi s dostojanstvom i poštovanjem u svakoj fazi života, što je koncept koji uključuje pobačaj, ali se proteže i daleko izvan njega.

Religijski fenomen

Stranačke politike, bilo kakve, pogubne su za Crkvu i to se pokazalo kroz povijest. Ni učenje Novog zavjeta to ne odobrava. Stranke imaju moralne snage, ali i slabosti, a normalno je da kršćani mogu pripadati raznim strankama političkog spektra. Američki konzervativci inspirirani Trumpom tako ne misle. Smatraju da samo oni mogu poslužiti kao moralni kompas, a da su svi drugi neprijatelji koje na neki način treba “pobijediti”.

To je suprotno onome što zastupa papa Lav. On stavlja vrlinu ispred politike. Na tragu je onog što je govorio Martin Luther King, da “Crkva ne smije biti gospodar ili sluga države, već njezina savjest”. A analitičari vide trmpizam kao neku vrstu religioznog pokreta, religijskog fenomena. Sasvim drukčijeg od linije Crkve. I zbog toga su američki biskupi, gotovo jedinstveno, odstupili od tog religijskog fenomena američke desnice i solidarizirali se sa svojim papom. Lav poručuje: “Pravda, solidarnost i istinsko poštovanje života treba biti temelj javnog angažmana. Treba izvojevati još jednu duhovnu pobjedu – ovaj put nad silama mržnje, podjela i okrutnosti u ovim Sjedinjenim Državama.”

Nije zato čudno što su kardinala Prevosta konzervativci u Americi dočekali sa skepsom. “On je samo još jedna marksistička marioneta u Vatikanu”, često ponavljaju, tvrdeći da je Lav ideološki blizak s Franjom i njegovim vezama s Latinskom Amerikom. Na društvenoj mreži pod njegovim je imenom u veljači prošle godine objavljen članak u kojem se navodi da je potpredsjednik J. D. Vance pogrešno protumačio kršćansku doktrinu kako bi podržao Trumpova nastojanja za masovnom deportacijom. I tako je počelo.

Drukčiji pogled

O drugim pitanjima Lav je izrazio stavove koji se u većoj mjeri slažu sa stavovima mnogih američkih društvenih konzervativaca. U obraćanju biskupima 2012. godine izrazio je zabrinutost zbog onoga što je nazvao “homoseksualnim načinom života” i osudio aspekte moderne kulture koji potiču “simpatije za uvjerenja i prakse koje su u suprotnosti s evanđeljem”. U početku je Lav bio oprezan u kritikama, za razliku od Franje koji je otvoreno kritizirao Trumpa. Ali, poznavatelji vatikanskih prilika brzo su uvidjeli da se američki papa pojavljuje kao suprotnost Donaldu Trumpu na svjetskoj pozornici.

Papa nudi drukčiji pogled na američke vrijednosti od pristupa “Amerika na prvome mjestu”. Papa, poliglot, naturalizirani državljanin Perua, često ističe svoje pluralističko podrijetlo, govoreći na španjolskom, talijanskom, engleskom, francuskom. Ima jasan stav ne samo o imigraciji nego i o granicam uopće, potrošačkom društvu, kapitalizmu… O svim temama koje, ako nisu Trumpu po volji, iritiraju američke konzervativce. Ipak, ima nekih dodirnih točaka između Lava i Trumpa. Obojica se zalažu za mir, prekid ratova, iako američki predsjednik, kada je Venezuela posrijedi, tako ne misli. I za prošli Božić Lav je poslao poruke svjetskim liderima da pokušaju zaustaviti ratove, pozivajući na zaštitu izbjeglica, žrtava klimatskih katastrofa, nezaposlenih i eksploatiranih.

Pozvao je na “dijalog” u Latinskoj Americi usred eskalirajuće američke pomorske kampanje i na bolju skrb za migrante koji “prelaze američki kontinent”. Također se zalagao za “dijalog pun poštovanja” u Europi dok čelnici traže mir u Ukrajini. “Kad bismo svi mi, na svakoj razini, prestali optuživati ​​druge i umjesto toga priznali vlastite pogreške, moleći Boga za oprost, i kad bismo istinski suosjećali s patnjom drugih i stali u solidarnost sa slabima i potlačenima, tada bi se svijet promijenio”, tvrdi papa.

Glas oporbe

U svom božićnom obraćanju tisućama ljudi okupljenih na trgu, Lav nije imenovao određene globalne vođe. No, usred pomorske kampanje Trumpove administracije uz venezuelansku obalu, rekao je da se nada kako će “oni u Latinskoj Americi koji imaju političku odgovornost” pronaći prostor za sudjelovanje u “dijalogu za opće dobro, a ne za ideološke i stranačke predrasude”. Lav je rekao da kršćani, dok slave Isusovo rođenje, trebaju imati na umu da je On “prihvatio siromaštvo i odbačenost, poistovjećujući se s onima koji su odbačeni i isključeni”. A to su upravo imigranti. I opet, sukob s Trumpom.

“Papa Lav pokušava pažljivo odvagnuti koliko utječe na odluke američkih političara“, rekao je Nicholas Hayes-Mota, politički teolog na Sveučilištu Santa Clara u Kaliforniji. “Unatoč napetostima između Trumpove agende i Lavovih stavova o migracijama, zaštiti okoliša i suradnji među narodima, papa ne želi da ga se čita jednostavno kao antitrampovski ili glas oporbe.” Bilo kako bilo, mnogi od Lava očekuju da bude alternativni američki glas na svjetskoj pozornici. Posebno Europljani, koji s Trumpom nikako ne mogu naći zajednički jezik. Lav je počeo pokazivati svoje karte, pišu analitičari.

Sada kada se činilo da Trumpova administracija isključuje Europu iz pregovora o mirovnom planu za Ukrajinu, papa je novinarima dao komentare sugerirajući da on to ne odobrava. “Traženje mirovnog sporazuma bez uključivanja Europe u razgovor, recimo, nije realno”, rekao je. Osvrnuo se i na Trumpovo ismijavanje Europe, upozoravajući na “pokušaje razbijanja onoga što mislim da treba biti vrlo važan savez danas i u budućnosti”. Ni u vezi s klimom ne postoji suglasnost stanara Bijele kuće i Apostolske palače. Papa se poziva na svog prethodnika papu Franju, za kojeg je okoliš bio ključno pitanje.

Nema suglasnosti

“Svatko u društvu, putem nevladinih organizacija i zagovaračkih skupina, mora vršiti pritisak na vlade da razviju i provedu strože propise, postupke i kontrole. Građani moraju preuzeti aktivnu ulogu u donošenju političkih odluka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Samo će tada biti moguće ublažiti štetu nanesenu okolišu”, smatra papa.

U svakom slučaju, dvojica najmoćnijih Amerikanaca drukčije vide Ameriku i smjer kojim ta velika i moćna zemlja treba ići. Polemika i kritike zbog Trumpove imigracijske politike sigurno će se nastaviti. “Mislim da moramo tražiti načine da se prema ljudima odnosimo humano, da se prema ljudima odnosimo s dostojanstvom koje imaju. Ako su ljudi ilegalno u Sjedinjenim Državama, postoje načini da se to riješi. Postoje sudovi, postoji pravosudni sustav. Kada ljudi žive dobrim životima, a mnogi od njih ondje tako žive već 10, 15, 20 godina, tretirati ih na način koji je, blago rečeno, izrazito nepoštivanje, a, nažalost, bilo je i nasilja…, mislim da su biskupi bili vrlo jasni u onome što su rekli”, poručio je nedavno poglavar Rimokatoličke crkve.

A kako sve više svjetskih medija tvrdi da su Lav i Trump posvađani, iz kruga američkog predsjednika dolaze signali da želi susret s papom. Samo nije jasno želi li Lav XIV. susret s njim. Neće mnogo pomoći signali iz Bijele kuće upućeni Vatikanu da “papa zašuti”. Ne pomažu ni brojke koje otkrivaju da 60 posto katolika odobrava Trumpov postupak prema imigraciji. Papa Lav, čovjek velikog iskustva, zna što radi i govori. I nastavit će tako.