Prijedlogom modela po kojem bi se istovremeno, odnosno u paketu, biralo predsjednika Vrhovnog suda i tri suca Ustavnog suda tako da parlamentarna većina za Ustavni sud predloži dva, a oporba jednog kandidata, premijer Andrej Plenković našao se u središtu snažnog političko-pravnog spora. Zbog javno iznesenog stava koji dio javnosti tumači kao poziv na političku trgovinu ušao je u rat s udrugama sudaca, našao se na meti oporbe i izložio novim neugodnim napadima s Pantovčaka.
No na svu tu kliku s kojom je ušao u jedan od najozbiljnijih ratova u sva tri svoja mandata, navlačeći na sebe gnjev struke, odnosno sudaca koje je inače provocirao Milanović, premijer se ne obazire. Zanesen pozicijom na kojoj se nalazi cijelo jedno desetljeće, uvjeren je da je pred njim borba koju jednostavno mora dobiti, unatoč tomu što i Milanović njegov prijedlog naziva protuustavnim.
Premijer je uvjeren da oporba ciljano blokira izbor kako bi onemogućila da sastav Ustavnog suda prevagne u njegovu korist, pa se i u HDZ-u može čuti kako sastav suda u svjetonazorskom pogledu mora odražavati rezultate parlamentarnih izbora. S tim se slaže i dio pravnih stručnjaka, koji se, međutim, u postojećem ozračju ne žele javno eksponirati da se ne bi zamjerili kolegama.
Bliski stranci
Mnoge je i u HDZ-u iznenadio istup bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, koji je osudio premijerov prijedlog, što je neobično jer se Sessa percipirao kao sudac blizak HDZ-u. Komu je on blizak, Plenkoviću je manje važno, mnogo je bolnije što se zamjerio Udruzi hrvatskih sudaca i dijelu sudaca Vrhovnog suda koji smatraju da politika pokušava staviti šapu na pravosuđe. Suci Vrhovnog suda mogu se, međutim, smiriti, ako je vjerovati tezama iz HDZ-a.
Plenković će se i dalje u postupku imenovanja čelnog čovjeka tog suda kao pijan plota držati procedure, jer njemu Vrhovni sud i nije u interesu. U interesu mu je da HDZ zadrži većinu u Ustavnom sudu, ali on je mudar strateg pa neće postupiti ishitreno, kako očekuje naivni dio javnosti i oporbe. Upućeni objašnjavaju kako Plenkoviću u ovom trenutku za Ustavni sud nije potreban netko tko se smatra bliskim HDZ-u jer i među postojećim sucima ima dovoljno onih koji su bliski stranci. Premijeru su, naime, potrebna dva suca koja se ne povezuju nužno s desnom opcijom, a na koje opet može imati utjecaja, i jedino mu je važno da nisu lijevog svjetonazora.
Iako je Plenković, kada su kadroviranja posrijedi, sklon iznenađenjima, naši dobro upućeni sugovornici smatraju da od 13 kandidata s popisa najviše šanse za ulazak u Ustavni sud imaju dvije dame. Riječ je o Štefici Stažnik i samozatajnoj sutkinji Lidiji Vidjak. U HDZ-ovim krugovima kao potencijalni kandidat spominje se i donedavni sudac zagrebačkog Županijskog suda Oliver Mittermayer, dok su u pravnim krugovima prema toj opciji skeptični jer se Mittermayer smatra nepredvidivim pa nije jasno koliko premijer može računati na njega. Iz istih razloga Plenković nije previše sklon ni Marku Bonifačiću, a njegovu podršku nema ni Neven Cirkveni.
Sukob interesa
Gotovo je sigurno da Plenković neće podržati Senada Bajramovića ni suca Gorana Selanca, a neke šanse ima ugledni sudac Željko Pajalić, no u konačnici, kada se sve zbroji i oduzme, čini se da Plenković svoj rat vodi zbog dviju spomenutih dama. Štefica Stažnik dugogodišnja je zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Riječ je o stručnjakinji bez stranačkog predznaka, specijaliziranoj za zaštitu ljudskih prava, koja je tijekom karijere obnašala dužnosti pomoćnice ministra pravosuđa i ravnateljice Pravosudne akademije. S Plenkovićem ima vrlo blizak odnos, iako će u HDZ-a reći kako je on profesionalan i institucionalan.
Što god rekli, teško je osporiti da Stažnik surađuje s Plenkovićem na obrani državnih interesa u najosjetljivijim međunarodnim sporovima te da redovito sudjeluje na sastancima s premijerom i ministrom pravosuđa Damirom Habijanom za posjeta visokih dužnosnika Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava, osiguravajući pravnu usklađenost hrvatskih stavova s europskom sudskom praksom. Koliko je u korektnim odnosima s Plenkovićem, toliko je Stažnik u lošim odnosima s najpoznatijom hrvatskom zviždačicom Vesnom Balenović.
“Koliko će novca ovaj put dobiti ‘nemoralna’ i neetična žena koja je inače u sukobu interesa, Štefica Stažnik, koja popodne radi za srpsku vladu i Vučića, od njih prima plaću, a dopodne, prema vlastitoj izjavi u medijima, za Vladu RH. Ona je meni 2009. zabetonirala povratak na posao u INA-u i trajno me unesrećila”, tvrdila je Balenović, naglašavajući da je Stažnik u Strasbourgu dala “zeleno svjetlo” da se Ivi Sanaderu i Zoltanu Hernadiju omogući ponovno pokretanje spora vezano uz obeštećenje za nepravedno suđenje u Hrvatskoj te za kršenje ljudskih prava.
Ključni iskaz
O Stažnik, koja je kao zastupnica pri Europskom sudu za ljudska prava, uz naknadu od nekadašnjih 14.000 kuna, radila i kao konzultantica u Srbiji za naknadu od oko 50.000 kuna, pisali su i domaći mediji, no ona je odbacila mogućnost sukoba interesa. “Poslovi pomaganja razvoju institucije za profesionalno usavršavanje pravosudnih dužnosnika u bilo kojoj državi nisu povezani ni s jednim segmentom poslova zastupanja države pred međunarodnim sudom”, objašnjavala je ta nekadašnja pomoćnica Vesne Škare Ožbolt koju je kritikama obasipao i bivši gazda Dinama Zdravko Mamić nakon što je izgubio spor protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava.
Taj je sud, naime, ocijenio da su braća Mamić zloupotrijebila pravo na podnošenje zahtjeva te odbacio njihove zahtjeve za nepristrano suđenje zbog neprimjerenog odnosa i primanja mita predsjednika raspravnog vijeća osječkog Županijskog suda. Iz odluke Suda u Strasbourgu moglo se zaključiti da je ključni iskaz u donošenju presude protiv Mamića imala upravo Stažnik, koju je dio pravnih stručnjaka prozivao pitajući se tko joj je omogućio da više od deset godina bude predstavnica RH na Europskom sudu za ljudska prava bez obnove mandata i javnih natječaja, zbog čega su njezinu moć uspoređivali s Titovom.
Inače je Stažnik na postojeću poziciju imenovana odlukom nekadašnje Milanovićeve Kukuriku vlade pa bi njezin prijedlog možda bio i prihvatljiv svadljivom predsjedniku, a onda i ljutitom Sessi, s kojim je četiri godine boravila u veleposlanstvu u Canberri. O njezinoj kolegici Lidiji Vidjak ne zna se ni približno toliko. Ta istaknuta hrvatska sutkinja supruga je poznatog zagrebačkog liječnika Vinka Vidjaka iz Zajčeve bolnice. Svojedobno je s Općinskog građanskog suda u Zagrebu prešla na Županijski sud, gdje je odmah imenovana šeficom Kaznenog odjela II. stupnja, a da prije nije imala ni jednu raspravu na Županijskom sudu.
Streloviti uzlet
Budući da se to dogodilo dok je Županijskim sudom predsjedao današnji glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, zlobnici su spekulirali kako on stoji iza njezina strelovitog uzleta, ali bez ikakva dokaza. Kasnije se Vidjak spominjala kao članica sudskog vijeća koje je, predvođeno sutkinjom Ivanom Čalić, donijelo nepravomoćnu presudu u slučaju Fimi medije, jedne od najvećih afera vladajuće stranke. Danas je Vidjak sutkinja i šefica na Kaznenom odjelu Županijskog suda u Zagrebu i članica DSV-a iz reda sudaca županijskih sudova.
Na popisu kandidata ističe se i splitski odvjetnik Mate Tomislav Peroš, koji je na listi HDZ-a svojedobno postao njihov vijećnik u Splitsko-dalmatinskoj skupštini, a ujedno je i bivši predsjednik Hajduka te član UV-a Caritasa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jedan od onih koji se spominju iz HDZ-ova užeg kruga jest i Mladen Sučević. No izgleda da za Plenkovića ovog puta kriterij neće biti bliskost HDZ-u, nego će se voditi time da zadovolji javnost i ujedno učvrsti vlastitu, odnosno poziciju svoje stranke na Ustavnom sudu, gdje je ionako još lani u listopadu za predsjednika imenovan Frane Staničić, nestranački stručnjak s kojim je Plenković blisko surađivao, a koji je na prozivke o bliskosti s premijerom odgovorio kako je s njim u korektnim i profesionalnim odnosima.
Suprotno očekivanjima, Staničić se u međuvremenu profilirao kao ideološki neutralan i nenametljiv, a to je ono što Plenković očekuje od kadrova koje postavlja i za koje se zalaže i zbog kojih se ovih dana izložio udarima kakvi dugo nisu viđeni.
