Ove godine Svjetski ekonomski forum u Davosu ne okuplja samo poslovne lidere i investitore, nego i ključne svjetske političke igrače u trenutku kada se, iza zatvorenih vrata, raspravlja o pitanjima koja mogu promijeniti globalni poredak. Među njima je i američki predsjednik Donald Trump, koji, prema informacijama iz diplomatskih krugova, dolazi s prijedlogom koji je donedavno zvučao kao teorija zavjere – planom o američkom preuzimanju Grenlanda.
Grenland, autonomni teritorij Danske, već godinama se spominje u strateškim analizama kao jedna od najvažnijih točaka budućih geopolitičkih sukoba. Riječ je o prostoru bogatom rijetkim mineralima, ključnom za kontrolu Arktika, novih pomorskih ruta i vojno-tehnološke nadmoći. Trump je još ranije otvoreno govorio da Sjedinjene Države “moraju imati Grenland”, no sada se, prema najavama ta ideja prvi put stavlja na stol kao konkretan politički projekt.
U Davosu će se, uz Trumpa, okupiti i europski lideri, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković. Za europske čelnike ovo neće biti samo ekonomski forum, nego i susret na kojem će se morati suočiti s mogućnošću da SAD, njihov ključni saveznik, krene u redefiniranje granica utjecaja na način kakav svijet nije vidio desetljećima. Američka administracija poručuje da je Grenland pitanje nacionalne sigurnosti. Arktik se ubrzano otvara zbog klimatskih promjena, Rusija i Kina jačaju svoju vojnu i gospodarsku prisutnost, a SAD želi osigurati potpunu kontrolu nad sjevernim polom i zračnim i pomorskim koridorima. U Washingtonu smatraju da Danska nema kapacitete za dugoročnu zaštitu tog prostora te da bi američka vojna infrastruktura, radari, baze i sustavi ranog upozorenja bili presudni za obranu zapadne hemisfere.
Raste nelagoda
S druge strane, u Europskoj uniji raste nelagoda. Grenland formalno pripada Kraljevini Danskoj, članici EU-a i NATO-a, i svaka ideja o njegovu preuzimanju otvara pitanje suvereniteta, međunarodnog prava i budućnosti transatlantskih odnosa. U Bruxellesu se sve glasnije govori o jačanju europske prisutnosti na Arktiku i o tome da EU ne smije dopustiti da se strateški prostori rješavaju bilateralno, izvan zajedničkih institucija.
Trump, međutim, ne skriva da želi ući u povijest kao lider koji je Americi osigurao novu geopolitičku mapu svijeta. Njegov pristup kombinira izolacionizam i ekspanziju: s jedne strane smanjuje klasične vojne angažmane, a s druge traži kontrolu nad ključnim točkama koje osiguravaju dugoročnu moć. Grenland se u toj logici nameće kao prirodan izbor – golem teritorij, slabo naseljen, ali strateški neprocjenjiv.
U diplomatskim krugovima spominju se različiti modeli – od dugoročnog najma, preko posebnog statusa po uzoru na Portoriko, do ekskluzivnih sigurnosnih sporazuma koji bi SAD-u dali praktičnu kontrolu nad vojnim i tehnološkim sustavima na otoku, uz formalni ostanak Grenlanda pod danskim suverenitetom. Takvi aranžmani već postoje s nekim otočnim državama, ali primijeniti ih na europski teritorij bio bi presedan.
Svijet zakuhao
Reakcije u Danskoj i na samom Grenlandu zasad su oštre. Političari poručuju da “Grenland nije na prodaju”, a u javnosti se sve češće govori o opasnosti da velike sile ponovno počnu trgovati teritorijima kao u 19. stoljeću. Ipak, pritisak velikih igrača raste, osobito u kontekstu rivalstva s Rusijom i Kinom, koje također vide Arktik kao prostor budućeg nadmetanja. Davos se zato ove godine ne doživljava samo kao skup ekonomskih elita, nego kao mjesto na kojem bi se mogla otvoriti rasprava o novoj karti svijeta. U dvoranama gdje se inače govori o inflaciji, kamatama i klimatskim ciljevima, sada će se razgovarati o granicama, vojnoj moći i kontroli prostora.
Za male zemlje poput Hrvatske, čiji će premijer sjediti za istim stolom s najmoćnijima, to je podsjetnik koliko su globalni procesi krhki i koliko se brzo mogu promijeniti pravila igre. Ako se ideja o Grenlandu ozbiljno pokrene, to neće biti samo pitanje jednog otoka, nego signal da ulazimo u razdoblje u kojem velike sile ponovno otvoreno precrtavaju svijet. Trump, koji se već profilirao kao predsjednik koji ruši ustaljene norme, očito želi da se njegovo ime veže uz novu fazu američke dominacije. Hoće li u Davosu doista iznijeti kartu novog svijeta i koliko će daleko u tome ići, tek ćemo vidjeti. No jedno je sigurno: ovogodišnji forum počinje u atmosferi u kojoj se ne raspravlja samo o ekonomiji, nego o sudbini cijelih regija i o tome tko će u budućnosti krojiti globalni poredak.
Za naš je portal nedavno geopolitički stručnjak Branimir Vidmarović za Forum u Davosu rekao: “Svjetski ekonomski forum u Davosu je prekrasan spektakl za sve one koji su tijekom ovih godina kritizirali Davos i u čijim je očima Davos bio omraženo okupljalište milijardera i političke elite. Zbog toga što je to gotovo kompletno rasulo. Ovaj forum odražava naravno sliku svijeta, kako je stanje političko u svijetu, fragmentacija, polarizacija, regionalizacija i nacionalni interesi. ”
Smatra kako nedostaje “globalni jug”. “Jednostavno, lideri globalnog juga više ne smatraju da je Davos neko mjesto važno gdje se mogu promovirati njihove interes, jer imaju svoje alternativne platforme za sastanke. Uglavnom, jad, bijeda, čemer, ni na što Davos ne utječe, sudeći po svemu to je sada skup ljudi, naravno političkih elita iz vrha koji pate i oplakuju svoje snove, svoje želje i svoje planove. I htjeli bi da se realiziraju, ali vjerojatno nikad neće.
Dakle, svatko trubi po svome. Ima jedna divna pjesma Tonyja Benneta. I Walk Along the Streets of Sorrow, The Boulevard of Broken Dreams. Boulevard of Broken Dreams – mislim da je to zajednički naziv ovog forma u Davosu”, zaključio je Vidmarović.
