U malom albanskom selu, nedaleko od Tirane, nalazi se strogo čuvani kamp u kojem živi oko 3.000 iranskih političkih izbjeglica. Riječ je o pripadnicima Organizacije narodnih mudžahedina Irana (MEK), skupine s dugom i kontroverznom poviješću koja danas iz Europe otvoreno poziva na rušenje iranskog režima. Dok jedni tvrde da sudjeluju u organiziranju prosvjeda u Iranu, stručnjaci upozoravaju na ozbiljan problem – nedostatak legitimiteta među samim Irancima.
Utvrđeni kamp u Manzeu, selu u središnjoj Albaniji blizu glavnog grada Tirane, već više od desetljeća dom je za približno 3.000 članova Organizacije narodnih mudžahedina Irana (PMOI), poznatije kao Mujahideen-e Khalq ili skraćeno MEK. U Albaniju su stigli 2013. godine, nakon što je albanska vlada, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenih naroda, pristala prihvatiti ovu skupinu, piše Deutsche Welle.
MEK je islamska politička oporbena organizacija sa socijalističkim elementima, osnovana u Iranu 1965. godine. Tijekom 1970-ih sudjelovala je u oružanoj borbi protiv šahove dinastije Pahlavi, uključujući bombaške napade na ciljeve režima, ali i američke interese. U početku su podržavali ajatolaha Ruhollaha Homeinija i Islamsku revoluciju 1978./1979., no vrlo brzo nakon promjene vlasti razišli su se s novim režimom u Teheranu te su zabranjeni u Iranu.
BREAKING: New videos out of Iran show massive clashes between Iranians and the Islamic Republic.
Do not stop talking about Iran. pic.twitter.com/nl7vs643Uo
— Eyal Yakoby (@EYakoby) January 21, 2026
Od terorističke oznake do političkog saveznika Zapada
Nakon odlaska u egzil, organizacija je preselila svoje sjedište u Irak, odakle je tijekom iransko-iračkog rata vodila vojne operacije protiv Irana – potez koji im je, prema mišljenju mnogih Iranaca, trajno narušio ugled.
Američko Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je MEK terorističkom organizacijom 1997. godine, no ta je oznaka uklonjena 2012. Organizacija je 2002. privukla veliku pozornost međunarodne javnosti kada je prva objavila informacije o iranskom tajnom programu obogaćivanja uranija. Nakon svrgavanja Sadama Huseina, MEK je protjeran iz Iraka, što je na kraju dovelo do preseljenja njegovih članova u Albaniju.
Aktualni val prosvjeda u Iranu, prema riječima Andreasa Kriega, stručnjaka za Bliski istok i višeg predavača na Školi sigurnosnih studija King’s Collegea u Londonu, ne djeluje kao izolirani događaj, već kao kulminacija dugotrajnog nezadovoljstva: “Počelo je s akutnim gospodarskim šokom, kolapsom valute i inflacijom koja se pretvorila u nagle skokove cijena, nestašice i paralizu trgovine, a zatim se brzo politiziralo kada su ljudi zaključili da država ili ne može ili ne želi stabilizirati svakodnevni život“, rekao je Krieg za Deutsche Welle.
Fragmentirana oporba bez jasnog centra moći
Prema njegovim riječima, posebnost ovih prosvjeda leži u njihovoj širokoj društvenoj osnovi: bazari i trgovci potaknuli su početni zamah, studenti i urbana područja održavali su vidljivost, dok su periferni gradovi i manjinske regije dale širinu pobuni. Državni odgovor, dodaje Krieg, brzo se pretvorio u represiju, uključujući nacionalne blokade komunikacija kako bi se spriječila koordinacija i vanjski nadzor.
Unatoč učestalim masovnim prosvjedima posljednjih desetljeća, iranska oporba – i unutar zemlje i u dijaspori – ostaje duboko podijeljena. Krieg objašnjava da je unutar Irana kolektivno djelovanje uglavnom decentralizirano i bez jasnog vodstva, oslanjajući se na lokalne mreže, radna mjesta i sveučilišta, bez jedinstvene nacionalne zapovjedne strukture.
U egzilu, dvije najistaknutije oporbene skupine su monarhisti i MEK. Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija, živi u SAD-u i ima potporu dijela dijaspore, no nejasno je koliki utjecaj ima unutar samog Irana. “Dijaspora je utjecajna u oblikovanju narativa i morala, ali je organizacijski podijeljena i često joj se ne vjeruje unutar zemlje”, ističe Krieg.
🚨JUST IN: Iran is a war zone, and the regime is rapidly losing control.
A man inside Iran just spoke to Fox News using Starlink, one of the only ways the truth is getting out. (Thanks to Elon Musk who provided this free service to all Iranian citizens when their communications… pic.twitter.com/Z2JW4yrcEA
— DK🇺🇸🦅🇺🇸 (@1Nicdar) January 18, 2026
Tvrdi da organizira otpor, stručnjaci sumnjaju
MEK, kao najveći član Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI), tvrdi da je aktivno sudjelovao u nedavnim prosvjedima. Ali Safavi iz NCRI-ja rekao je za Deutsche Welle da su tzv. Jedinice otpora MEK-a “usmjeravale, koordinirale i organizirale otpor protiv represivnih snaga”, te da su u nekim slučajevima štitile prosvjednike od intervencija Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).
Safavi tvrdi i da se “značajan broj aktivista MEK-a nalazi među oko 3.000 ljudi koje su ubile iranske sigurnosne snage“, dodajući da bi bez njihova djelovanja režim brzo ugušio pobunu.
No Krieg upozorava da je važno razlikovati percepciju od stvarnosti. Iako MEK ima snažnu medijsku prisutnost i lobistički utjecaj u inozemstvu, suočava se s ozbiljnim problemima legitimnosti među mnogim Irancima zbog svoje prošlosti, optužbi za unutarnju kontrolu i dugotrajnog egzila. Prema njegovoj procjeni, MEK “nema nikakvu stvarnu ulogu u vođenju ovih prosvjeda”, zbog čega tvrdnje da djeluje kao strani “trojanski konj” nailaze na plodno tlo.
Pozivi Europi i šutnja albanskog premijera
Iz svog uporišta u Albaniji, MEK sve glasnije poziva Europu na oštre mjere protiv iranskog režima. Safavi zahtijeva da Europska unija proglasi IRGC terorističkom organizacijom, protjera iranske diplomate, povuče veleposlanike iz Teherana, isključi Iran iz međunarodnog financijskog sustava, bojkotira prodaju nafte te izvede iranske čelnike, uključujući vrhovnog vođu Alija Hameneija, pred međunarodne sudove zbog zločina protiv čovječnosti.
Albanski mediji redovito prate i prosvjede u Iranu i aktivnosti MEK-a u Albaniji, čiji su članovi vrlo aktivni na društvenim mrežama, gdje dijele sadržaje povezane s ubijenim prosvjednicima. Unatoč tome, albanski premijer Edi Rama zasad se nije javno očitovao o prosvjedima u Iranu, iako je u rujnu 2022. prekinuo diplomatske odnose s Teheranom nakon optužbi da je Iran organizirao kibernetičke napade na Albaniju, prenosi Deutsche Welle.
