Nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland izazvala su negodovanje i nekih republikanaca u Kongresu, dok zakonodavci izražavaju sve veću zabrinutost zbog američkih vojnih intervencija u inozemstvu, piše danas BBC.
No ostaje nejasno je li dovoljno republikanaca spremno pridružiti se demokratima kako bi blokirali preuzimanje otoka koji pripada Danskog – i bi li Trump popustio pritisku Kongresa ili djelovao sam kao što je to učinio već nekoliko puta u drugom mandatu obilježenom rastućim američkim apetitima u inozemstvu.
Fokus na Grenland prerastao je u širu raspravu o jednostranoj upotrebi vojne sile od strane Trumpove administracije, zajedno s diplomatskom i ekonomskom prisilom, kako bi projicirala moć u Venezueli, Iranu i drugdje diljem svijeta.
Sve veći broj republikanaca sugerira da bi mogli povući podršku Trumpu
Republikanci su uglavnom podržavali Trumpovu vanjskopolitičku agendu otkako se vratio u Bijelu kuću. No sada sve veći broj njih podržava demokrate u Kongresu i saveznike u NATO-u koji tvrde da bi preuzimanje Grenlanda prekršilo američko i međunarodno pravo.
Posljednjih dana neki republikanski čelnici rekli su da nemaju puno interesa za kupnju Grenlanda ili njegovo vojno zauzimanje. Neki republikanski zastupnici također su se pridružili demokratima u protivljenju novom Trumpovom planu uvođenja carina zemljama koje ne podržavaju njegov pokušaj stjecanja tog teritorija, koji je samoupravan, ali pod kontrolom Danske.
Predložene carine bile bi “loše za Ameriku, loše za američke tvrtke i loše za američke saveznike”, napisao je senator Thom Tillis iz Sjeverne Karoline na društvenim mrežama, dodajući da bi taj potez koristio Kini i Rusiji. “To je odlično za Putina, Xija i druge protivnike koji žele vidjeti NATO podijeljen.”
Drugi republikanci rekli su da Trumpova ambicija aneksije Grenlanda prijeti potkopavanjem NATO saveza, kojem pripadaju i SAD i Danska, u trenutku rastuće napetosti između SAD-a i europskih saveznika.
“Poštovanje suvereniteta naroda Grenlanda ne bi trebalo biti predmet pregovora”, rekla je u izjavi senatorica Lisa Murkowski, supredsjedateljica Arktičkog kluba Senata.
Trump je tvrdio da SAD moraju posjedovati taj teritorij kako bi se bolje natjecale s Kinom i Rusijom na Arktiku te se zakleo da će ga osvojiti “na ovaj ili onaj način”. Usporedio je vlasništvo nad Grenlandom s vlasništvom nad nekretninom i objasnio da sam najam nekretnine/Grenlanda nije dovoljan.
U utorak je američki predsjednik umanjio zabrinutost da to pitanje šteti NATO-u kada ga je BBC pitao je li spreman vidjeti raspad desetljećima starog sigurnosnog saveza kao posljedicu njegovog nastojanja za teritorij. Trump je ponovio svoje stajalište da je vlasništvo nad Grenlandom ključno za američku i globalnu sigurnost. “Grenland nam je potreban za nacionalnu sigurnost, pa čak i za svjetsku sigurnost”, rekao je.
Kongresna blokada financija?
Ali Trumpovo inzistiranje na dobivanju teritorija sve je nepopularnije na Capitol Hillu, sjedišta oba doma Kongresa. Kongres ima neke mogućnosti za obuzdavanje Trumpa ako se republikanci i demokrati odluče za sukob s predsjednikom oko Grenlanda.
Stručnjaci su rekli da Kongres ima ovlasti raspolaganja financijama i teoretski bi morao odobriti financiranje korišteno za kupnju Grenlanda. Danska i Grenland inzistiraju da otok nije na prodaju.
“Ako Trump želi kupiti Grenland, bio bi mu potreban zakon Kongresa kojim bi se osigurala sredstva za to”, rekao je Daniel Schuman, izvršni direktor Američkog instituta za upravljanje i stručnjak za kongresni postupak. Malo je vjerojatno da bi Kongres mogao prenamijeniti postojeća sredstva za kupnju teritorija, dodao je Schuman. Prema preliminarnim izračunima, kupnja bi koštala jako puno. No, nije jasno kako su američki planeri došli do cifre od 700 milijardi dolara, ako prodaja uopće nije opcija za Grenland i Dansku.
Ipak, administracija je proširila korištenje izvršne vlasti kako bi, između ostalog, provela Trumpovu imigracijsku i carinsku agendu. Schuman je rekao da bi administracija mogla pokušati preuzeti neku novu ovlast za preuzimanje Grenlanda koja bi joj omogućila da poništi sve prepreke Kongresa.
Zastupnici zabrinuti zbog vojne invazije na Grenland signalizirali su podršku mjerama koje zabranjuju bilo kakvu američku akciju u tom smjeru bez odobrenja Kongresa. No, nije jasno imaju li prijedlozi dovoljno republikanske podrške da bi bili usvojeni u bilo kojem domu Kongresa.
Petero republikanaca u Senatu pridružilo se demokratima ranije ovog mjeseca kako bi promovirali zakon koji bi spriječio administraciju da poduzme daljnje vojne akcije u Venezueli, nakon napada u prosincu u kojem je svrgnut bivši predsjednik Nicolás Maduro.
Ipak, rezolucija o ratnim ovlastima Venezuele na kraju nije uspjela proći kroz Senat. No, signalizirala je rastuće nezadovoljstvo republikanskih i demokratskih zastupnika Trumpovom upotrebom vojne sile u inozemstvu, nakon što se kandidirao 2024. godine obećavajući smanjenje sudjelovanja SAD-a u stranim sukobima. Prošli tjedan dvostranačka delegacija Kongresa posjetila je Dansku u simboličnom znaku podrške Grenlandu.
Također nije jasno kako bi Senat, koji ratificira ugovore, reagirao ako bi SAD postigao neku vrstu sporazuma s Danskom o preuzimanju dijela ili cijelog Grenlanda.
SAD ima postojeći sporazum s Danskom sklopljen 1951. godine koji SAD-u omogućuje proširenje vojne prisutnosti na Grenlandu. Murkowski i drugi republikanci tvrdili su da SAD uopće ne mora preuzeti teritorij kako bi se pozabavio potrebama nacionalne sigurnosti u regiji.
Senat bi mogao pokušati spriječiti Trumpa protivljenjem sporazumu između SAD-a i Danske, u slučaju da dvije nacije postignu dogovor. Za ratifikaciju sporazuma potrebna je dvotrećinska podrška u Senatu, što republikancima trenutno nedostaje.
Neki republikanci već su naznačili da bi razmotrili prekid s Trumpom oko Grenlanda. Senator Mitch McConnell iz Kentuckyja, bivši vođa većine u gornjem domu Kongresa, rekao je novinarima da bi američko preuzimanje teritorija “porušilo povjerenje saveznika”.
Trump bi mogao provući odluku pod izvršni sporazum
Suočen s rastućom zabrinutošću republikanaca oko Grenlanda, Trump bi mogao pokušati postići sporazum koji nije formalni ugovor i ne zahtijeva odobrenje Senata. No, nije jasno imaju li predsjednici ovlasti sklapati tako bitne sporazume bez sudjelovanja Kongresa, rekli su analitičari.
“Mnogo međunarodnih sporazuma sklapa se u oblicima koji nisu ugovori”, rekao je Josh Chafetz, profesor na Pravnom fakultetu Georgetown, ali “skeptičan sam da bi se nešto ovako veliko moglo sklopiti kao čisti izvršni sporazum”.
Trump u utorak nije rekao vjeruje li da ga išta ograničava u njegovoj potrazi za Grenlandom. Na pitanje koliko je daleko spreman ići, Trump je novinarima rekao da samo prate novosti. “Mislim da će se dogoditi nešto što će biti jako dobro za sve”, rekao je Trump.
Trump je napao drugu državu bez odobrenja američkog Kongresa
